P OLJOPRIVREDA CRNE GORE NA PUTU MEĐUNARODNIH INTEGRACIJA SVJETSKA TRGOVINSKA ORGANIZACIJA –STO

1. POLJOPRIVREDA CRNE GORE NA PUTU MEĐUNARODNIH INTEGRACIJA SVJETSKA TRGOVINSKA ORGANIZACIJA –STO EVROPSKA UNIJA - EU Mr Milutin Simović, ministar poljoprivrede Podgorica, januar 2006.

2. Ministarstvo svoj rad bazirana osnovnim smjernicamaPrograma rada Vlade: • Ubrzano napredovanje na putu međunarodnih integracija: STO i EU; • Uvažavanje principa održivog razvoja; • Podrška preduzetništvu i privatnoj inicijativi; • Uravnotežen regionalni razvoj; • Podrška smanjenju siromaštva; • Reforma javne uprave; • Regionalna i saradnja sa međunarodnim institucijama;

3. Šta je aktuelno u poljoprivredi? • Intenzivan proces promjena: • promjena makroekonomskog i političkog okvira • zaokret prema poljoprivrednim gazdinstvima, preduzetništvu i razvoju malog i srednjeg biznisa, • uvođenje tržišnih principa, • izgradnja atributa samostalne države, • novi razvojni projekti; • Jačanje međunarodnih integracionih procesa: • Proces pristupanja STO • Evropsko partnerstvo – dvostruki kolosijek u procesu pregovora o Sporazumu o stabilizacije i pridruživanju EU • Izrada strateških dokumenata za sprovođenje reformi i planiranje razvojne politike (Strategija razvoja poljoprivrede i Strategija razvoja ribarstva)

4. Novi izazovi u razvoju poljoprivrede! • Kako izgraditi održiv i efikasan sektor, konkurentan na širem tržištu? • Kako povećati prehrambenu sigurnost i bezbjednost hrane, i efikasnije upotrijebiti razpoložive resurse? • Kako osigurati održiv ruralni razvoj, a posebno očuvanje životne sredine? • U kom pravcu reformisati i izgraditi institucije, koje treba da odgovore razvojnim potrebama i zahtjevima međunarodnih integracija – STO i EU?

5. STO – Osnovni podaci • Međunarodna organizacija – institucionalni pravni okvir multilateralnog trgovinskog sistema, • Članstvo: 148 zemalja (97% svjetske trgovine, oko 30 zemalja u procesu pristupanja), • Sjedište: Ženeva, Švajcarska, • Počela sa radom: 1. januara 1995. • Nasljednik Opšteg sporazuma o carinama i trgovini (GATT), rezultat Urugvajske runde pregovora (1986-1994) • Počiva na pravilima i sporazumima(za poljopr. najvažniji: Sporazum o poljoprivredi, Sporazum o sanitarnim i fitosanitarnim mjerama, Sporazum o tehničkim barijerama trgovini)

6. STO – Osnovni principi • Trgovina bez diskriminacije • Klauzula najpovlašćenije nacije • Nacionalni tretman • Transparentnost, • Slobodnija trgovina - ukidanje barijera kroz pregovore, • Predvidiv i rastući pristup tržištima, • Promovisanje korektne konkurencije –STO nije institucija ‘’slobodne trgovine’’ već sistem pravila za promociju otvorene i fer konkurencije, • Ohrabrivanje razvoja i ekonomskih reformi

7. Crna Gora i STO – dosadašnji rezultati • Zahtjev za samostalan pristup Crne Gore predat decembra 2004. • Usvojen zahtjev i data saglasnost za pristup 15. feb. 2005. • Predat Memorandum o spoljnotrgovinskom režimu Crne Gore 15. februara 2005. • Aprila 2005. Sekretarijatu STO upućen dokument ACC/4 – izvještaj o agrobudžetu, • Tokom ljeta 2005. dati odgovori na pitanja, • Prvi sastanak Radne grupe održan 4. oktobra 2005.

8. Crna Gora i STO – budući koraci • Ponuda roba (definisanje najvišeg nivoa carinske zaštite koji se kasnije ne može povećavati) • Odgovori na nova pitanja (Australije) • Nastavak pregovora –očekuju se u maju/junu • Priprema dokumenta ACC4 (izvještaj o agrobudžetu) • Ispunjavanje preuzetih obaveza (donošenje Zakona: • Zakon o zdravstvenoj zaštiti bilja • Zakon o sjemenu poljoprivrednog bilja • Zakon o sadnom materijalu • Zakon o sredstvima za zaštitu bilja • Zakon o sredstvima za ishranu bilja • Zakon o zaštiti biljnih sorti • Zakon o bezbjednosti hrane • Zakon o genetički modifikovanim organizmima • Punopravno članstvo

9. EU INTEGRACIJE Zajednička poljoprivredna politika -CAP • Ekonomski sistem • Pravni sistem • Mehanizam za donošenje odluka • Dug period specifičnog razvoja i reformisanja • Jedina složena politika na nivou EU

10. Erjavec, Januar 2005 Falke, 2000 CAP- 75 % from total EU legal texts

11. Zahtjevi EU integrisanja Veterina, zaštita bilja i ishrana životinja • Osnovni preduslov za proširenje jedinstvenog tržišta - adekvatna i obučena administracija. • Odgovarajući sistem nediskriminatorne kontrole na mjestu porijekla roba,tokom transporta, na krajnjim destinacijama, kao i na spoljnim granicama, • Zadovoljavajući sistem laboratorijske kontrole. • Administrativni kapaciteti:nacionalna kompetentna tijela iz veterine, zaštite bilja, kvaliteta sjemena i sadnog materijala i ishrane životinja, • Ostali uslovi (kompjuterizovani sistemi; sveobuhvatni program kontrole rezidua; program suzbijanja zoonoza; program nadzora i monitoringa;

12. Zahtjevi EU integrisanja Poljoprivredno tržište • Administracija za upravljanje troškovima CAP - Agencija za plaćanja – plaćanja u skladu sa pravilima EU) • Integrisani sistem administracije i kontrole –IACS (baze podataka; sistem identifikacije polj. parcela; integrisani sistem kontrole; relevantni registri) • Administracija za uređivanje zajedničkog tržišta po posebnim sektorima, • Organizacije proizvođača, u proizvodnji vina -ovlašćene Destilerije, • Registri: uzgoja maslina, vinograda, citrusa i td. • Administracija za upravljanje trgovinom sa trećim zemljama.

13. Zahtjevi EU integrisanja • Poljoprivredna statistika (Popis poljopr.resursa, Ispitivanja strukture poljoprivrede, Ispitivanja prihoda farmi (Farm Income Survey - FIS), Sakupljanja podataka o površini i prinosima usjeva); Mreža računovodstvenih podataka na farmama - FADN; • Administracija za primjenu legislative u oblasti Organskepoljoprivrede; • Implementacija legislative Zajednice u politici kvaliteta; • Instrumenti upravljanja proizvodnim kvotama za mlijeko i druge proizvode; • Ruralni razvoj - Svaka članica mora da osnuje Komitet za monitoring radi procjene efikasnosti i kvaliteta implementacije programa razvoja sela.

14. Preduslovi u poljoprivredi za proces pristupanja • Zadovoljavajući nivo obuke u najširem smislu (administracija, inspekcije, stručne i naučne službe, asocijacije, proizvođači) • Administrativni kapaciteti • Komisija za EU integracije u Ministarstvu • Radna grupa II za pregovore o stabilizaciji i pridruživanju: Poljoprivreda i ribarstvo • Posjedovanje strateških dokumenata: • Strategija: Crnogorska poljoprivreda i EU - Razvoj proizvodnje hrane i ruralnih područja • Izgradnja kapaciteta za implementaciju Zajedničke politike ribarstva i jačanje Nacionalnog sektora ribarstva u Crnoj Gori

15. Stanje pregovora o Sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju EU • Prva runda tehničkih pregovora (decembar 2005.) – donošenje okvira za pregovore o poljoprivredi i ribarstvu • Nastavak tehničkih pregovora (druga runda) 21-22. febr. 2006. • Sadržaj pregovora: • liberalizacije trgovine između EU25 i Crne Gore, slobodan izvoz CG polj. proizvoda, osim vina, mlade junetine (baby beef) i nekih vrsta ribe • četiri grupe proizvoda: a) proizvodi primarne poljoprivrede; b) prerađevine; c) vino i d) proizvodi ribarstva • U toku je priprema dokumentacione podloge: podaci o robnoj razmjeni između EU 25 i CG za poslj. 3 g.; pregled stanja u sektorima, liste proizvoda sa dinamikom liberalizacije (neosjetljivi proizvodi, manje osjetljivi i osjetljivi)

16. STRATEŠKI DOKUMENTI Strategija poljoprivrededonosi Reforma agrarne politike • Postepeno uvođenje instrumenata Zajedničke poljoprivredne politike (CAP) EU; Reforma pravne regulative • Krovni zakonizausklađivanje ogromnog broja propisa (oko 4000 dokumenata) sa Acquis communautaire EU Institucionalne reforme • Institucije sposobne za efikasnu primjenu politike i regulative u praksi,

17. Osnovni princip razvojnog koncepta u poljoprivredi - multifunkcionalnost: • Funkcija održivog ruralnog razvoja • Ekološka funkcija • Ekonomska funkcija • Funkcija potpore razvoju turizma • Socijalna funkcija • Prehrambena funkcija • Nacionalno-kulturna funkcija

18. Osnovni ciljevi razvojnog koncepta • Trajno podizanje konkurentnosti proizvođača hrane; (uključuje 17 operativnih ciljeva) • Održivo gazdovanje resursima (9 operativnih ciljeva) • Obezbjeđivanje primjerenog životnog standarda za seosko stanovništvo (10 operativnih ciljeva) • Stabilna i prihvatljiva ponuda bezbjedne hrane (7 operativnih ciljeva) Nema hijerarhije – podjednak značaj osnovnih ciljeva, realizacija prehrambena sigurnost stanovništva

19. REFORMA AGRARNE POLITIKE A) Tržišno-cjenovna politika (spoljno-trgovinska zaštita, mjere za stabilizaciju unutrašnjeg tržišta, direktna plaćanja po hektaru i grlu stoke) B) Politika ruralnog razvoja - spriječiti migraciju aktivne radne snage i osigurati razvoj ruralnih područja • Podizanje konkurentnosti(podrška investicijama, podizanje kvaliteta, vertikalna integracija, ukrupnjivanje posjeda, mladi farmeri) • Bolje upravljanje zemljišnim resursima(izdvajanja za manje razvijena područja, ekološki programi, održavanje katuna, agro-šumarstvo) • Stvaranje uslova da se seosko stanovništvo bavi i drugim aktivnostima:(seoska infrastruktura, programi obuke, osposobljavanje za seoski, eko i agroturizam, mala preduzeća i zanatski pogoni za preradu, očuvanje kulturne baštine). C) Politika javnih usluga za poljoprivredu - stvarati efikasan sistem po ugledu na EU model (jačanje finansijske potporestručnim službama, sistemu bezbjednosti hrane, istraživanjima i naučnim analizama za potrebe agrarne politike, stručnom osposobljavanju polj. proizvođača),

20. REFORMA ZAKONODAVSTVA • Ključni zakoni: • Zakon o poljoprivredi i ruralnom razvoju – ‘’mali ustav poljoprivrede’’. • Zakon o poljoprivrednom zemljištu • Zakon o bezbjednosti hrane • Zakon o stočarstvu • Zakon o stočnoj hrani • Zakon o poljoprivrenim zadrugama

21. REFORMA INSTITUCIJA • Reforma Ministarstva: • Reorganizacija i osnivanje odgovornog tijela za fitosan.pitanja, • Infrastruktura za politiku bezbjednosti hrane, • Osnivanje jedinica za izradu ekonomskih analiza, • Informacioni sistem, • Razvoj funkcija buduće agencije za plaćanje, • Modernizacija rada i kadrovsko jačanje - funkcionisanje evropskog modela razvoja poljoprivrede zahtijeva bolju obučenost i veći broj zaposlenih! • Reforma ostalih institucija (str.službe, obrazovanje, zadrugarstvo, statistika)

22. Strategija ribarstva Donosi tri nacionalna prioriteta: • Poboljšanje zdravstvenih uslova proizvoda ribarstva u skladu sa zahtjevima EU • Poboljšanje domaće politike ribarstva do usklađivanja sa zajedničkom ribarskom politikom EU (Common Fishery Policy -CFP) • Stvaranje i primjena mehanizama koji će omogućiti povoljan investicioni ambijent za sektor ribarstva

23. Strategija se fokusira na devet centralnih oblasti: • Zaštita i očuvanje slatkovodnog i morskog ribarstva do održivog nivoa, • Zaštita dobrobiti potrošača, • Unapređivanje izvoza, • Diverzifikacija tržišta, • Povećanje raznovrsnosti vrsta koje se uzgajaju u toplim vodama, • Poboljšanje sledljivosti i kvaliteta proizvoda, • Proširenje proizvodnje dagnji i škampa u priobalju, • Poboljšanje efikasnosti proizvodnje u slatkovodnoj i morskoj akvakulturi • Razvoj sporazuma o partnerstvu u sektoru ribarstva u oblasti eksploatacije plave ribe

24. Osnovni principi u sprovođenju reformi • Nema gotovih rješenja, niti je moguće prosto kopiranje tuđih iskustava, • Postepenost – 1) dobro razumijevanje i prihvatanje promjene – 2) stvaranje pretpostavki – 3) implementacija i formalizovanje promjena • Primjeriti buduće administrativne kapacitete veličini Crne Gore, njenoj ekonomskoj snazi, a prije svega veličini i značaju poljoprivrede • Uspostavljati dugoročno održiv sistem podrške razvoju poljoprivrede koji će biti funkcionalan i odgovarati svim zahtjevima (razvoj, integracije)