POLITIČKA KULTURA

1. POLITIČKA KULTURA Devetnaesto predavanje, 18. XII. 2013.

2. RAZVOJ I KULTURA Zašto su neke zemlje demokratske i prosperitetne, a druge zaostale i siromašne? Zašto stanovnici nekih zemalja u prosjeku žive dulje, obrazovaniji su, imaju visok standard, demokratsku i poštenu vlast, učinkovito pravosuđe, dok stanovnici brojnih zemalja žive kraće, imaju nizak standard, autoritarnu i korumpiranu vlast i loše pravosuđe? Različiti čimbenici (geografija, institucije, kvaliteta elite). Neki odgovor nalaze u kulturi.

3. ŠTO JE KULTURA? • Kultura je sve i svuda, od pojedinca koji ima dobru književnu, filozofsku, glazbenu i drugu duhovnu te fizičku kulturu, do institucija kulture - domova, centara, ulica, do zemalja, naroda, nacija i širih cjelina, koje imaju različitu kulturu - grčku, rimsku, hrvatsku, zapadnu, afričku

4. ZNAČENJA POJMA • 1. stupanj intelektualnog razvoja pojedinca; napor za uvećanjem svojih sposobnosti; M. Arnold (1869) – kultura je “traganje za savršenstvom” • 2. stupanj intelektualnog razvoja nekog društva • 3. posebna sfera; umjetnost i zabava, elitna i masovna kultura • 4. skup znanja, običaja, navika, tradicija i načina mišljenja i života koji čine kolektivno naslijeđe i posebnost neke zemlje, naroda ili skupine naroda i nacija; ukupni način života neke zajednice – različitost u odnosu na druge; kulturni stereotipi (Nijemci, Englezi)

5. KULTURA I PRIRODA • E. Tylor, Primitivna kultura, 1871. – “Složena cjelina koja obuhvaća shvaćanja, znanja, vjerovanja, umjetnosti, zakone, moral, običaje i sve druge sposobnosti i navike koje je čovjek stekao kao član društva.” Kultura oblikuje čovjeka, razlikuje i izdvaja iz prirode, opće usavršavanje ljudskog roda preko više organizacije društva i ljudske moći • M. Mead: kultura “ne obuhvaća samo umjetnost i znanost, religiju i filozofiju, na koje se riječ kultura povijesno odnosila, nego također i sustav tehnologije, male intimne navike svakodnevnog života”

6. OBRASCI KULTURE • Ruth Benedict, Obrasci kulture, 1934. • Obrazac kulture je uopćen način ponašanja svojstven nekom društvu; “kultura nije biološki prenosiv kompleks”, “čovjek nije unaprijed predodređen ni za jedan obrazac kulture” • Apolonski (samokontrola, ravnoteža, sklad) i dionizijski (imaginacija, transcendencija, strast natjecanja) tip

7. KULTURA I CIVILIZACIJA • H. Marcuse: suprotstavljenost kulture i civilizacije kao suprotstavljenost duhovnog i materijalnog • Kultura je “viša dimenzija čovjekove autonomije i ostvarivanja”, “proces humanizacije obilježen kolektivnim naporima da se očuva ljudski život, razviju duhovne sposobnosti ljudi, smanje i sublimiraju agresija, nasilje i bijeda” – obilježja: duhovni rad, praznik, dokolica, carstvo slobode, duh i neoperacijsko mišljenje • Civilizacija označava “carstvo nužnosti, društveno potrebnog rada i ponašanja” – obilježja: materijalni rad, carstvo nužnosti, priroda i operacijsko mišljenje • Industrijalizam suvremene civilizacije “progutao” kulturu; kulturni sektor, kulturna industrija – svrha je profit

8. SUKOB CIVILIZACIJA • S. Huntington, Sukob civilizacija i preoblikovanje svjetskog poretka, 1996. Budućnost svijeta oblikovat će međuodnos glavnih civilizacija – zapadne, konfucijanske, japanske, islamske, hinduističke, pravoslavno-slavenske, latinsko-američke, i “možda” afričke • Globalizacija nosi neizvjesnost i rizik sukoba, sukob bi mogao umanjiti moć Zapada, jedinstvo SAD i Europe, westernizacija i vezivanje Latinske Amerike, čuvati vlastitu civilizaciju kao najtrajniju poziciju moći • Civilizacije su kodificirane u povijesnoj memoriji i životnim oblicima, svjesne su svoje moći • Zapadna se temelji na klasičnoj baštini (grčka filozofija i racionalizam, rimsko pravo, latinski, kršćanstvo), katolicizmu i protestantizmu, europskim jezicima, odvojenosti duhovnog i svjetovnog autoriteta, vladavini prava, društvenom pluralizmu, predstavničkim tijelima, individualizmu

9. KULTURA I POLITIKA • Kultura kao vrijednosti, stavovi, vjerovanja i orijentacije koje prevladavaju među pripadnicima nekog društva • Utjecaj kulture na politiku; kulturne razlike kao izvor drugih razlika – korupcija je najniža u sjevernoeuropskim i anglosaskim protestantskim društvima (Danska, Švedska, Finska, Novi Zeland) – slučaj Singapur, politika promijenila kulturu (Lee Kuan Yew)

10. POLITIČKA KULTURA • G. Almond i S. Verba, Civilna kultura (1963): politička kultura obuhvaća stavove i orijentacije prema poretku među populacijom. • Anketa u 5 zemalja (SAD, Velika Britanija, Meksiko, Italija i SR Njemačka), tri tipa pitanja: kognitivna (znanje), afektivna (osjećaji), evaluativna (ocjena) • tri ideal tipa političke kulture: • 1. parohijalna: opće neznanje o politici i odsustvo uključenosti u političku djelatnost • 2. podanička: znanje o političkim procesima i nesklonost participaciji u politici • 3. participacijska: znanje o politici i spremnost na sudjelovanje u političkom procesu

11. CIVILNA KULTURA • Civilna kultura: mješavina participacijskih i podaničkih elemenata • Elementi: visoka razina političke svijesti, jak smisao za kompetenciju i značajno umijeće u građanskoj kooperaciji udruženim s racionalnom participacijom u građanskom i političkom životu • Almond i Verba empirijski pokazali da postoji odnos između civilne kulture i demokratske stabilnosti. Velika Britanija i SAD približavaju se modelu civilne kulture, aNjemačka, Italija i Meksiko obilježene su s više otuđenosti i pasivnosti

12. …I DEMOKRATSKA STABILNOST • Civilna kultura najbolja za stabilnost demokratskog političkog sustava jer se temelji na ravnoteži velikog znanja o politici, osjećaja da mogu biti djelotvorni politički akteri, prihvaćanja opravdanosti odlučujuće uloge političke elite u političkom procesu te osjetljivosti elite na zahtjeve naroda • Almond i Verba: “Razvoj stabilne i efikasne demokratske vlasti ne ovisi samo o strukturi vlasti i politike: on ovisi o orijentaciji ljudi prema političkom procesu – o političkoj kulturi. Ukoliko politička kultura ne može podržati demokratski sustav, slabe su šanse za uspjeh toga sustava."

13. KONSOCIJACIJSKA DEMOKRACIJA • Arend Lijphart, Demokracija u pluralnim društvima (1977) – model demokracije za podijeljena društva: 1. institucionalni aranžmani koji jamče utjecaj i samostalnost svakog važnijeg segmenta (federalni ili decentralizirani sustav, razmjerni izborni sustav i dr.), 2. suradnja među elitama, 3. kultura pregovaranja i traženja kompromisa • Švicarska, Austrija, Nizozemska, Belgija, BiH

14. DEMOKRATSKE VRIJEDNOSTI • 1. Politička efikasnost: razina do koje građani osjećaju da mogu utjecati na političko odlučivanje, u korelaciji je s razinom obrazovanja i bogatstva, suprotno: otuđenost • 2. Političko povjerenje: razina do koje građani vjeruju vlasti, institucijama i političarima • 3. Politička tolerancija: razina do koje je pojedinac spreman dopustiti raspravljanje, tiskanje ili propagiranje nepoželjnih mišljenja

15. SOCIJALNO POVJERENJE • Robert Putnam, Kako demokraciju učiniti djelotvornom, 1993 - uspješnost regionalnih vlada u Italiji 1970-ih • Ključ razina socijalnog kapitala - obilježja društvene organizacije koja povećavaju efikasnost društva olakšanjem usklađenog djelovanja • Socijalni kapital = 1. norme uzajamnosti među ljudima (stalni odnosi suradnje), 2. mreže građanske povezanosti (angažman u udrugama, horizontalnim, nehijerarhijskim), 3. građansko povjerenje (iz 1. i 2.) • Veći socijalni kapital = bolje upravljanje i razvijenija demokracija. Aktivni element je izgradnja povjerenja; članstvo u udrugama pomaže da pojedinci vjeruju drugima, otud povjerenje u društvu, te participacija u politici

16. PROMJENA DOMINANTNIH VRIJEDNOSTI • Ronald Inglehart, Tiha revolucija (1975) i Kulturna promjena u naprednom industrijskom društvu (1990) – politička kultura "sustav stavova, vrijednosti i znanja koje dijeli široka populacija u društvu i koje se prenose s generacije na generaciju“ • S rastom obilja kulturna pitanja dobivaju veći značaj, vrijednosne polarizacije postaju važnije od klasnih • Materijalističke (dohodak, status) i postmaterijalističke vrijednosti(pripadanje, identitet, poštovanje, samoizražavanje) • Samoodržanje i samoizražavanje – nerazvijene i razvijene zemlje