1 / 34

EUROPSKA UNIJA I ZEMLJE JUGOISTOČNE EUROPE (ZAPADNOG BALKANA)

EUROPSKA UNIJA I ZEMLJE JUGOISTOČNE EUROPE (ZAPADNOG BALKANA). ZAPADNI BALKAN= BIVŠA SFRJ-SLOVENIJA+ALBANIJA= Hrvatska, BiH, Srbija i Crna Gora, Makedonija (FYROM) i Albanija Interes EU-a: očuvanje mira i stabilnosti u ovom dijelu Europe (koje graniči s EU)

luella
Download Presentation

EUROPSKA UNIJA I ZEMLJE JUGOISTOČNE EUROPE (ZAPADNOG BALKANA)

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript


  1. EUROPSKA UNIJA I ZEMLJE JUGOISTOČNE EUROPE (ZAPADNOG BALKANA)

  2. ZAPADNI BALKAN= BIVŠA SFRJ-SLOVENIJA+ALBANIJA= Hrvatska, BiH, Srbija i Crna Gora, Makedonija (FYROM) i Albanija • Interes EU-a: očuvanje mira i stabilnosti u ovom dijelu Europe (koje graniči s EU) • Interes zemalja WB: sudjelovati u bogatoj i velikoj europskoj obitelji, primati pomoć od EU, koristi od liberalizacije vanjske trgovine (EU je najznačajniji vanjskotrgovinski partner ovih zemalja)

  3. Raymont proces 1996. godine- prva inicijativa EU-a s ciljem stabiliziranja jugoistočne Europe (potpora Daytonskom mirovnom sporazumu; poticanje regionalnih projekata u području civilnog društva, kulture i ljudskih prava) • Vijeće ministara EU 29. travnja 1997. godine usvojilo je REGIONALNI PRISTUP (kao politički okvir za razvoj odnosa i suradnje s državama Jugoistočne Europe) • ističe se mogućnost uspostave institucionalne suradnje s ovim državama • EU je uspostavila i tzv. politiku uvjetovanosti (conditionality) koja uključuje specifične zahtjeve u smislu rješavanja posljedica sukoba i uspostave regionalne suradnje (demokratska načela, ljudska prava i vladavina zakona, poštivanje prava i zaštita manjina, regionalna suradnja, reforme gospodarstva, ispunjavanje obveza iz Daytonskog sporazuma)

  4. U svibnju 1999. godine EU je modificirala regionalni pristup i usvojila Proces stabilizacije i pridruživanja za države Jugoistočne Europe • Unaprijeđuje se postojeća politika EU-a prema zemljama regije • Proces stabilizacije i pridruživanja uključivat će: 1. potpisivanje SAA (Stabilization and Association Agreements) - Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju 2. asimetričnu trgovinsku liberalizaciju, 3. ekonomsku i financijsku pomoć (za uravnoteženje proračuna i bilance plaćanja) 4. pomoć za uspostavu demokracije i civilnog društva, 5. humanitarnu pomoć, 6. suradnju u pravosuđu i unutarnjim poslovima, 7. razvoj političkog dijaloga.

  5. Cilj SAA je stabilizacija zemalja u regiji putem njihova približavanja europskim integracijama - Prilagođeni su okolnostima u pojedinoj zemlji • Zemlje WB moraju postići stabilne makroekonomske politike, stabilnu političku situaciju i izvršiti strukturne reforme • Do danas EU je potpisala SAA s Makedonijom i Hrvatskom • 1999. godine Europsko vijeće potvrđuje pripravnost EU-a za pružanje mogućnosti državama regije da se potpuno integriraju u njezine strukture i daje izglede za punopravno članstvo prema Amsterdamskom ugovoru i kriterija iz Kopenhagena • 1999. godine donesen ja Pakt o stabilnosti za Jugoistočnu Europu s ciljem postizanja mira, stabilnosti i ekonomskog razvoja u regiji (okvir za suradnju između EU-a, Europske komisije, SAD-a, Rusije, Japana, WB zemalja, Turske i ostalih zemlja regije) • 2000. godine Europsko vijeće je zaključilo da su sve države uključene u Proces stabilizacije i pridruživanja potencijalni kandidati za članstvo u EU, kao i da je cilj EU-a što potpunija integracija država regije u političku i gospodarsku maticu Europe

  6. EU i Makedonija • q       1996. godine Makedonija je postala korisnica Phare programa; • q     1997. godine započeo je regionalni pristup EU ovoj grupaciji zemalja; • q       1998. godine Sporazum o suradnji i Sporazum o transportu između EU-a i Makedonije stupa na snagu; • q       1999. godine donosi se SAP; • q       2000. godine započinju pregovori o sklapanju SAA; • q       9.travnja 2001. godine završili su pregovori te je potpisan SAA u Luksemburgu (potpisan je i Prijelazni sporazum koji se počeo primjenjivati 1. lipnja 2001. godine) • U 2002. i 2003.godini E. Komisija izdaje “Stabilisation and Association Report” (first and second) • U travnju 2003. godine- misija “Concordia”- vojna misija EU-a sa šetomjesečnim mandatom.

  7. Ciljevi pomoći EU-a Makedoniji • demokracija i jačanje institucionalnih i administrativnih kapaciteta države; • tranzicija ka tržišnom gospodarstvu, • približavanje EU standardima i principima.

  8. EU i BiH • 2001. godine CARDS program • 2003. godina- izrađuje se Studija izvodljivosti o mogućnosti otvaranja pregovora o potpisivanju SAA • Cilj suradnje je: izgradnja stabilne socijalne i političke infrastrukture kao i funkcioniranje tržišnog gospodarstva ; uspostava mira u BiH i približavanje BiH EU

  9. Ciljevi pomoći EU-a BiH: • 1.      pomoć u održavanju mira i bližoj suradnji između entiteta; • 2.      pomoć povratku prognanika i izbjeglica; • 3.  uspostava institucija, demokracije i poštivanje ljudskih prava; • 4.      približavanje BiH standardima EU-a.

  10. EU i Srbija i Crna Gora • Nije potpisan SAA • Ukinute su sve sankcije prema SiCG osim onih koje se odnose na bivšeg predsjednika • Buduća suradnja i otvaranje pregovora o potpisivanju SAA ovisi o SiCG i rješavanju unutarnjih problema

  11. EU i Albanija • 1992. godine Sporazum o trgovini i suradnji • 2003. godine započeli su pregovori o SAA

  12. Ciljevi pomoći EU-a Albaniji • Približavanje Albanije standardima EU-a • Pomoć u uspostavi demokratizacije i vladavine prava • Pomoć u administrativnim i institucionalnim reformama • Doprinijeti transformaciji gospodarstva prema uspostavi efikasnog tržišnog gospodarstva

  13. CARDS (Community Assistance for Reconstruction, Development and Stabilisation) • Ustanovljen 2000. godine • Zamijenio je programe OBNOVA i PHARE • Svrha: potpora reformama i izgradnji institucija potrebnih za izvršenje obveza iz SAA • Prema SAA CARDS će financirati investicije, izgradnju institucija i ostalih programa u četiri glavna područja: • Obnova, stabilizacija demokracije, povratak izbjeglica i prognanika • Razvoj institucija i legislative (harmonizacija s EU normama i pristupima, demokracija i vladavina prava, ljudska prava, civilno društvo i sloboda medija…) • Održiv ekonomski i socijalni razvoj, uključujući strukturne reforme • Poticanje bliže suradnje između SAP zemalja i između njih i EU-a

  14. Figure 5. The EU aid to the Western Balkan countries in the period 1991 to 2001 in EUR millions Source: The EU's relations with Southeastern Europe (Western Balkans), http://europa.eu.int/comm/external_relations.

  15. U razdoblju od 2000. do 2006. godine kroz CARDS je osigurano ukupno 4,65 milijardi eura • do 2000. godine ukupno je bilo investirano 5,89 milijardi eura

  16. EU i Hrvatska - povijest • 1980. godine potpisan je Sporazum o suradnji između EZ-a i bivše Jugoslavije • Ciljevi: unapređenje ukupne suradnje između EZ-a i bivše Jugoslavije i poticanje međusobnih odnosa • U trgovinskoj sferi: cilj je bio omogućiti lakši pristup proizvoda iz SFRJ na tržište EU-a • Tijekom 1980.-ih godina potpisan je i veći broj protokola (trgovinskih i financijskih) • 1990. godine SFRJ je zatražila pridruženi status u EZ-u • Istovremeno je i EFTA otvorila mogućnost stvaranja FTA sa SFRJ i bili su otvoreni pregovori o ulasku SFRJ u Vijeće Europe • Zbog rata Vijeće ministara EU-a 1991. godine donijelo je odluku kojom se ukida Sporazum o suradnji između EZ-a i SFRJ • Pregovori o potpisivanju novog Sporazuma o suradnji između RH i EU održavali su se do 1995. godine kada je nakon oslobađajućih akcija EU zamrznula daljnje krugove pregovora, a te je godine RH bila vrlo kratko i korisnica Phare programa

  17. EU i Hrvatska- 1990-tih godina • Ulazak u EU – strateški cilj vanjskotrgovinske politike Hrvatske od njenog osamostaljenja i međunarodnog priznanja • Za započinjanje pregovora o sklapanju Sporazuma o trgovini i/ili suradnji s EU bilo je potrebno da RH postane članica Vijeća Europe i WTO • Proces uključivanja u Vijeće Europe započeo je 1991. godine, 1992. godine odobren je status posebnog gosta pri Parlamentarnoj skupštini • 1996. godine Hrvatska postaje punopravna članica Vijeća Europe • Krajem 2000. godine Hrvatska je postala i punopravna članica WTO-a • Do 2000. godine nije došlo do značajnijih pomaka u suradnji između EU i RH • Razlozi: gospodarska i politička situacija, nedefiniran stav EU-a prema ratnoj situaciji u RH

  18. U studenom 2000. godine hrvatska vlada je donijela Odluku o pokretanju postupka za sklapanje Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju s EU-om • Održano je nekoliko krugova pregovora (devet tehničkih radnih skupina) • SAA između EU i RH potpisan je 29.10.2001. godine s prijelaznim razdobljem od šest godina za provedbu sporazuma • Ciljevi SSP-a jesu: 1. Pružiti prikladan okvir za politički dijalog i time omogućiti razvitak bliskih političkih odnosa između stranaka; 2. poduprijeti napore Hrvatske u razvijanju gospodarske i međunarodne suradnje; 3. poduprijeti nastojanje Hrvatske da završi prijelaz u tržišno gospodarstvo, 4. promicati skladne gospodarske odnose i postupno razviti područje slobodne trgovine između Zajednice i Hrvatske; 5. poticati regionalnu suradnju u svim područjima obuhvaćenim ovim Sporazumom.

  19. Potpisivanjem SSP-a RH postaje pridružena članica EU-a i potencijalni kandidat za punopravno članstvo • Naglašava se individualni pristup prema Hrvatskoj • U razdoblju od šest godina od stupanja na snagu ovog Sporazuma uspostavit će se područje slobodne trgovine.

  20. Sastavnice SSP-a • opća načela • politički dijalog • slobodno kretanje roba, usluga, kapitala i ljudi • Pravo poslovnog nastana • Usklađivanje zakonodavstva • Suradnja u području pravosuđa i unutarnjih poslova • Politike suradnje • Financijska suradnja • Institucionalne, opće i završne odredbe.

  21. Opća načela • Poštovanje demokratskih načela i ljudskih prava, međunarodnog prava i vladavine prava te tržišnog gospodarstva • Sadržava temeljne vrijednosti kojima su stranke privržene • uspostava i konsolidacija europskog poretka, razvoj civilnog društva i demokratizacija;veće političke i gospodarske slobode, pravo na povratak izbjeglica i prognanika • Slobodno tržišno gospodarstvo • Slobodna trgovina itd.

  22. Ciljevi političkog dijaloga • puna integracija RH u zajednicu demokratskih država i postupno približavanje EU-u • Usklađivanje stavova RH i EU o međunarodnim pitanjima • Razvoj regionalne suradnje i dobrosusjedskih odnosa Hrvatske i drugih zemalja regije • Stvaranje zajedničkih pogleda na sigurnost i stabilnost u Europi, uključujući suradnju na područjima obuhvaćenim Zajedničkom vanjskom i sigurnosnom politikom EU-a

  23. Regionalna suradnja • Hrvatska se obvezala potpisati sporazume o regionalnoj suradnji sa zemljama potpisnicama SAA (RH je potpisala Ugovore o slobodnoj trgovini sa svim zemljama WB) • Kroz te se sporazume mora uspostaviti politički dijalog, zona slobodne trgovine uzajamne koncesije za kretanje radnika, pravo poslovnog nastana • Suradnja i na područjima izvan Sporazuma, npr. u području pravosuđa i unutarnjih poslova

  24. Slobodno kretanje roba • Do kraja 2000. godine, EU je imala strogi bescarinski režim (plafoni, kvote) na uvoz određenih osjetljivih industrijskih proizvoda, poljoprivrednih proizvoda i tekstilnih proizvoda iz Hrvatske • prema SAA (i Privremenom sporazumu) EU je za većinu industrijskih proizvoda ukinula sve carine i količinska ograničenja s 01.01.2002. godine • Za osjetljive proizvode carine će biti ukinute u roku 2 odnosno 5 godina • Za poljoprivredne i tekstilne proizvode trgovina će se liberalizirati u roku od 6 godina • Istovremeno RH je također počela smanjivati carine na uvoz iz EU-a, a postupno će ih ukinuti do 1. siječnja 2008. godine

  25. Slobodno kretanje radnika • Pravo boravka i zapošljavanja u svakoj od zemalja članica • Zabrana diskriminacije u zapošljavanju i odabiru zanimanja • Puno ostvarenje svih prava iz rada i socijalne sigurnosti • Pravo ostanka u zemlji posljednjeg zaposlenja • Ostvarenje svih prava na području socijalne sigurnosti i socijalne zaštite.

  26. Krajem 2002. godine Hrvatska je prihvatila “Nacionalni program RH za pridruživanje Europskoj uniji” • On uključuje godišnje planiranje zadataka i ciljeva za pojedina područja zakonodavstva i državne uprave kako bi RH bila spremna za ulazak u EU 2007. godine (?) • 21. veljače 2003. godine Hrvatska je podnijela zahtjev za punopravno članstvo u EU (zahtjev prati i promotivni CD “RE: member CROATIA”) • Početkom listopada 2003. godine RH je odgovorila na upitnik Europske komisije • RH je dobila status kandidata 18.lipnja 2004. godine • Početak pregovora o ulasku u EU najavljen je za početak 2005. godine • Pretpristupna strategija: otvaraju se “novi” oblici pomoći kroz Phare, ISPA-u i SAPARD • Proturječne izjave: RH punopravna članica EU 2007. godine ili poslije 2011. godine • Učinci potencijalnog ulaska u EU: trgovinska razmjena, monetarna i fiskalna politika… • Konkurentnost hrvatskih proizvoda ???

  27. EUROPSKI PARLAMENT PRIHVATIO REZOLUCIJU O PSP-U 20.11.2003. • Europski parlament "ponavlja svoju uvjerenost da postoji europska perspektiva samo ako te zemlje ispune kopenhaške kriterije, te traži od Vijeća i Komisije da uvjetuje pomoć zemljama PSP-a i njihovo moguće napredovanje u Procesu", kaže se u rezoluciji. • Parlament traži da se kao uvjeti postave: suradnja s Haškim sudom, provedba učinkovite politike u korist povratka prognanika i izbjeglica; provedba aktivne politike protiv korupcije, organiziranog kriminala, trgovine ljudima, oružjem i drogama.

  28. "izražava žaljenje zbog odluke hrvatskih vlasti o proglašenju ekološke i ribolovne zone bez odgovarajućeg dijaloga i koordinacije sa susjednim zemljama" te ističe da se kroz "intenzivni dijalog" i "diplomatskim instrumentima" postigne dogovor o granicama. Također se izražava očekivanje da će se sporazum o daljnjim koracima postići na skorašnjoj konferenciji o ribolovu u Mediteranu 25. i 26. studenoga u Veneciji. • U rezoluciji se pozdravlja donošenje ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina te pohvaljuje odluka Hrvatske da ne potpiše bilateralni sporazum sa Sjedinjenim Državama o ICC-u, "unatoč gubitku znatne američke novčane pomoći".

  29. Istraživanje javnog mnijenja MEI i GFK srpanj 2003./lipanj 2004. • Za Europsku su uniju čuli gotovo svi odrasli građani Hrvatske (98,8%)- 100% • Tri četvrtine građana (75%) ima pozitivno mišljenje o EU, podjednako danas kao i prije dvije i pol godine (78,7%)- 55,6%. U 5. valu istraživanja, srpanj 2002., pozitivan stav o EU izrazilo je 79,3% građana.

  30. ZA uključivanje Republike Hrvatske u Europsku uniju je vrlo visok (prvi val istraživanja: 77,6% - sedmi val istraživanja: 73,6%); 51% (2004.) ZA, 39% PROTIV. • Prema rezultatima posljednja dva vala istraživanja u primjetnom je porastu postotak neopredijeljenih građana - 5. val istraživanja 6,7% neopredijeljenih, dok je u 6. valu taj postotak iznosio 11,4%, a u 7. valu istraživanja 12,9%.(10,2%) • U porastu je udio onih građana koji su PROTIV uključivanja RH u EU. Prema 1. istraživanju, iz srpnja 2000. godine, protiv uključivanja RH u Europsku uniju izjasnilo se 7,9% građana, dok se u zadnjem ispitivanju protiv uključenja izjasnilo 39% građana.

  31. Rang pozitivnih posljedica koji je gotovo nepromijenjen u svih sedam valova istraživanja je sljedeći: • Utjecaj na osobni svakodnevni život 89% • Zajedničko tržište i otvorene granice (od 80% prije tri godine do 83,9% u posljednjem valu) • Suradnju i napredak RH u području znanosti i obrazovanja (od 78,% prije tri godine do 79,4% u sedmom valu istraživanja) • Razvoj i napredak gospodarstva (od 79% prije tri godine do oko 75% u posljednjem valu istraživanja) • Veliki napredak općenito (od oko 80% prije tri godine do oko 75% danas) • Viši životni standard - danas nešto manji postotak građana očekuje viši životni standard, 65,9%, nego prije tri godine kada je viši životni standard očekivalo 74,8% građana.

  32. Negativne posljedice pridruživanja EU • značajne su i dvije moguće posljedice pridruživanja Republike Hrvatske Europskoj uniji. To su djelomični gubitak samostalnosti, te mogući problemi u gospodarstvu. • Djelomični gubitak samostalnosti Hrvatske, od oko 1/3 građana prije tri godine (35,7%), danas predviđa nešto više od polovice odrasle populacije (55,4%). • Probleme u gospodarstvu, nakon priključenja Hrvatske Europskoj uniji, prema istraživanju iz srpnja 2000. godine, očekivalo je 53,3% građana. Prema zadnjem valu istraživanja probleme u gospodarstvu očekuje 63% građana.

  33. Ima li dovoljno informacija o EU • Prema zadnjem istraživanju 44,6% građana smatra da u medijima postoji dovoljno informacija o EU, naspram 34,3% u srpnju 2000. godine, dok 50,3% građana smatra da u medijima nema dovoljno informacija o europskim integracijama, naspram 62,8% u 5. valu istraživanja. • Istraživanje je pokazalo da građane najviše zanimaju informacije o: • 1. Utjecaju pridruženog članstva RH u EU na gospodarstvo • 2. Prava i obaveze koje proizlaze iz članstva Hrvatske u EU • 3. Uvjeti za ulazak RH u EU • 4. Utjecaj članstva u EU na međunarodni položaj RH

  34. Problemi u integriranju WB zemalja u EU • Nestabilna politička scena • Područje sklono ratnim sukobima • Razlike u gospodarskoj razvijenosti

More Related