pravo industrijskog vlasni tva n.
Download
Skip this Video
Loading SlideShow in 5 Seconds..
PRAVO INDUSTRIJSKOG VLASNIŠTVA PowerPoint Presentation
Download Presentation
PRAVO INDUSTRIJSKOG VLASNIŠTVA

Loading in 2 Seconds...

play fullscreen
1 / 56

PRAVO INDUSTRIJSKOG VLASNIŠTVA - PowerPoint PPT Presentation


  • 141 Views
  • Uploaded on

PRAVO INDUSTRIJSKOG VLASNIŠTVA. Pojam, pravna narav Povijest Izvori – domaći i međunarodni. Pojam i značenje. pravo “vlasništva” na kreacijama ljudskog uma intelektualno vlasništvo ima sve karakteristike imovine

loader
I am the owner, or an agent authorized to act on behalf of the owner, of the copyrighted work described.
capcha
Download Presentation

PowerPoint Slideshow about 'PRAVO INDUSTRIJSKOG VLASNIŠTVA' - kaili


An Image/Link below is provided (as is) to download presentation

Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author.While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server.


- - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - E N D - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - -
Presentation Transcript
pravo industrijskog vlasni tva

PRAVO INDUSTRIJSKOG VLASNIŠTVA

Pojam, pravna narav

Povijest

Izvori – domaći i međunarodni

pojam i zna enje
Pojam i značenje
  • pravo “vlasništva” na kreacijama ljudskog uma
  • intelektualno vlasništvo ima sve karakteristike imovine
    • Ono se može kupiti, prodati, licencirati, zamijeniti, pokloniti, naslijediti kao i svako drugo vlasništvo
  • Pravo intelektualnog vlasništva – skup pravnih propisa kojima se uređuje način stjecanja IV, način zaštite od neovlaštenog korištenja
  • Subjekti zaštite – kreatori - stvaratelji
  • štite se njihovi osobni i imovinski interesi u pogledu iskorištavanja tih kreacija
pojam i zna enje1
Pojam i značenje
  • Intelektualno vlasništvo je skupni naziv za književno i umjetničko vlasništvo i za industrijsko vlasništvo
  • Industrijsko vlasništvo v. autorsko pravo (pravo umjetnika izvođača)
autorsko pravo i srodna prava
Autorsko pravo i srodna prava
  • Subjekti zaštite su autori
  • Objekt zaštite su djela iz područja
    • književnosti,
    • znanosti
    • umjetnosti i drugih područja stvaralaštva
  • Autor može zabraniti odnosno pod ugovorenim uvjetima odobriti umnožavanje, javnu izvedbu, snimanje, emitiranje, prijevod ili prilagodbu svog djela
  • autori imaju isključivo pravo korištenja ili odobravanja drugima korištenja svog djela
  • Pravo korištenja se često ustupa pojedincima ili pravnim osobama koje ih mogu najbolje komercijalno iskorištavati, a ovi plaćaju tantijeme koji ovise o korištenju djela
autorsko pravo i srodna prava1
Autorsko pravo i srodna prava
  • moralna prava uvijek pripadaju autoru (pravo biti označen kao autor)
  • ne štiti se ideja nego djelo koje je izražaj ideje bez obzira na vrstu ili kvalitetu izražaja (notni zapis, rukopis)
  • autorsko pravo nastaje samim stvaranjem djela i ne podliježe nikakvom postupku registracije
  • Srodna prava :  
    • prava umjetnika izvođača
    • prava proizvođača zvučnih snimki
    • prava organizacija za radiodifuziju
pojam i zna enje2
Pojam i značenje
  • Industrijsko vlasništvo – to su također intelektualne tvorevine ali njihova primjena je u gospodarstvu
    • Moraju biti nove, inventivne, industrijski primjenjive
  • Čl.1. Pariške konvencije ubraja u IV: patent, korisni model, industrijski uzorak i model, tvornički ili trgovački žig, uslužni žig, trgovačko ime i oznaka ili imena podrijetla, suzbijanje nelojalne konkurencije
pojam i zna enje3
Pojam i značenje
  • Pravo industrijskog vlasništva je skup pravnih propisa kojima se reguliraju odnosi u koje stupaju pravni subjekti povodom nabrojanih objekata industrijskog vlasništva
  • Pravo industrijskog vlasništva je dio prava intelektualnog vlasništva
nacionalno zakonodavstvo
Nacionalno zakonodavstvo
  • Zakon o patentu (NN br. 173/03 87/05 76/07
  • Zakon o žigu (NN 173/03 76/07)  
  • Zakon o industrijskom dizajnu (NN 173/03 76/07)
  • Zakon o oznakama zemljopisnog podrijetla i oznakama izvornosti proizvoda i usluga (NN 173/03 76/07, 84/08)
nacionalno zakonodavstvo1
Nacionalno zakonodavstvo
  • Zakon o zaštiti topografija poluvodičkih proizvoda (NN 173/03, 76/2007)
  • Zakon o autorskom pravu i srodnim pravima  (NN 167/03, 79/07)
  • Zakon o zastupanju u području prava industrijskog vlasništva (NN 54/05)  
  • Zakon o upravnim pristojbama u području intelektualnog vlasništva (NN 64/00)
me unarodne konvencije
Međunarodne konvencije
  • Konvencija o osnivanju Svjetske organizacije za intelektualno vlasništvo (WIPO konvencija, 1967., dopunjena 1979.) RH od 1991.
konvencije
Konvencije
  • Pariška konvencija za zaštitu industrijskog vlasništva iz 1883. (RH – 1991)
  • Madridski sporazum o međunarodnoj registraciji žigova iz 1891. (RH 1991)
  • Univerzalna konvencija o autorskom pravu iz 1952. (Geneva) rev. 1971 (Pariz) (RH - 1991)
  • Nicanski sporazum o međunarodnoj klasifikaciji roba i usluga u svrhu registriranja žigova iz 1957.
  • Rimska konvencija za zaštitu umjetnika izvođača, proizvođača fonograma i organizacija za radiodifuziju, (RH od 2000)
  • Lokarnski sporazum o međunarodnoj klasifikaciji za industrijski dizajn 1968.
  • Washingtonski ugovor o suradnji na području patenata 1970. RH od 1998.
me unarodne konvencije1
Međunarodne konvencije
  • Konvencija za zaštitu proizvođača fonograma od neodobrenog umnožavanja njihovih fonograma (Fonogramska konvencija - Ženeva, 1971.)
  • Strasburški sporazum o međunarodnoj klasifikaciji patenata, 1971.
  • Konvencija o distribuciji signala za prijenos programa preko satelita (Satelitska konvencija, Brisel, 1974.)
  • Sporazum o trgovinskim aspektima prava intelektualnog vlasništva (WTO TRIPS Sporazum)
  • Budimpeštanski ugovor o međunarodnom priznavanju depozita mikroorganizama za potrebe patentnog postupka,
  • Međunarodna konvencija za zaštitu novih biljnih sorti (UPOV Konvencija)
  • Protokol koji se odnosi na Madridski sporazum o međunarodnoj registraciji žigova (1989)
me unarodne konvencije2
Međunarodne konvencije
  • Haški sporazum o međunarodnoj registraciji industrijskog dizajna od 1925 /1960 /1967/ 1979. te Ženevski Akt Haškog sporazuma
  • Ugovor o autorskom pravu WIPO (Ženeva, 1996.)
  • Ugovor o izvedbama i fonogramima WTO (Ženeva, 1996.)
  • Sporazum Vlade Republike Hrvatske i Europske patentne organizacije o suradnji na području patenata (Sporazum o suradnji i proširenju), Munchenu, 2003.
  • Ugovor o patentnom pravu (PLT) 2005.,
  • Bečki sporazum o uspostavi Međunarodne klasifikacije figurativnih elemenata žigova (Beč 1973/1985)
  • Ugovor o pravu žiga (Ženeva, 1994)
pravna narav
Pravna narav
  • Postoji nekoliko teorija o pravnoj naravi industrijskog vlasništva
  • 1. monopolna teorija
    • kreator dobiva privilegij od vladara, pa prema tome ima monopol
    • najstarija, Engleska
    • Statute of Monopolies – stavio u prvi plan slobodu vršenja industrijske djelatnosti, patentna zaštita se pojavljuje kao izuzetak
    • trajanje 14 godina
narav
Narav…
  • Statute of Monopolies 1623
  • England's Statute of Monopolies of 1623 while generally condemning monopolies, provided the true and first inventor of a given item up to fourteen years of exclusive rights to their invention, provided that: ...“they be not contrary to the law…
pravna narav1
Pravna narav
  • 2. Teorija intelektualnog (duhovnog) vlasništva
    • Francuska, pod utjecajem prosvjetiteljstava
    • Prirodno vlasništvo na proizvodima koji su rezultat ljudskog duha
    • Primijenjena 1791. u Francuskoj. Nema prethodnog ispitivanja izuma, samo prijava. Rok 15 godina.
pravna narav2
Pravna narav
  • 3. Teorija osobnog prava
    • Proizvodi intelekta su bestjelesne stvari koje su vezane za osobu koja ih je stvorila
    • Njemačka.
  • 4. Teorija potrošača (klijentele)
    • ispituje se ekonomska funkcija, usmjerena na cilj
    • Cilj je stjecanje klijentele, odnosno ekonomske pozicije u pravnom prometu
pravo iv i ostale grane prava
Pravo IV i ostale grane prava
  • Najbliže je autorskom pravu - najbitnija razlika -
    • AP zaštita od momenta nastanka djela
    • IV zaštita od odluke nadležnog organa
  • Neke tvorevine mogu se štititi AP i IV: primjer industrijski dizajn IV; dizajn - može se štititi i prema AP ako udovoljava uvjetima
pravo iv i ostale grane prava1
Pravo IV i ostale grane prava
  • Građansko pravo i trgovačko pravo (popunjavanje pravnih praznina)
  • Jaka veza s obveznim pravom kroz ugovor o licenci (ZOO) i ugovor o cesiji
  • Pravo društava – zaštita tvrtke
  • Građansko procesno pravo – sporovi iz IV (patentne i žigovne tužbe)
  • Postupak pred DZIV – upravni postupak
povijesni razvoj
Povijesni razvoj
  • Prvi počeci PIV javljaju se kod označavanja robe
  • Grčka keramika
    • imena majstora ili njihovi slikovni simboli
  • Za to se vezivala pojam o podrijetlu robe i određenim osobinama robe
  • Začeci žigovne zaštite
    • cehovska proizvodnja (individualni znakovi i znakovi cehova)
povijest
Povijest
  • Individualni znakovi
    • kontrolna funkcija - odmah se znalo koji je proizvođač isporučio robu loše kakvoće
    • nakon ispitivanja robe znak na robu stavljao je ceh (ili grad)
  • Propisi o žigovnoj zaštiti nisu bili usmjereni na zaštitu pojedinca već na zaštitu ceha odnosno javnosti (ugled ceha)
povijest1
Povijest
  • Kasniji srednji vijek – doba velikih izuma i otkrića – patentno pravo nije bilo razvijeno
  • Sustav srednjovjekovnih privilegija – kraljevi su u “otvorenim pismima” (literae patentes) davali cehovima, gildama monopol proizvodnje i prodaje – zanatski privilegiji
povijest2
Povijest
  • Izumiteljski privilegiji
    • lokalne feudalne vlasti davale su nagrade izumiteljima (kako bi oni pokrili svoje troškove u vezi s izumom)
  • Izumitelj nije imao nikakvo pravo na dobijanje privilegije (dispozicija lokalnog vladara)
  • 1421. Firenza – Fillipo Brunelleschi – izum plovila za prijevoz teškog tereta
privilegiji vladara
Privilegiji vladara
  • Privilegij za proizvodnju čokolade – Luj XIV
  • gospodin DEBAUVE, čiji će potomci dvjesto godina kasnije otvoriti jednu od najpoznatijih slastičarni u PARIZU, koja radi i danas
povijest3
Povijest
  • Pravo izumitelja – jače od privilegija
    • prvi put se spominje u venecijanskom statutu 1474. : svaka osoba koja je izumila novu i izvodljivu napravu mogla je tražiti zaštitu u trajanju od 10 godina.
  • Prvi zakonski tekst: Statute of Monopolies 1623.
  • 1791. francuski zakon o patentima
  • 1790. apstraktno pravo na zaštitu SAD “Zakon za unapređenje korisnih umijeća”
povijest4
Povijest
  • Po zakonu SAD-a
    • patentabilni svi izumi koji su se odnosili na zanatske i proizvodne postupke (mora biti tehničko rješenje);
    • isključivo pravo gosp. iskorištavanja - 14 godina
    • 3 činovnika su bila dužna ispitati novost izuma i odobriti izdavanje patenta
  • Prema francuskom mogli su se patentirati i izumi koji nisu imali tehnički karakter (npr. financijski planovi); kasnije je ukinuto;
  • 1844. novi francuski zakon postao je uzorom mnogih europskih zakonodavstava; uvedena je patentna prijava
  • 1868. pored novosti zahtijevala se i inventivna razina (razlozi za poništaj patenta)
povijest5
Povijest
  • Izumi koji imaju manju inventivnu razinu priznavali su se kao korisni modeli (mali patenti) odnosno tehnička unapređenja
  • Zaštita modela i uzoraka – industrijski dizajn pojavila se s tekstilnom industrijom
  • Lionska naredba o zaštiti uzoraka na svili 1711.
    • isključivo pravo na korištenje estetskih kreacija
    • zabrana radnicima da se služi uzorcima koji su mu dati radi proizvodnje
povijest6
Povijest
  • 1787. uvedeno deponiranje uzorka te istaknuto pravo “vlasništva na uzorku”
  • Francuska sudska praksa - primjena na modele
  • Zaštita nije bila vremenski ograničena
povijest7
Povijest
  • Polovinom XIX st. - nacionalni zakoni o industrijskom vlasništvu
  • Pojavila se potreba zaštite PIV i na međunarodnom planu
  • PIV počiva na konceptu teritorijalnosti priznaje jurisdikcija neke države
  • Veliki broj međunarodnih ugovora – multilateralne konvencije i bilateralni sporazumi
povijest8
Povijest
  • Temeljni zadatak međunarodnog prava bio je osigurati isti režim stjecanja prenošenja iskorištavanja i prestanka PIV-a
  • Prve konvencije: Pariška konvencija za zaštitu industrijskog vlasništva 1883. utemeljila je tzv. Uniju (zbroj svih država članica konvencije) najvažnije načelo međunarodnog prvenstva
  • Danas broji 173 države
  • Bernska konvencija za zaštitu književnih i umjetničkih djela 1886. (također osnovana Unija) – danas 164 države
povijest rh
Povijest RH
  • Hrvatska: Zakonski članak XXXVII iz 1895. hrvatsko-ugarskog sabora o “povlasticah na izume”
  • Patentne prijave objavljivale su se u “Povlastičnom viestniku”
izumitelji rh
Izumitelji RH
  • Faust Vrančić - 17.st.
      • istražuje konstrukcije strojeva i arhitektonskih problema
      • upoznaje tehničke crteže Leonarda da Vincija, što je rezultiralo najznačajnijim Vrančićevim djelom Machinae novae (Venecija1615. ili 1616).
      • opisao 56 raznovrsnih uređaja i tehničkih konstrukcija uz 49 slika velikog formata i s komentarima na latinskom, talijanskom, španjolskom, francuskom i njemačkom jeziku.
izumitelji rh1
Izumitelji RH

Ruđer Bošković- XVIII st.

- u optici je poznat po instrumentima kao što je prizma s promjenljivim kutom i kružni mikrometar

- zalagao za Kopernikov sustav Bio je vrlo ugledna ličnost tog vremena. 1761. godine astronomi su se pripremali da promatraju prolaz Venere ispred Sunčeva diska i u tu svrhu ga britanski Royal Society šalje u Istanbul (Carigrad) kako bi mogao promatrati taj prolaz. Ruska akademija znanosti ga prima za člana u Sankt Petersburgu. Francuska ga je 1773., kad je ukinut isusovački red, imenovala ravnateljem optike za mornaricu. Bio je poznat i kao inženjer, pjesnik i diplomat

izumitelji rh2
Izumitelji RH

Ivan Vučetić

  • Otisci prstiju i papilarne linije. Nakon što je proučio više postojećih metoda za klasifikaciju otisaka prstiju i uočio brojne nedostatke, uspostavio je vlastiti sistem za klasifikaciju otisaka prstiju koji je nazvao ikonofalangometrija
  • 1891. godine Vučetić je formirao Registar ikonofalangometrije - prva desetoprstna zbirka
  • Primijenivši svoju metodu identifikacije u praksi riješio je prvi veći slučaj u praksi i to Franciske Rojas koja je optužila ljubavnika za ubojstvo svoje dvoje djece. Vučetić je daktiloskopirao majku i usporedio njene neosporne otiske prstiju s pronađenim spornim krvavim otiscima prstiju papilarnih linija na drvenom okviru vrata, te potvrdio da su identični
izumitelji rh3
Izumitelji RH

Eduard Slavoljub Penkala

  • jedan je od najznačajnijih izumitelja s početka 20. stoljeća
  • doktorska disertacija s područja organske kemije
  • opus obuhvaća od 70 do 80 izuma s područja mehanike, kemije, fizike, aeronautike (zrakoplovstva)
  • 1903. godine patentira "Termofor" u Budimpešti, Beču i drugdje.
  • izum mehaničke olovke i nalivpera
  • 1906. patentira prvu mehaničku olovku na svijetu
  • 1907. patentira prvo nalivpero na svijetu sa čvrstom tintom
izumitelji rh4
Izumitelji RH
  • Nikola Tesla
  • otkrio je okretno magnetsko polje
  • napravio prvi praktični motor za izmjeničnu struju
  • najvažnija otkrića - višefazni sustav izmjeničnih struja
  • jednofazni i višefazni elektromotor,
  • višefazni transformator sa željeznom jezgrom
  • bežični prijenos poruka i razvođenje energije bežičnim metodama
  • serija pronalazaka koji čine osnovu suvremene radio-tehnike
pari ka konvencija
Pariška konvencija
  • Najstariji izvor međunarodnog PIV i najznačajniji instrument međunarodne zaštite svih PIV
  • Donesena 1883, stupila na snagu 1884. izmijenjena 6 puta
  • Zadnja revizija na diplomatskoj konferenciji u Stockholmu
  • Tekst podijeljen na materijalnopravne odredbe i organizacijske odredbe
  • Otvorena za pristup svim državama na temelju jednostrane izjave volje; može se pristupiti samo zadnjem revidiranom tekstu
  • 1973. SFRJ pristupila, RH sukcesija 1991
pari ka konvencija1
Pariška konvencija
  • Univerzalni i opći izvor međunarodnog materijalnog PIV-a kojom se reguliraju temeljna načela međunarodne zaštite svih prava iz područja IV
  • Razlike koje postoje u zakonodavstvima država članica uvjetovale su unifikaciju na nivou temeljnih načela, a zakonodavstvima je prepušteno detaljnije reguliranje tih načela
  • Tri su temeljna načela PK
temeljna na ela pk
Temeljna načela PK
  • Načelo formalne uzajamnosti ili načelo nacionalnog tretmana (national treatment principle)
  • Pripadnici svih zemalja članica Unije (P/F osobe) izjednačeni su s domaćim državljanima u pogledu stjecanja, zaštite i iskorištavanja prava IV (čl.2.t.1.PK). Primjena tog načela ne može se uvjetovati postojanjem boravišta (domicila), poslovnog sjedišta pripadnika Unije u zemlji u kojoj se zaštita traži (čl.2.t.2. PK)
temeljna na ela pk1
Temeljna načela PK
  • Načelo asimilacije – pripadnici zemalja koje nisu članice Unije izjednačeni su s domaćim državljanima ako na teritoriju jedne od članica Unije imaju boravište, “stvarno i ozbiljno industrijsko ili trgovačko poduzeće” (čl.3 PK)
temeljna na ela pk2
Temeljna načela PK
  • Načelo minimalnih prava (minimalne zaštite) – predviđeno je koja to minimalna prava trebaju osigurati nacionalni zakoni bilo pripadnicima Unije, bilo asimiliranim osobama
  • Ona vrijede čak i kada ta prava nisu predviđena za domaće pripadnike
  • Minimalna prava vrijede iure conventionis i ne mogu na štetu tih subjekata biti umanjena nacionalnim propisima
  • Najvažnije pravo međunarodnog prvenstva (the right of priority)
temeljna na ela pk3
Temeljna načela PK
  • Međunarodno prvenstvo (čl.4. PK) = podnositelj prve uredne prijave patenta, korisnog modela (gdje egzistira), industrijskog uzorka ili modela, robnog ili uslužnog žiga uživa i stječe pravo prvenstva pred podnositeljima svih kasnijih prijava koje se odnose na identično pravo
  • Međunarodno prvenstvo traje:
    • 1 godinu za patente i korisne modele,
    • za ostala PIV 6 mjeseci računajući od dana podnošenja prve prijave u jednoj od zemalja Unije (čl.4c PK)
  • Da bi se podnositelj mogao pozvati na pravo prvenstva ranije podnesene prijave dužan ju je podnijeti uz naznaku datuma, broja i zemlje u kojoj je podnesena prvobitna prijava
temeljna na ela pk4
Temeljna načela PK
  • Smisao međunarodnog prvenstva – ako prijavitelj želi zaštititi svoje pravo u više zemalja ne mora u svima odmah podnijeti zahtjev već može “razmisliti” u kojim zemljama Unije će to učiniti.
  • Postoji i sajamsko prvenstvo (čl.11. PK)
  • Da bi sajmovi mogli zadovoljiti svoju funkciju potrebno je izlagače najnovijih dostignuća zaštititi u pogledu njihovih prava u domeni IV inače se ne bi usudili izlagati (privremeno pravo prvenstva)
  • Duljinu trajanja određuje nacionalni zakonodavac
temeljna na ela pk5
Temeljna načela PK
  • Posebna pogodnost za pripadnike Unije:
    • Mogućnost vezivanja sajamskog prvenstva za prijavu
    • ako podnositelj u propisanom roku podnese (urednu) prijavu za odobrenje zahtjeva, pravo prvenstva teče od dana izlaganja ili prikazivanja izuma, a ne od dana podnošenja prijave (čl.11. PK)
  • Svaka je zemlja ovlaštena zahtijevati predočenje dokaza o izlaganju na sajmu (datum, međunarodni značaj)
  • Privremena zaštita ne može trajati duže od one za opće pravo prvenstva (12/6 mjeseci)
temeljna na ela pk6
Temeljna načela PK
  • Konvencija je obvezala države članice da ustanove vlastitu instituciju koja će biti nadležna za IV, i ta institucija mora izdavati svoj službeni list u kojem će redovito objavljivati imena nositelja odobrenih patenata, reprodukcije svih žigova)
temeljna na ela pk7
Temeljna načela PK
  • Ostala načela PK:
    • nezavisnost patenata i žigova (čl. 4-6);
    • iskorištavanje odobrenog patenta (čl.5. PK);
    • moralno pravo izumitelja (čl.4.ter PK);
    • zaštita notornih žigova (čl.6sexies 7bis)
  • Države na koje se primjenjuje PK čine Uniju – to je subjekt MP (organi, proračun)
  • Od 1967. administrativne poslove Unije obavlja Međunarodni ured za intelektualno vlasništvo WIPO-a
  • Ugovorima između pripadnika unije formiraju se posebne unije
madridski sporazum
Madridski sporazum
  • Madridski sporazum o međunarodnoj registraciji žigova 1891 (rev. 1967)
  • Pripadnici zemalja unije mogu jednom prijavom i registracijom žiga kod Međunarodnog ureda WIPO-a zaštititi svoj žig u svim ili samo nekim od 38 zemalja ugovornica
  • Prijava se podnosi putem nacionalnih patentnih ureda
  • Učinak međunarodne prijave žiga jednak je učinku zaštite žiga na temelju nacionalne prijave (čl.4. MS)
madridski sporazum1
Madridski sporazum
  • Međunarodna zaštita traje 20 godina, a može se jednokratno produžiti (čl.6 i 7. MS) (domaća 10 godina)
  • Podaci o međunarodnim žigovima ne objavljuju se u glasilima nacionalnih ureda već ih objavljuje Međunarodni ured WIPO-a u časopisu Les Marques intenationales, a primjerak prijave dostavlja se nacionalnim uredima u kojima se traži zaštita žiga (čl.3. MS)
  • Objavljuje se svaki tjedan
nicanska klasifikacija
Nicanska klasifikacija
  • Nicanska klasifikacija o međunarodnoj klasifikaciji proizvoda i usluga radi registracije žigova 1957.
  • 42 razreda: 1-34 proizvodi, a 35-42 usluge;
  • Uz klasifikaciju je izrađen i abecedni popis (zemlje potpisnice osnovale su posebnu uniju)
  • Prilikom registracije žiga obavezno je navođenje razreda i proizvoda (ili usluge) na koji se zahtjev odnosi
  • 9.izdanje NK
  • Bečka klasifikacija figurativnih elemenata za žigove, 29 kategorija znakova
    • Npr. prva kategorija označava planete prirodne fenomene i geografske karte, druga ljudska bića itd.
lokarnski sporazum
Lokarnski sporazum
  • Lokarnski sporazum o Međunarodnoj klasifikaciji industrijskih modela i uzoraka iz 1986.
  • Klasifikacija se sastoji od popisa razreda i podrazreda (32) i abecednog popisa proizvoda
  • Slična nicanskoj klasifikaciji
  • Svaka zemlja može je primijeniti kao svoj glavni ili pomoćni klasifikacijski sustav
konvencija o wipo
Konvencija o WIPO
  • Na stockholmskoj konferenciji iz 1967. usvojena Konvencija o osnivanju WIPO (Svjetska organizacija za intelektualno vlasništvo)
  • Stvoren jedinstveni međunarodni ured koji objedinjuje obje unije
  • Sjedište u Ženevi
  • Jedna od 16 specijaliziranih agencija UN (od 1974)
  • Unaprijeđuje kreativnu intelektualnu aktivnost, transfer tehnologije
  • Privlačenje zemalja u razvoju pod svoje okrilje – jedan od ciljeva (pomoć, izobrazba itd.)
slide53
WIPO
  • Izobrazba državnih službenika, odvjetnika, patentnih zastupnika (kroz posebne specijalističke programe izobrazbe)
  • Članstvo: svaka država članica PU može postati članom
  • 1992. Vlada RH pohranila kod WIPO ratifikacijski instrument kojim je izrazila želju da ju se smatra (po osnovi sukcesije) članicom WIPO-a, PK, MS, NK, LS, i Bernske konvencije o zaštiti književnih i umjetničkih djela od 8.11. 1991.
  • Kontinuitet članstva
  • www.wipo.org
wto trips
WTO - TRIPS
  • WTO nasljednica GATT-a
  • GATT – ugovor; WTO institucija
  • 1994. Marakeški protokol (kraj urugvajske runde pregovora)
  • Opći dometi: snižavanje carina; zabrana količinskih ograničenja uvoza; ukidanje svih ograničenja za trgovinu tekstilom; otvaranje tržišta usluga
  • Radi usklađivanja s pravom WTO-a doneseni potpuno novi propisi IV
  • 30.11.2000. HR punopravni član WTO-a
wto trips1
WTO- TRIPS
  • Agreement on trade Related Aspects on Intellectual Property Rights (multilateralni sporazum)
  • Paket koji se prihvaća ulaskom u WTO
  • Poseban mehanizam za rješavanje sporova
sporovi pred wto om vezani uz trips www wto org
Sporovi pred WTO-om vezani uz TRIPS (www.wto.org)
  • Argentina — Certain Measures on the Protection of Patents and Test Data
  • — Complainant: United StatesDS196
  • Argentina — Patent Protection for Pharmaceuticals and Test Data Protection for Agricultural Chemicals
  • — Complainant: United StatesDS171
  • Brazil — Patent Protection
  • — Complainant: United StatesDS199
  • Canada — Patent Term
  • — Complainant: United StatesDS170
  • Canada — Pharmaceutical Patents
  • — Complainant: European CommunitiesDS114
  • EC — Trademarks and Geographical Indications
  • — Complainant: AustraliaDS290
  • — Complainant: United StatesDS174