1 / 28

VEGETATIVNI (AUTONOMNI) ŽIVČANI SUSTAV i LIMBIČKI SUSTAV

VEGETATIVNI (AUTONOMNI) ŽIVČANI SUSTAV i LIMBIČKI SUSTAV. Funkcije živčanog i endokrinog sustava. koordinacija i integracija djelatnosti različitih organa omogućavanje održavanja homeostaze, tj. unutrašnje ravnoteže prilagođeno reagiranje u promjenljivim okolnim prilikama

nhu
Download Presentation

VEGETATIVNI (AUTONOMNI) ŽIVČANI SUSTAV i LIMBIČKI SUSTAV

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript


  1. VEGETATIVNI (AUTONOMNI) ŽIVČANI SUSTAViLIMBIČKI SUSTAV

  2. Funkcije živčanog i endokrinog sustava • koordinacija i integracija djelatnosti različitih organa • omogućavanje održavanja homeostaze, tj. unutrašnje ravnoteže • prilagođeno reagiranje u promjenljivim okolnim prilikama • spoznajno-djelatna aktivnost kod čovjeka (dijelom i kod primata), tj. registriranje okolnih zbivanja, adekvatna reakcija na ta zbivanja te mijenjanje okoline i samog sebe

  3. Vegetativni živčani sustav • regulira odnose unutar organizma, a samo indirektno između organizma i okoline • funkcionira neovisno (autonomno) i bez svjesne kontrole • čine ga sve centralne i periferne strukture koje su u vezi s i djeluju na: • glatke mišiće u probavnim, dišnim, urogenitalnim organima • u krvnim žilama • srčani mišić • endokrine žlijezde

  4. Funkcija vegetativnog živčanog sustava • u uskoj vezi s funkcijom endokrinog sustava →zajedno reguliraju unutarnjeokruženje (milje) ili homeostazu u organizmu • procesi koje regulira vegetativni žs odvijaju se refleksnim putem: podražaji djeluju na receptore u unutrašnjim organima ↓ aferentnim vlaknima se uzbuđenje prenosi u centre u mozgu ili kralježničkoj moždini ↓ eferentna vlakna vode do efektora u sastavu spinalnih ili kranijalnih živaca.

  5. Podjela autonomnog živčanog sustava • simpatički sustav (sympaticus) i parasimpatički sustav (parasympaticus) • u velikoj mjeri djeluju antagonistički: • simpatikus djeluje ekscitatorno • parasimpatikus djeluje inhibirajuće • Iako antagonističko, njihovo je djelovanje vrlo koordinirano → održavanje relativno stabilne unutrašnje ravnoteže u vrlo promjenljivim vanjskim prilikama u kojima se organizam nalazi

  6. Simpatikus • mobilizira snage organizma u svim situacijama koje narušavaju unutarnju ravnotežu u organizmu • disimilatorno ili ergotropno djelovanje - omogućuje organizmu razvijanje vanjske energije • brojna čuvstva, npr. strah i srdžba, praćena su pojačanim radom simpatikusa • najčešće se povezuje s tzv. borba/bijeg reakcijama (fight/flight) - strah praćen pojačanim radom simpatikusa omogućuje bijeg od izvora opasnosti, a srdžba napad na njega.

  7. Glavni učinci pojačanog rada simpatikusa: • širenje zjenica • ubrzani rad srca • ubrzano i produbljeno disanje • suženje krvnih žila u probavnim organima→ krv može bolje snabdijevati mišiće i mozak • inhibicija gastrointestinalnih funkcija • povećano izlučivanje adrenalina→ ubrzavanje metabolizma stanica

  8. Parasimpatikus • asimilatorno ili trofotropno djelovanje - omogućuje organizmu stvaranje potencijalne energije, tj. stvaranje energetskih zaliha. • glavni učinci povećanog rada parasimpatikusa: 1. suženje zjenica 2. usporen rad srca 3. širenje krvnih žila (pad krvnog tlaka) 4. pospješuje se probava

  9. Učinci simpatičke i parasimpatičke aktivacije

  10. Periferni dio autonomnog živčanog sustava Aferentna vlakna • Ne razlikuju se ni morfološki ni funkcionalno od aferentnih vlakana somatskog živčanog sustava: • stanična tijela jednog dijela aferentnih neurona nalaze se u spinalnim ganglijima. • periferna grana pseudounipolarne stanice u spinalnom gangliju u vezi je s receptorima, a centralna grana odvodi uzbuđenje najvećim dijelom u lateralne kolumne kralježničke moždine • veći dio vlakana koja provode uzbuđenje iz receptora smještenih u trbušnim i probavnim organima odvodi se u centralne strukture preko nervus vagusa (X. kranijalnog živca) • Receptori - uglavnom interoceptori (receptori u unutarnjim organima i stijenkama krvnih žila) - reagiraju na različite promjene - promjenu pritiska, promjene u sastavu elektrolita i sl.

  11. Eferentna vlakna autonomnog živčanog sustava • Kod somatskog živčanog sustava eferentna vlakna nakon izlaza iz centralnih struktura u sastavu kranijalnih ili spinalnih živaca vode neprekinuto do efektora. • Eferentna vlakna autonomnog živčanog sustava se uz jedan izuzetak (srž nadbubrežne žlijezde u kojoj završavaju aksoni iz lateralnih kolumni) prekapčaju na novi neuron u jednom od ganglija koji su smješteni izvan centralnih struktura. • Preganglijska vlakna: • uglavnom mijelinizirana, srednje debela vlakna, s brzinom širenja do 20 m/s • kolinergička • Postganglijska vlakna: • nemijelinizirana • kolinergička i adrenergička • većina postganglijskih vlakana simpatikusa je adrenergička • većina vlakana parasimpatikusa je kolinergička.

  12. Somatska i autonomna inervacija efektora

  13. Eferentni dio simpatikusa • torako-lumbalni dio autonomnog žs - eferentne stanice simpatikusa smještene su u lateralnim kolumnama kralježničke moždine, u torakalnom i lumbalnom dijelu. Aksoni tih stanica izlaze kroz ventralne korijene spinalnih živaca ↓ odvajaju se od motoričkog korijena - snop ramus communicans albus (bijela grana simpatičkih živaca) ↓ provodi uzbuđenje do (para)vertebralnih ganglija koji su smješteni uz kralježnicu . . dio eferentnih vlakana prolazi kroz paravertebralni ganglij i vodi uzbuđenje do prevertebralnih (smještenih bliže izvršnim organima) i tamo se uzbuđenje predaje na novi neuron dio vlakana predaje uzbuđenje na novi neuron paravertebralnom gangliju.Aksoni stanica iz paravertebralnih ganglija čine ramus communicans griseus(siva grana simpatikusa).On vodi natrag u spinalni živac. Izvršni organ

  14. Izuzetak - srž nadbubrežne žlijezde – izravna inervacija

  15. kod čovjeka postoje 22 paravertebralna ganglija - povezani u obliku lanca uz kralježnicu - simpatički lanac ili truncus simpaticus • najvažnija tri ganglija koji se nalaze u cervikalnom dijelu - inerviraju krvne žile i žlijezde znojnice u glavi, krvne žile srca i sam srčani mišić • do predaje uzbuđenja ne mora uvijek doći u onom vertebralnom gangliju koji se nalazi najbliže mjestu gdje iz kralježničke moždine izlaze aksoni stanica u lateralnim kolumnama - uzbuđenje se može predati na novi neuron u vertebralnom gangliju koji se nalazi u nekom drugom segmentu kralježnice→ djelovanje simpatikusa relativno je difuzno – zahvaća veći broj organa

  16. Eferentni dio parasimpatikusa • gangliji u kojima dolazi do prijenosa uzbuđenja s preganglijskog na postganglijsko vlakno nalaze se u blizini izvršnih organa ili čak u samim izvršnim organima→ djelovanje parasimpatikusa je više lokalizirano • s obzirom na mjesto s kojeg dolaze preganglijska vlakna parasimpatikus se još naziva i kraniosakralni sustav • Dijeli se na: • encefalični dio • tijela živčanih stanica smještena u moždanom deblu • preko moždanih živaca inervira strukture u glavi (oko, slinovnice) • preko nervus vagusa inervira srce, pluća, želudac, jetru i tanko crijevo. Vagus sadrži otprilike 75% svih parasimpatičkih vlakana. • sakralni dio • tijela živčanih stanica smještena su u sakralnim segmentima medule spinalis • vlakna inerviraju zdjelične organe

  17. Inervacija organa • Većina visceralnih organa prima i simpatička i parasimpatička vlakna - impusli jedne vrste aktiviraju organ, dok ga impulsi druge vrste inhibiraju - simpatikus aktivira pojedine organe koje parasimpatikus inhibira, i obratno: • Simpatikus - zadužen za pripremu tijela za stresne situacije, one koje traže veliki utrošak energije • Parasimpatikus- najaktivniji pod uobičajenim, mirnim okolnostima • također balansira učinke simpatikusa i vraća tijelo u normalno stanje nakon stresnog iskustva • suprotan efekt - posljedica različitih neurotransmitera u postganglijskim vlaknima simpatikusa i parasimpatikusa.

  18. Inervacija organa • Iako sadrže obje vrste vlakana, većinu visceralnih organa prvenstveno kontrolira ili simpatikus ili parasimpatikus • Krvne žile – nemaju parasimpatičku inervaciju: • glatki mišići u stijenkama žila kontinuirano su stimulirani simpatičkim impulsima: • promjer žile povećat će se smanjenjem simpatičke stimulacije, koja uzrokuje opuštanje stijenke žile • povećanje simpatičke stimulacije dovest će do konstrikcije, tj. stezanja i smanjenja promjera žile • Parasimpatikus je dominantan npr. u kontroli probavnog sustava - parasimpatički impulsi stimuliraju motilitet želuca i crijeva, a kad se broj tih impulsa smanji, pokretljivost se također smanjuje. • Na svim unutarnjim organima na kojima završavaju parasimpatička vlakna završavaju i simpatička vlakna. • Obrnuto ne vrijedi: neke strukture su inervirane samo simpatičkim vlaknima (znojne žlijezde, adrenalna žlijezda, mišići koji stišću krvne žile, mišići koji podižu dlačice na koži).

  19. Središnje strukture povezane s autonomnim živčanim sustavom • Centri koji upravljaju funkcijom autonomnog živčanog sustava smješteni su u kralježničkoj moždini, moždanom deblu i hipotalamusu. • Regulatorna aktivnost autonomnog živčanog sustava odvija se uglavnom putem refleksa: • U kralježničkoj moždini su centri refleksa za pražnjenje rektuma i mokraćnog mjehura • U moždanom deblu su centri refleksa za disanje, za promjenu srčanih kontrakcija, za kašljanje, kihanje, gutanje • Najvažnije područje za kontrolu autonomnih funkcija je hipotalamus

  20. Hipotalamus • mala moždana struktura - čini jedva 1% od ukupnog volumena mozga • nadzire niz životno važnih funkcija • struktura vrlo složena - sadrži brojne jezgre i živčana vlakna • čini ga niz jezgara smještenih na dnu i sa strane 3. moždane komore

  21. Jezgre hipotalamusa se svrstavaju u četiri skupine: 1) rostralna skupina: nucleus preopticus nucleus supraopticus nucleus paraventricularis nucleus hipotalamicus rostralis 2) medijalna skupina: nucleus ventromedialis nucleus dorsomedialis nucleus infundibularis (area periventricularis) 3) lateralna skupina: nuclei tuberales laterales nucleus hipotalamicus lateralis 4) kaudalna skupina: nucleus hipotalamicus caudalis nuclei corporis mamilaris Funkcija rostralnih i medijalnih jezgara je parasimpatička, a kaudalnih i lateralnih simpatička.

  22. Funkcije hipotalamusa • Osnovna funkcija - integracija različitih autonomnih funkcija u cjelinu - održavanje unutarnjeg miljea u organizmu. • Integrira funkcije koje su pod nadzorom nižih centara u moždanom deblu i kralježničkoj moždini – prilagodba organizma promjenjivim zahtjevima okoline • Integrirajuća funkcija hipotalamusa moguća je zbog mnogostrukih veza koje ima s drugim živčanim strukturama: 1. u vezi je s korteksom, što omogućava prilagođavanje autonomnih funkcija somatskim funkcijama 2. povezan je s različitim nižim centrima u moždanom deblu (npr. za disanje, za rad srca) 3. u uskoj je vezi s hipofizom, glavnom endokrinom žlijezdom 4. dobro povezan s različitim strukturama limbičkog sustava

  23. Glavne funkcije hipotalamusa • kardiovaskularna regulacija – regulacija srčanog rada i krvnog tlaka 2. regulacija tjelesne temperature 3. regulacija količine vode u organizmu 4. regulacija gastrointestinalnog trakta i uzimanja hrane 5. kontrola nekih endokrinih funkcija 6. sudjeluje u emocionalnom ponašanju 7. sudjeluje u regulaciji budnosti i spavanja

  24. Limbički sustav

  25. Limbički sustav • niz struktura za koje se nekad smatralo da su povezane s receptorom za njuh, pa ih se zajedničkim imenom nazivalo rhinencephalon • smješten s medijalne strane svake hemisfere→ naziv limbički (limbus = granica, rub) - na neki način čini granicu između moždanog debla i telencephalona • uključuje hipotalamus (prema nekim autorima) te subkortikalne i kortikalne strukture.

  26. Subkortikalne strukture: • septum • prednje jezgre talamusa • hipokampus (morski konjić) • amigdaloidne (bademaste) jezgre • Limbička kora (limbički korteks): - gyrus cingulatus ili gyrus cinguli – iznad corpus callosuma - entorinalni korteks – s donje strane, djelomično se poklapa s gyrus hipokampi • glavni snop limbičkog sustava je fornix (svod)

  27. Limbičku koru grade filogenetski starija područja korteksa, za razliku od neokorteksa na površini

  28. Funkcije limbičkog sustava • strukture limbičkog sustava čine neurofiziološku osnovu čuvstvenog ponašanja i doživljavanja • sudjeluje u regulaciji autonomnih i endokrinih funkcija • sudjeluje u regulaciji nagona i motivacijskih stanja, uključujući ponašanja koja se u engleskom nazivaju "the four Fs of motivation": • Fleeing – bijeg • Feeding – hranjenje • Fighting – borba • Sexual behavior – seksualno ponašanje • dvosmjerno je povezan s retikularnom formacijom, tako da sudjeluje i u određivanju opće razine aktivacije organizma, te budnosti i spavanja • dijelovi limbičkog sustava, prvenstveno hipokampalna formacija, sudjeluju u procesima učenja i pamćenja

More Related