INTELIGENCIJA

1. INTELIGENCIJA Lozena Ivanov Odjel za psihologiju Sveučilište u Zadru

2. INTELIGENCIJA je…. ………sposobnost uspješnog snalaženja jedinke u novim situacijama.

3. Sternberg i Detterman (1986) postavili su pitanje što je inteligencija 24-ici kognitivnih psihologa – različite definicije ali svi su isticali a) važnost sposobnosti učenja na osnovi iskustva b) sposobnost prilagodbe okolini “... sposobnost ...razumijevanja svijeta i domišljatost u suočavanju s njegovim izazovima” (Wechsler, 1975)

4. Mjerenje inteligencije • Alfred Binet je 1905. godine konstruirao prvu skalu (Binet-Simonova skala) s ciljem da se direktinim putem utvrde razlike u intelektualnim kapacitetima i mogućnostima učenika. • To je bila prva praktički primjenjiva skala za mjerenje inteligencije. • Test se sastojao od 30 zadataka heterogenog karaktera i primjenio ga je na učenicima svih dobnih skupina.

5. Uspoređujući rezultate ispitanika iste kronološke dobi, otkrio je da među njima postoje INTERINDIVIDUALNE RAZLIKE u broju riješenih zadataka. • kronološka dob • mentalna dob • Mentalna dobse definira kao prosječni stupanj mentalnog razvoja skupine ispitanika iste kronološke dobi • Na individulanoj razini: "Mentalna dob nekeosobe je prosječna mentalna razvijenost one dobne skupine djece s kojom se ta osoba po mentalnom razvoju može izjednačiti."

6. Inteligencija se mjeri testovima inteligencije. Izražava se kvocijentom inteligencije (IQ) mentalna dob IQ = ------------------ X 100 kronološka dob

8. Odaberite jedan lik s desna koji dobro upotpunjava prazno polje na lijevoj slici.

9. Nastavite niz: • A, Č, Dž, F, • 1, 3, 6, 10, • 1, 1, 2, 3, 5 • 21, 20, 18, 15, 11, • 8, 6, 7, 5, 6, 4, • 65536, 256, 16, • 1, 0, -1, 0, • 8. 3968, 63, 8, 3,

10. Normalna distribucija

11. Izrazito iznadprosječni IQ > 130 2,2 % • Iznadprosječni IQ 111-129 22,8 % • Prosječni IQ 91-110 50 % • Ispodprosječni IQ 81-90 22,8 % • Mentalna retardacija IQ < 70 2,2 %

12. STRUKTURA INTELIGENCIJE • Prema SPEARMANUsva inteligentna ponašanja imaju u svojoj osnovi jedan zajednički faktor – g faktor (faktor opće ili generalne inteligencije). • zato su oni pojedinci koji su uspješni u jednom području najčešće uspješni i u drugim područjima. Međutim, uvodi i pojam s faktor ili specifični faktor za koji pretpostavlja da se nalazi (uz g faktor) u osnovi svake specifične intelektualne operacije.

13. jedan opći ili generalni faktor • više specifičnih faktora g s2 s3 s1 s2 s2

14. THURSTONE pretpostavlja da srž inteligencije ne čini samo jedan nego sedam faktora koje je nazvao primarnim mentalnim sposobnostima: • verbalna fluentnost (rječitost) • verbalno razumijevanje • vizualne i spacijalne (prostorne) sposobnosti • pamćenje • numerička sposobnost • perceptivna brzina uočavanja • induktivno zaključivanje (iz pojedinačnog ka • općem) • Kasnije je uveo i faktor deduktivno zaključivanje • (iz općeg ka pojedinačnom)

15. FA: sedam (relativno) nezavisnih mentalnih sposobnosti Verbalno razumijevanje Verbalna fluentnost Numerički faktor Spacijalni faktor Pamćenje Induktivno zaključivanje Perceptivna brzina

16. GUILFORD – proširio model na čak 120 različitih, međusobno nezavisnih faktora (u kasnijim verzijama i preko 150).

17. CATELL • Catell-ov model inteligencije 81971.) pretpostavlja postojanje dva glavna subfaktora opće inteligencije: fluidnu i kristaliziranu inteligenciju • Na nižoj razini nalaze se specifičniji faktori. • Fluidna inteligencija - opća sposobnost otkrivanja relacija u svim područjima - brzina i točnost apstraktnog rezoniranja - neovisna je od iskustva i edukacije • Kristalizirana inteligencija - sposobnost izvođenja relacija u specifičnim područjima - akumulirano znanje i rječnik - iskustvo i edukacija utječu na njen razvoj Razvoj kristalizirane inteligencije ovisi i o razvijenosti fluidne

18. Hijerarhijski organizirani faktori g Opća inteligencija Fluidna inteligencija Kristalizirana inteligencija Subfaktori Specifični faktori

19. Najnoviji su tzv. kontekstualni modeli koji polaze od pretpostavke da je nemoguće inteligenciju proučavati i mjeriti izvan konteksta u kojem se inteligentno ponašanje odvija. • Gardnerova teorija multiplih inteligencija, Sternbergova trosložna teorija i dr.

20. GARDNER Tip inteligencije Zadaci u kojima se izražava • lingvistička i. razumijevanje pojmova, čitanje, pisanjetekstova • logičko- matematički problemi, logičko zaključivanje matematička i. • spacijalna i. tumačenje mapa, snalaženje u prostoru • muzička i. pjevanje, skladanje, sviranjeinstrumenta • telesno- kinestetska i. plesanje, sport • interpersonalna i. razumijevanje ponašanja, emocija, motiva • intrapersonalna i. razumijevanje sebe – tko smo, kako se možemo promijeniti

21. EMOCIONALNA INTELIGENCIJA • Poznavanje vlastitih emocija • Kontrola intenziteta • Prepoznavanje emocija kod drugih • Uspostavljanje i održavanje odnosa • Motiviranje samoga sebe

22. RAZVOJ INTELIGENCIJE IQ godine

24. Nasljeđe i okolina korelacije IQ rezultata različita okolina ista okolina • Nesrodnici .00 (0%) .23 (5%) • Braća/sestre .40 (16%) .49 (24%) • Dvojajčani blizanci .42 (18%) .53 (28%) • Jednojajčani blizanci .75 (56%) .87 (76%)

25. Spolne razlike • Nema značajne razlike u razvijenosti općih intelektualnih sposobnosti • U razvijenosti nekih specifičnih intelektualnih sposobnosti postoje značajne razlike (npr., verbalni faktor, spacijalni faktor)

26. Inteligencija i učenje • Povezanost je značajna i dvosmjerna • Povezanost je veća što je - složeniji sadržaj kojeg treba naučiti - veća smislenost sadržaja - vrijeme učenja ograničenije • Natprosječni uče bolje u uvjetima gdje sami strukturiraju obrazovne sadržaje, a ispodprosječni ako zadatak učenja strukturira nastavnik.

27. Povezanost inteligencije i školskih ocjena je značajna, ali opada s godinama školovanja (zbog selekcije po sposobnostima). • Djelovanje obrazovanja na razvoj intelektualnih sposobnosti kroz: • - kristaliziranu inteligenciju • - učenje kreativnosti

28. Razlikuju li se rase u inteligenciji?

29. Mensa je međunarodna udruga inteligentnih pojedinaca. Ciljevi udruge: prepoznavanje i afirmacija inteligencije za dobrobit čovječanstva; podrška istraživanju prirode, značajki i upotrebe inteligencije; pružanje poticajne intelektualne i društvene sredine članovima. Jedini je uvjet za učlanjenje u Mensu postizanje rezultata boljeg od onog koji postiže 98% populacije na standardnom testu inteligencije, a koji se provodi pod nadzorom ovlaštenog psihologa Mense. MENSA

30. Tijekom razvoja spoznaja o prirodi NADARENOSTI mijenjala su se i shvaćanja nadarenosti. Mnoga od tih shvaćanja paralelno egzistiraju. • Nadarenost kao: • - visokaopća intelektualna sposobnost • - talenti za određena područja • 1.opća intelektualna sposobnost • 2.specifične sposobnosti za pojedino znanstveno područje • 3.kreativno i produktivno mišljenje (stvaralačke sposobnosti) • 4.socijalne i rukovodne sposobnosti • 5.sposobnosti za pojedino umjetničko područje • 6.psihomotorne sposobnosti (ples, sport, itd.). • Nadarenost kao produktivno-kreativna sposobnost • Nadarenost kao visoka područno-specifična sposobnost

31. Nadareno se ponašanje sastoji od ponašanja koja odražavaju interakciju tri osnovne grupe ljudskih osobina: • iznadprosječne opće ili specifične sposobnosti • velike predanosti zadatku (visoke motiviranosti) i • velikog stupnja kreativnosti • Sposobnosti • 1.visok stupanj opće i naročito visok stupanj neke specifične sposobnosti. (npr. likovnjaci u spacijalnom, književnici u verbalnom, i sl.) • 2.visokorazvijena sposobnost uočavanja odnosa.3. visokorazvijena sposobnost uočavanja problema. • 4.velika vještina korištenja kombinacija onih sposobnosti u kojima su najbolji. • 5.naročita sposobnost mijenjanja okoline.

32. Ako se analiziraju karakteristike motivacije i ličnosti uočene kod manifestnih nadarenih osoba možemo vidjeti da se one grupiraju kao: • radna energija: vitalnost, elan, radna izdržljivost • usmjerenost cilju: upornost, marljivost, predanost zadatku, usmjerenost cilju, nagon za postignućem • interes: znatiželja, velik interes, zaljubljenost u problem, entuzijazam • samopercepcija: pozitivna slika o sebi, samopoštovanje, postavljanje visokih ciljeva, odsutnost straha od kritike, postavljanje visokih standarda vlastitog rada. • nezavisnost: samodostatnost, dominantnost i individualizam, samousmjerenost, nekonformizam, inicijativnost, spremnost na rizik, autonomija

33. Retardiran znači usporen kasne s mentalnim razvojem sporije obavljaju kognitivne funkcije. Iako nikad ne dosižu normalnu razinu inteligencije, izraz mentalna defektnost se zbog negativne konotacije napustio. Iz istih se razloga izbjegava termin mentalno hendikepiran. MENTALNA RETARDACIJA

34. Laka MR (IQ 50-69) • Mogu razviti komunikacijske i socijalne vještine, te ih se nekad do 5-6 godine ne razlikuje od normalne djece. • Mogu postići razinu obrazovanja od 5-6 razreda OŠ i steći jednostavnu zanatsku vještinu. • Čine oko 80% populacije MR.

35. Umjerena MR (IQ 35-49) • Teško se postiže socijalizacija, ali osnovne komunikacijske vještine postoje. • Ne mogu završiti više od 1-2 razreda OŠ i mogu se dugotrajnim treningom osposobiti za najjednostavnije poslove. • Čine 12% MR.

36. Teška MR (IQ 20-34) • U ranom je djetinjstvu vrlo usporen motorički razvoj, postoji minimalna govorna komunikacija, te potpuno nemogućnost usvajanja socijalnih vještina i normi. • Čine oko 7% MR.

37. Izrazito teška MR (IQ ispod 20) • U djetinjstvu je izrazito zaostajanje u razvoju osnovnih senzomotoričkih funkcija. • Kao odrasli pokazuju minimalni govorni fond, te samo izuzetno uspije osnovni trening toalete. • Zahtijevaju permanentnu skrb u visikoorganiziranoj specijalnoj okolini. • Čine svega 1% MR.

38. Idiot savant • Down (1887) prvi tako imenovao MR osobe koje imaju neke posebne sposobnosti. • Najčešće umjetnost, matematika, kalendar, pamćenje, a rjeđe senzorna osjetljivost, mehaničke sposobnosti ili jezik • Danas mono-savant ili savant sindrom.

39. KREATIVNOST • …je skup osobina koje omogućavaju pojedincu uočavanje, otkrivanje, predviđanje, kombiniranje stvari i pojava na nov, originalan način.

40. KREATIVNOST • U literaturi se navodi preko 100 definicija, a jedan je znanstvenik prebrojio preko 4000 različitih značenja tog pojma. • Kreativnost je aktivnost koja daje nove, originalne proizvode bilo u materijalnoj bilo u duhovnoj sferi, koji se ne mogu pripisati imitaciji već ranije postojećih proizvoda jer su od njih bitno drugačiji. Karakteristika je tih proizvoda da bolje, uspješnije i racionalnije udovoljavaju individualnim i društvenim potrebama od ranije postojećih proizvoda • Kreativnost je univerzalno ljudsko obilježje, a ne samo sposobnost rijetkih pojedinaca.

41. Lijeva polovica verbalna sekvencijska logična analitička racionalna prosudbena Desna polovica neverbalna simultana sintetička intuitivna emotivna uočava cjelovitost DOMINIRA U KREATIVNOM PROCESU! Mozak

42. Razlika konvergentnog mišljenja (usmjerenost na traženje samo jednog najboljeg rješenja problema) i divergentnog mišljenja (usmjerenost na pronalaženje više različitih mogućih rješenja). • Kreativnost zahtjeva divergentno mišljenje. • Jesu li kreativci izuzetno inteligentni? - istraživanja pokazuju da su inteligencija i kreativnost povezane samo umjereno - oko 70 % najkreativnije djece bi isključili kad bi se za identifikaciju darovitosti koristio samo IQ • Inteligencija je neophodan, ali ne i dovoljan uvjet za kreativnost. Važni su i osobni čimbenici i faktori socijalnog okruženja. • Formalno obrazovanje i iskustvo može smanjiti kreativno rješavanje problema!

43. KREATIVNE OSOBE otvorenost sklonost kritičnosti nekonvencionalnost divergentnog mišljenja inicijativnost motiviranost samopouzdanje široki interesi spremnost na promjene NEKREATIVNE OSOBE neprihvaćanje novog sklonost kompromisu konvencionalnost konvergentno mišljenje pasivnost poticanje vanjskim faktorom nesigurnost nazainteresiranost predvidivost

44. KREATIVNO SE RAZMIŠLJANJE MOŽE POBOLJŠATI VJEŽBOM!