1 / 56

PRAVO INDUSTRIJSKOG VLASNIŠTVA

PRAVO INDUSTRIJSKOG VLASNIŠTVA. Pojam, pravna narav Povijest Izvori – domaći i međunarodni. Pojam i značenje. pravo “vlasništva” na kreacijama ljudskog uma intelektualno vlasništvo ima sve karakteristike imovine

kaili
Download Presentation

PRAVO INDUSTRIJSKOG VLASNIŠTVA

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript

  1. PRAVO INDUSTRIJSKOG VLASNIŠTVA Pojam, pravna narav Povijest Izvori – domaći i međunarodni

  2. Pojam i značenje • pravo “vlasništva” na kreacijama ljudskog uma • intelektualno vlasništvo ima sve karakteristike imovine • Ono se može kupiti, prodati, licencirati, zamijeniti, pokloniti, naslijediti kao i svako drugo vlasništvo • Pravo intelektualnog vlasništva – skup pravnih propisa kojima se uređuje način stjecanja IV, način zaštite od neovlaštenog korištenja • Subjekti zaštite – kreatori - stvaratelji • štite se njihovi osobni i imovinski interesi u pogledu iskorištavanja tih kreacija

  3. Pojam i značenje • Intelektualno vlasništvo je skupni naziv za književno i umjetničko vlasništvo i za industrijsko vlasništvo • Industrijsko vlasništvo v. autorsko pravo (pravo umjetnika izvođača)

  4. Autorsko pravo i srodna prava • Subjekti zaštite su autori • Objekt zaštite su djela iz područja • književnosti, • znanosti • umjetnosti i drugih područja stvaralaštva • Autor može zabraniti odnosno pod ugovorenim uvjetima odobriti umnožavanje, javnu izvedbu, snimanje, emitiranje, prijevod ili prilagodbu svog djela • autori imaju isključivo pravo korištenja ili odobravanja drugima korištenja svog djela • Pravo korištenja se često ustupa pojedincima ili pravnim osobama koje ih mogu najbolje komercijalno iskorištavati, a ovi plaćaju tantijeme koji ovise o korištenju djela

  5. Autorsko pravo i srodna prava • moralna prava uvijek pripadaju autoru (pravo biti označen kao autor) • ne štiti se ideja nego djelo koje je izražaj ideje bez obzira na vrstu ili kvalitetu izražaja (notni zapis, rukopis) • autorsko pravo nastaje samim stvaranjem djela i ne podliježe nikakvom postupku registracije • Srodna prava :   • prava umjetnika izvođača • prava proizvođača zvučnih snimki • prava organizacija za radiodifuziju

  6. Pojam i značenje • Industrijsko vlasništvo – to su također intelektualne tvorevine ali njihova primjena je u gospodarstvu • Moraju biti nove, inventivne, industrijski primjenjive • Čl.1. Pariške konvencije ubraja u IV: patent, korisni model, industrijski uzorak i model, tvornički ili trgovački žig, uslužni žig, trgovačko ime i oznaka ili imena podrijetla, suzbijanje nelojalne konkurencije

  7. Pojam i značenje • Pravo industrijskog vlasništva je skup pravnih propisa kojima se reguliraju odnosi u koje stupaju pravni subjekti povodom nabrojanih objekata industrijskog vlasništva • Pravo industrijskog vlasništva je dio prava intelektualnog vlasništva

  8. Nacionalno zakonodavstvo • Zakon o patentu (NN br. 173/03 87/05 76/07 • Zakon o žigu (NN 173/03 76/07)   • Zakon o industrijskom dizajnu (NN 173/03 76/07) • Zakon o oznakama zemljopisnog podrijetla i oznakama izvornosti proizvoda i usluga (NN 173/03 76/07, 84/08)

  9. Nacionalno zakonodavstvo • Zakon o zaštiti topografija poluvodičkih proizvoda (NN 173/03, 76/2007) • Zakon o autorskom pravu i srodnim pravima  (NN 167/03, 79/07) • Zakon o zastupanju u području prava industrijskog vlasništva (NN 54/05)   • Zakon o upravnim pristojbama u području intelektualnog vlasništva (NN 64/00)

  10. Međunarodne konvencije • Konvencija o osnivanju Svjetske organizacije za intelektualno vlasništvo (WIPO konvencija, 1967., dopunjena 1979.) RH od 1991.

  11. Konvencije • Pariška konvencija za zaštitu industrijskog vlasništva iz 1883. (RH – 1991) • Madridski sporazum o međunarodnoj registraciji žigova iz 1891. (RH 1991) • Univerzalna konvencija o autorskom pravu iz 1952. (Geneva) rev. 1971 (Pariz) (RH - 1991) • Nicanski sporazum o međunarodnoj klasifikaciji roba i usluga u svrhu registriranja žigova iz 1957. • Rimska konvencija za zaštitu umjetnika izvođača, proizvođača fonograma i organizacija za radiodifuziju, (RH od 2000) • Lokarnski sporazum o međunarodnoj klasifikaciji za industrijski dizajn 1968. • Washingtonski ugovor o suradnji na području patenata 1970. RH od 1998.

  12. Međunarodne konvencije • Konvencija za zaštitu proizvođača fonograma od neodobrenog umnožavanja njihovih fonograma (Fonogramska konvencija - Ženeva, 1971.) • Strasburški sporazum o međunarodnoj klasifikaciji patenata, 1971. • Konvencija o distribuciji signala za prijenos programa preko satelita (Satelitska konvencija, Brisel, 1974.) • Sporazum o trgovinskim aspektima prava intelektualnog vlasništva (WTO TRIPS Sporazum) • Budimpeštanski ugovor o međunarodnom priznavanju depozita mikroorganizama za potrebe patentnog postupka, • Međunarodna konvencija za zaštitu novih biljnih sorti (UPOV Konvencija) • Protokol koji se odnosi na Madridski sporazum o međunarodnoj registraciji žigova (1989)

  13. Međunarodne konvencije • Haški sporazum o međunarodnoj registraciji industrijskog dizajna od 1925 /1960 /1967/ 1979. te Ženevski Akt Haškog sporazuma • Ugovor o autorskom pravu WIPO (Ženeva, 1996.) • Ugovor o izvedbama i fonogramima WTO (Ženeva, 1996.) • Sporazum Vlade Republike Hrvatske i Europske patentne organizacije o suradnji na području patenata (Sporazum o suradnji i proširenju), Munchenu, 2003. • Ugovor o patentnom pravu (PLT) 2005., • Bečki sporazum o uspostavi Međunarodne klasifikacije figurativnih elemenata žigova (Beč 1973/1985) • Ugovor o pravu žiga (Ženeva, 1994)

  14. Pravna narav • Postoji nekoliko teorija o pravnoj naravi industrijskog vlasništva • 1. monopolna teorija • kreator dobiva privilegij od vladara, pa prema tome ima monopol • najstarija, Engleska • Statute of Monopolies – stavio u prvi plan slobodu vršenja industrijske djelatnosti, patentna zaštita se pojavljuje kao izuzetak • trajanje 14 godina

  15. Narav… • Statute of Monopolies 1623 • England's Statute of Monopolies of 1623 while generally condemning monopolies, provided the true and first inventor of a given item up to fourteen years of exclusive rights to their invention, provided that: ...“they be not contrary to the law…

  16. Pravna narav • 2. Teorija intelektualnog (duhovnog) vlasništva • Francuska, pod utjecajem prosvjetiteljstava • Prirodno vlasništvo na proizvodima koji su rezultat ljudskog duha • Primijenjena 1791. u Francuskoj. Nema prethodnog ispitivanja izuma, samo prijava. Rok 15 godina.

  17. Pravna narav • 3. Teorija osobnog prava • Proizvodi intelekta su bestjelesne stvari koje su vezane za osobu koja ih je stvorila • Njemačka. • 4. Teorija potrošača (klijentele) • ispituje se ekonomska funkcija, usmjerena na cilj • Cilj je stjecanje klijentele, odnosno ekonomske pozicije u pravnom prometu

  18. Pravo IV i ostale grane prava • Najbliže je autorskom pravu - najbitnija razlika - • AP zaštita od momenta nastanka djela • IV zaštita od odluke nadležnog organa • Neke tvorevine mogu se štititi AP i IV: primjer industrijski dizajn IV; dizajn - može se štititi i prema AP ako udovoljava uvjetima

  19. Pravo IV i ostale grane prava • Građansko pravo i trgovačko pravo (popunjavanje pravnih praznina) • Jaka veza s obveznim pravom kroz ugovor o licenci (ZOO) i ugovor o cesiji • Pravo društava – zaštita tvrtke • Građansko procesno pravo – sporovi iz IV (patentne i žigovne tužbe) • Postupak pred DZIV – upravni postupak

  20. Povijesni razvoj • Prvi počeci PIV javljaju se kod označavanja robe • Grčka keramika • imena majstora ili njihovi slikovni simboli • Za to se vezivala pojam o podrijetlu robe i određenim osobinama robe • Začeci žigovne zaštite • cehovska proizvodnja (individualni znakovi i znakovi cehova)

  21. Povijest • Individualni znakovi • kontrolna funkcija - odmah se znalo koji je proizvođač isporučio robu loše kakvoće • nakon ispitivanja robe znak na robu stavljao je ceh (ili grad) • Propisi o žigovnoj zaštiti nisu bili usmjereni na zaštitu pojedinca već na zaštitu ceha odnosno javnosti (ugled ceha)

  22. Povijest • Kasniji srednji vijek – doba velikih izuma i otkrića – patentno pravo nije bilo razvijeno • Sustav srednjovjekovnih privilegija – kraljevi su u “otvorenim pismima” (literae patentes) davali cehovima, gildama monopol proizvodnje i prodaje – zanatski privilegiji

  23. Povijest • Izumiteljski privilegiji • lokalne feudalne vlasti davale su nagrade izumiteljima (kako bi oni pokrili svoje troškove u vezi s izumom) • Izumitelj nije imao nikakvo pravo na dobijanje privilegije (dispozicija lokalnog vladara) • 1421. Firenza – Fillipo Brunelleschi – izum plovila za prijevoz teškog tereta

  24. Privilegiji vladara • Privilegij za proizvodnju čokolade – Luj XIV • gospodin DEBAUVE, čiji će potomci dvjesto godina kasnije otvoriti jednu od najpoznatijih slastičarni u PARIZU, koja radi i danas

  25. Povijest • Pravo izumitelja – jače od privilegija • prvi put se spominje u venecijanskom statutu 1474. : svaka osoba koja je izumila novu i izvodljivu napravu mogla je tražiti zaštitu u trajanju od 10 godina. • Prvi zakonski tekst: Statute of Monopolies 1623. • 1791. francuski zakon o patentima • 1790. apstraktno pravo na zaštitu SAD “Zakon za unapređenje korisnih umijeća”

  26. Povijest • Po zakonu SAD-a • patentabilni svi izumi koji su se odnosili na zanatske i proizvodne postupke (mora biti tehničko rješenje); • isključivo pravo gosp. iskorištavanja - 14 godina • 3 činovnika su bila dužna ispitati novost izuma i odobriti izdavanje patenta • Prema francuskom mogli su se patentirati i izumi koji nisu imali tehnički karakter (npr. financijski planovi); kasnije je ukinuto; • 1844. novi francuski zakon postao je uzorom mnogih europskih zakonodavstava; uvedena je patentna prijava • 1868. pored novosti zahtijevala se i inventivna razina (razlozi za poništaj patenta)

  27. Povijest • Izumi koji imaju manju inventivnu razinu priznavali su se kao korisni modeli (mali patenti) odnosno tehnička unapređenja • Zaštita modela i uzoraka – industrijski dizajn pojavila se s tekstilnom industrijom • Lionska naredba o zaštiti uzoraka na svili 1711. • isključivo pravo na korištenje estetskih kreacija • zabrana radnicima da se služi uzorcima koji su mu dati radi proizvodnje

  28. Povijest • 1787. uvedeno deponiranje uzorka te istaknuto pravo “vlasništva na uzorku” • Francuska sudska praksa - primjena na modele • Zaštita nije bila vremenski ograničena

  29. Povijest • Polovinom XIX st. - nacionalni zakoni o industrijskom vlasništvu • Pojavila se potreba zaštite PIV i na međunarodnom planu • PIV počiva na konceptu teritorijalnosti priznaje jurisdikcija neke države • Veliki broj međunarodnih ugovora – multilateralne konvencije i bilateralni sporazumi

  30. Povijest • Temeljni zadatak međunarodnog prava bio je osigurati isti režim stjecanja prenošenja iskorištavanja i prestanka PIV-a • Prve konvencije: Pariška konvencija za zaštitu industrijskog vlasništva 1883. utemeljila je tzv. Uniju (zbroj svih država članica konvencije) najvažnije načelo međunarodnog prvenstva • Danas broji 173 države • Bernska konvencija za zaštitu književnih i umjetničkih djela 1886. (također osnovana Unija) – danas 164 države

  31. Povijest RH • Hrvatska: Zakonski članak XXXVII iz 1895. hrvatsko-ugarskog sabora o “povlasticah na izume” • Patentne prijave objavljivale su se u “Povlastičnom viestniku”

  32. Izumitelji RH • Faust Vrančić - 17.st. • istražuje konstrukcije strojeva i arhitektonskih problema • upoznaje tehničke crteže Leonarda da Vincija, što je rezultiralo najznačajnijim Vrančićevim djelom Machinae novae (Venecija1615. ili 1616). • opisao 56 raznovrsnih uređaja i tehničkih konstrukcija uz 49 slika velikog formata i s komentarima na latinskom, talijanskom, španjolskom, francuskom i njemačkom jeziku.

  33. Izumitelji RH Ruđer Bošković- XVIII st. - u optici je poznat po instrumentima kao što je prizma s promjenljivim kutom i kružni mikrometar - zalagao za Kopernikov sustav Bio je vrlo ugledna ličnost tog vremena. 1761. godine astronomi su se pripremali da promatraju prolaz Venere ispred Sunčeva diska i u tu svrhu ga britanski Royal Society šalje u Istanbul (Carigrad) kako bi mogao promatrati taj prolaz. Ruska akademija znanosti ga prima za člana u Sankt Petersburgu. Francuska ga je 1773., kad je ukinut isusovački red, imenovala ravnateljem optike za mornaricu. Bio je poznat i kao inženjer, pjesnik i diplomat

  34. Izumitelji RH Ivan Vučetić • Otisci prstiju i papilarne linije. Nakon što je proučio više postojećih metoda za klasifikaciju otisaka prstiju i uočio brojne nedostatke, uspostavio je vlastiti sistem za klasifikaciju otisaka prstiju koji je nazvao ikonofalangometrija • 1891. godine Vučetić je formirao Registar ikonofalangometrije - prva desetoprstna zbirka • Primijenivši svoju metodu identifikacije u praksi riješio je prvi veći slučaj u praksi i to Franciske Rojas koja je optužila ljubavnika za ubojstvo svoje dvoje djece. Vučetić je daktiloskopirao majku i usporedio njene neosporne otiske prstiju s pronađenim spornim krvavim otiscima prstiju papilarnih linija na drvenom okviru vrata, te potvrdio da su identični

  35. Izumitelji RH Eduard Slavoljub Penkala • jedan je od najznačajnijih izumitelja s početka 20. stoljeća • doktorska disertacija s područja organske kemije • opus obuhvaća od 70 do 80 izuma s područja mehanike, kemije, fizike, aeronautike (zrakoplovstva) • 1903. godine patentira "Termofor" u Budimpešti, Beču i drugdje. • izum mehaničke olovke i nalivpera • 1906. patentira prvu mehaničku olovku na svijetu • 1907. patentira prvo nalivpero na svijetu sa čvrstom tintom

  36. Izumitelji RH • Nikola Tesla • otkrio je okretno magnetsko polje • napravio prvi praktični motor za izmjeničnu struju • najvažnija otkrića - višefazni sustav izmjeničnih struja • jednofazni i višefazni elektromotor, • višefazni transformator sa željeznom jezgrom • bežični prijenos poruka i razvođenje energije bežičnim metodama • serija pronalazaka koji čine osnovu suvremene radio-tehnike

  37. Pariška konvencija • Najstariji izvor međunarodnog PIV i najznačajniji instrument međunarodne zaštite svih PIV • Donesena 1883, stupila na snagu 1884. izmijenjena 6 puta • Zadnja revizija na diplomatskoj konferenciji u Stockholmu • Tekst podijeljen na materijalnopravne odredbe i organizacijske odredbe • Otvorena za pristup svim državama na temelju jednostrane izjave volje; može se pristupiti samo zadnjem revidiranom tekstu • 1973. SFRJ pristupila, RH sukcesija 1991

  38. Pariška konvencija • Univerzalni i opći izvor međunarodnog materijalnog PIV-a kojom se reguliraju temeljna načela međunarodne zaštite svih prava iz područja IV • Razlike koje postoje u zakonodavstvima država članica uvjetovale su unifikaciju na nivou temeljnih načela, a zakonodavstvima je prepušteno detaljnije reguliranje tih načela • Tri su temeljna načela PK

  39. Temeljna načela PK • Načelo formalne uzajamnosti ili načelo nacionalnog tretmana (national treatment principle) • Pripadnici svih zemalja članica Unije (P/F osobe) izjednačeni su s domaćim državljanima u pogledu stjecanja, zaštite i iskorištavanja prava IV (čl.2.t.1.PK). Primjena tog načela ne može se uvjetovati postojanjem boravišta (domicila), poslovnog sjedišta pripadnika Unije u zemlji u kojoj se zaštita traži (čl.2.t.2. PK)

  40. Temeljna načela PK • Načelo asimilacije – pripadnici zemalja koje nisu članice Unije izjednačeni su s domaćim državljanima ako na teritoriju jedne od članica Unije imaju boravište, “stvarno i ozbiljno industrijsko ili trgovačko poduzeće” (čl.3 PK)

  41. Temeljna načela PK • Načelo minimalnih prava (minimalne zaštite) – predviđeno je koja to minimalna prava trebaju osigurati nacionalni zakoni bilo pripadnicima Unije, bilo asimiliranim osobama • Ona vrijede čak i kada ta prava nisu predviđena za domaće pripadnike • Minimalna prava vrijede iure conventionis i ne mogu na štetu tih subjekata biti umanjena nacionalnim propisima • Najvažnije pravo međunarodnog prvenstva (the right of priority)

  42. Temeljna načela PK • Međunarodno prvenstvo (čl.4. PK) = podnositelj prve uredne prijave patenta, korisnog modela (gdje egzistira), industrijskog uzorka ili modela, robnog ili uslužnog žiga uživa i stječe pravo prvenstva pred podnositeljima svih kasnijih prijava koje se odnose na identično pravo • Međunarodno prvenstvo traje: • 1 godinu za patente i korisne modele, • za ostala PIV 6 mjeseci računajući od dana podnošenja prve prijave u jednoj od zemalja Unije (čl.4c PK) • Da bi se podnositelj mogao pozvati na pravo prvenstva ranije podnesene prijave dužan ju je podnijeti uz naznaku datuma, broja i zemlje u kojoj je podnesena prvobitna prijava

  43. Temeljna načela PK • Smisao međunarodnog prvenstva – ako prijavitelj želi zaštititi svoje pravo u više zemalja ne mora u svima odmah podnijeti zahtjev već može “razmisliti” u kojim zemljama Unije će to učiniti. • Postoji i sajamsko prvenstvo (čl.11. PK) • Da bi sajmovi mogli zadovoljiti svoju funkciju potrebno je izlagače najnovijih dostignuća zaštititi u pogledu njihovih prava u domeni IV inače se ne bi usudili izlagati (privremeno pravo prvenstva) • Duljinu trajanja određuje nacionalni zakonodavac

  44. Temeljna načela PK • Posebna pogodnost za pripadnike Unije: • Mogućnost vezivanja sajamskog prvenstva za prijavu • ako podnositelj u propisanom roku podnese (urednu) prijavu za odobrenje zahtjeva, pravo prvenstva teče od dana izlaganja ili prikazivanja izuma, a ne od dana podnošenja prijave (čl.11. PK) • Svaka je zemlja ovlaštena zahtijevati predočenje dokaza o izlaganju na sajmu (datum, međunarodni značaj) • Privremena zaštita ne može trajati duže od one za opće pravo prvenstva (12/6 mjeseci)

  45. Temeljna načela PK • Konvencija je obvezala države članice da ustanove vlastitu instituciju koja će biti nadležna za IV, i ta institucija mora izdavati svoj službeni list u kojem će redovito objavljivati imena nositelja odobrenih patenata, reprodukcije svih žigova)

  46. Temeljna načela PK • Ostala načela PK: • nezavisnost patenata i žigova (čl. 4-6); • iskorištavanje odobrenog patenta (čl.5. PK); • moralno pravo izumitelja (čl.4.ter PK); • zaštita notornih žigova (čl.6sexies 7bis) • Države na koje se primjenjuje PK čine Uniju – to je subjekt MP (organi, proračun) • Od 1967. administrativne poslove Unije obavlja Međunarodni ured za intelektualno vlasništvo WIPO-a • Ugovorima između pripadnika unije formiraju se posebne unije

  47. Madridski sporazum • Madridski sporazum o međunarodnoj registraciji žigova 1891 (rev. 1967) • Pripadnici zemalja unije mogu jednom prijavom i registracijom žiga kod Međunarodnog ureda WIPO-a zaštititi svoj žig u svim ili samo nekim od 38 zemalja ugovornica • Prijava se podnosi putem nacionalnih patentnih ureda • Učinak međunarodne prijave žiga jednak je učinku zaštite žiga na temelju nacionalne prijave (čl.4. MS)

  48. Madridski sporazum • Međunarodna zaštita traje 20 godina, a može se jednokratno produžiti (čl.6 i 7. MS) (domaća 10 godina) • Podaci o međunarodnim žigovima ne objavljuju se u glasilima nacionalnih ureda već ih objavljuje Međunarodni ured WIPO-a u časopisu Les Marques intenationales, a primjerak prijave dostavlja se nacionalnim uredima u kojima se traži zaštita žiga (čl.3. MS) • Objavljuje se svaki tjedan

  49. Nicanska klasifikacija • Nicanska klasifikacija o međunarodnoj klasifikaciji proizvoda i usluga radi registracije žigova 1957. • 42 razreda: 1-34 proizvodi, a 35-42 usluge; • Uz klasifikaciju je izrađen i abecedni popis (zemlje potpisnice osnovale su posebnu uniju) • Prilikom registracije žiga obavezno je navođenje razreda i proizvoda (ili usluge) na koji se zahtjev odnosi • 9.izdanje NK • Bečka klasifikacija figurativnih elemenata za žigove, 29 kategorija znakova • Npr. prva kategorija označava planete prirodne fenomene i geografske karte, druga ljudska bića itd.

More Related