zalo no pravo n.
Download
Skip this Video
Loading SlideShow in 5 Seconds..
ZALOŽNO PRAVO PowerPoint Presentation
Download Presentation
ZALOŽNO PRAVO

Loading in 2 Seconds...

play fullscreen
1 / 26

ZALOŽNO PRAVO - PowerPoint PPT Presentation


  • 554 Views
  • Uploaded on

ZALOŽNO PRAVO. UVOD.

loader
I am the owner, or an agent authorized to act on behalf of the owner, of the copyrighted work described.
capcha
Download Presentation

PowerPoint Slideshow about 'ZALOŽNO PRAVO' - fleur


An Image/Link below is provided (as is) to download presentation

Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author.While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server.


- - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - E N D - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - -
Presentation Transcript
slide2
UVOD
  • Založno pravo je ograničeno stvarno pravo na određenom predmetu - zalogu, koje ovlašćuje svoga nositelja (založnoga vjerovnika) da određenu tražbinu, ne bude li mu o dospijeću ispunjena, namiri iz vrijednosti zaloga, ma čiji taj bio, a njegov svagdašnji vlasnik (založni dužnik) dužan je to trpjeti
  • Pravo namirenja znači da ako tražbina o dospjeću ne bude namirena, namiruje se iz vrijednosti zaloga
  • Založno pravo ima kod namirivanja prednost u odnosu na sve tražbine koje nisu osigurane založnim pravom kao i u odnosu na one koje doduše jesu osigurane založnim pravom, ali se u prvenstvenom redu za namirivanje nalaze iza toga zaloga
  • Stadij osiguravanja traje od osnivanja založnoga prava do dospjelosti tražbine, a stadij namirivanja, koji redovito neće ni nastupiti, nastupa po dospjelosti tražbine koja nije namirena
  • Da bi se tražbina namirila potrebno je od suda ishoditi rješenje kojim se odobrava ovrha
na ela zalo nog prava
NAČELA ZALOŽNOG PRAVA
  • 1. Akcesornost
  • Tražbina i založno pravo povezani su svrhom založnoga prava, založno pravo postoji radi tražbine
  • Tražbina prikladna za osiguranje zalogom je novčana tražbina i to samo ako je dovoljno određena
  • Nenovčane tražbine mogu također biti prikladne ako imaju novčanu vrijednost koja je dovoljno izražena
  • Obveznopravni odnos koji se osigurava zalogom je glavni, a založni, stvarnopravni odnos sporedni
  • 2. Određenost
  • Tražbina i predmet založnoga prava moraju biti određeni (načelo specijalnosti), odnosno individualizirani
  • Tražbina se smatra dovoljno određenom ako su utvrđeni vjerovnik i dužnik, pravni temelj i visina ili barem najviši iznos do kojega se osigurava zalogom
  • Zalog mora biti individualiziran pa tako u slučaju generičnih stvari mora postojati njihova dovoljna individualiziranost
slide4
3. Neodvojivost

Založno pravo se ne može odvojiti od zaloga što znači da ga nije moguće prenositi s jednoga objekta na drugi

Ako dužnik ponudi neku drugu stvar umjesto one na kojoj je uspostavljeno založno pravo to će se s pravnoga stajališta smatrati osnivanjem novoga založnoga prava odnosno prestankom staroga

Iznimke od načela neodvojivosti moguće su samo ako ih određuje zakon

4. Nedjeljivost

Založno pravo je nedjeljivo kako s obzirom na tražbinu tako i s obzirom na zalog

Založno pravo osigurava tražbinu kao cjelinu, a tražbina je osigurana cijelim predmetom založnoga prava

slide5
5. Jednovrsnost

U nas postoji samo jedna vrsta založnoga prava, ali s brojnim podvrstama

Prema predmetu postoji založno pravo na pokretnini, nekretnini i pravu

Prema pravnom temelju može založno pravo biti dobrovoljno, sudsko (prisilno) i zakonsko

Prema tome ovlašćuje li založnoga vjerovnika na posjedovanje zaloga može založno pravo biti pignus i hipoteka

Načelno nije založno pravo niti jedne podvrste jače od založnoga prava bilo koje druge podvrste

6. Prometnost i nasljedivost

Založno pravo može se otuđiti i naslijediti, ali nikada samostalno, nego samo zajedno s tražbinom koju osigurava

slide6
7. Oficioznost – namirivanje iz vrijednosti zaloga u pravilu se provodi putem javne vlasti, u pravilu putem suda
  • 8. Mogućnost postojanja više založnih prava na istom predmetu
  • Nema zapreke da na jednom predmetu bude uspostavljeno više založnih prava, a njihov je međusobni odnos određen mjestom u redu prvenstva
  • Tu vrijedi pravilo raniji u vremenu jači u pravu (prior tempore potior iure) ako zakonom nije što drugo određeno
predmet i osobe kod zalo nog prava
PREDMET I OSOBE KOD ZALOŽNOG PRAVA
  • Predmet založnoga prava mogu biti nekretnine, pokretnine i imovinska prava
  • To može biti i idealni dio stvari
  • Kada je zalogom opterećena neka stvar to se odnosi i na sve njezine pripadnosti (svi dijelovi, neodvojeni plodovi, pertinencije, prirast)
  • Osobe u založnopravnom odnosu su založni vjerovnik i založni dužnik
  • Založni vjerovnik kao i založni dužnik može biti svaka fizička i pravna osoba
  • Ipak treba razlikovati pojmove založni dužnik i zalogodavac jer to ne mora uvijek biti ista osoba (moguće je svoju stvar založiti za nečiji tuđi dug)
zalo no pravo na pokretnini
ZALOŽNO PRAVO NA POKRETNINI
  • 1. Dobrovoljno založno pravo na pokretnini
  • A. Ručni zalog
  • Nastaje pravnim poslom. Ugovor o davanju u zalog je založni ugovor kojim se obvezuje dužnik ili netko treći (zalogodavac) vjerovniku da će radi osiguranja određene vjerovnikove tražbine založnim pravom predati vjerovniku određenu pokretnu stvar u zalog, a druga se ugovorna strana obvezuje da će stvar koju primi u zalog čuvati i da će je vratiti zalogodavcu čim prestane tražbina koju zalog osigurava
  • To je konsenzualan, neformalan (iako će najčešće ipak biti u pisanom obliku), kauzalan, naplatan ugovor jer je zalog svojevrsna naplata za obvezu koja se osigurava
  • Zabranjeni uglavci kod ugovora o davanju u zalog su: 1. lex commisoria po kojem bi založena stvar prešla u vlasništvo založnoga vjerovnika ako mu tražbina ne bi bila ispunjena, 2. uglavak da dužnik ne može zalog nikada iskupiti, 3. uglavak po kojem bi vjerovnik mogao založenu stvar prodati, 4. uglavak po kojem dužnik ne bi smio osnivati na istom zalogu založna prava za druge osobe, 5. uglavak po kojem vjerovnik nakon dospijeća tražbine ne bi mogao zahtijevati prodaju zaloga
slide9
Založni vjerovnik može založiti svoju tražbinu zajedno sa založnim pravom koje je osigurava, dakle dati u podzalog ono što je dobio u zalog, no samo u granicama svojega prava na namirenje iz zaloga.

Založni vjerovnik ima pravo na neposredan posjed zaloga, dužan je čuvati zalog s pažnjom dobroga domaćina, u pravilu nije ovlašen na uporabu stvari. Plodove može ubirati, ali se njihova vrijednost prebija s njegovom tražbinom. Isto se odnosi i na koristi od stvari. Stvar može dati u podzalog i pored protivljenja dužnika osim ako to nije predviđeno ugovorom.

Zamjena zaloga načelno nije dozvoljena, ali je ipak zakonom dopuštena založnom vjerovniku: 1. zbog skrivenih nedostataka (jer stvar nije dovoljna za osiguranje tražbine jer ima nedostatke) i 2. zbog nužne prodaje (jer se stvar kvari ili gubi na vrijednosti). Založni dužnik također ima pravo na zamjenu: 1. zbog vlastite potrebe (mora dužnik dati drugu stvar koja nije manje vrijednosti i ne zahtijeva veći trud ili troškove za čuvanje), i 2. zbog nužne prodaje (isto kao i za vjerovnika).

slide10
Stjecanje založnog prava od nevlasnika – vjerovnik koji je na temelju pravnog posla usmjerenog na osnivanje založnog prava primio u zalog stvar od zalogodavca koji je posjednik, no nije vlasnik stvari, steći će na njoj založno pravo ako je postupao pošteno, oslanjajući se na publicitetnu funkciju posjeda.
  • Upis stečenog prava u Upisnik – pošto na nekoj pokretnini bude stečeno založno pravo kao ručni zalog, može se ishoditi upis tog prava u Upisniku sudskih i javnobilježničkih osiguranja tražbina. Upis je u interesu i založnog vjerovnika i založnog dužnika.
  • Založni vjerovnik može zaštititi zalog tužbom za povrat stvari koju je oduzela treća osoba (vindicatio pignoris), kao i tužbom kojom traži prestanak uznemiravanja.
slide11
Namirivanje zalogom osigurane tražbine iz vrijednosti zaloga moguće je putem suda i izvansudskim putem

Namirivanje putem suda provodi se sudskom prodajom zaloga i privremenom upravom radi namirivanja iz plodova i drugih koristi

Sudski put namirenja je redoviti put i obavlja se ovršnom prodajom zaloga

Založni vjerovnik treba staviti sudu prijedlog za ovrhu

Ako sud ustanovi da je prijedlog utemeljen na ovršnoj ispravi (ovršna sudska odluka, ovršna sudska nagodba, ovršna odluka ili nagodba donesena u upravnom postupku, ovršna javnobilježnička isprava) ili vjerodostojnoj ispravi (račun, mjenica, ček, izvadak iz ovjerenih poslovnih knjiga i dr.) donijet će rješenje o ovrsi

Tim će rješenjem sud narediti založnom dužniku da u roku od 8 dana ispuni tražbinu zajedno s troškovima i odrediti prodaju zaloga radi namirenja

slide12
Prodaja zaloga je moguća neposrednom pogodbom i prodajom na sudskoj usmenoj javnoj dražbi. Stvar se prodaje najboljem ponuditelju, a ne bi se smjela prodati za cijenu manju od dvije trećine procijenjene vrijednosti no to vrijedi samo za dražbu koja se održava prvi puta. Na novoj dražbi stvar se može prodati za cijenu ne manju od trećine procijenjene vrijednosti. Budući da se dražba ne smatra u pravnom smislu prodajom nego slučajem javnoga obećanja nagrade kupac nema prava temeljem odgovornosti za materijalne nedostatke stvari. Ako nakon prodaje preostane novca on se vraća vlasniku prodane stvari.

Privremenu upravu i namirivanje iz plodova i drugih koristi predlaže založni vjerovnik onda kada nije u njegovom interesu da se stvar proda.

Namirivanje založnoga vjerovnika izvansudskim putem moguće je jedino: 1.ako vjerovnik ima pravo na namirenje izvansudskim unovčenjem zaloga (jer je tako ugovoreno), 2. ako se namiruje iz založenoga gotova novca i 3. ako se namiruje prebijanjem vrijednosti plodova i drugih koristi od zaloga.

Dobrovoljno založno pravo apsolutno prestaje: 1. propašću zaloga, 2. odreknućem od založnoga prava, 3. istekom roka i ispunjenjem raskidnoga uvjeta, 4. prestankom osigurane tražbine, 5. prestankom založnoga vjerovnika i 6. rasterećenjem (ukidanje na temelju određenih pretpostavki).

hipoteka na pokretnini
HIPOTEKA NA POKRETNINI
  • Hipoteka na pokretnini (registarsko založno pravo) je založno pravo na pokretnim stvarima koje nastaje bez predaje zaloga u posjed založnoga vjerovnika i kod kojega založnom vjerovniku ne pripada pravo posjedovati zalog
  • Ovo se pravo upisuje u određene registre pa se zato naziva registarskim
  • Bez upisa u javni upisnik ne može se ni steći hipoteka na pokretninama
  • Ova hipoteka odnosi sa npr. na slučajeve zalaganja brodova i zrakoplova
  • Založni ugovor je da bi obvezivao na osnivanje založnoga prava na pokretnini kao hipoteke ugovor kojim se obvezuje dužnik ili netko treći (zalogodavac) vjerovniku da će radi osiguranja određene vjerovnikove tražbine založnim pravom na svojoj pokretnini upisanoj u javni upisnik dozvoliti da se u tom javnom upisniku upiše založno pravo kao teret te stvari, a druga se ugovorna strana (vjerovnik) obvezuje da će čim prestane njegova zalogom osigurana tražbina učiniti što je s njegove strane potrebno da bi se izbrisalo to založno pravo iz javne knjige
sudsko zalo no pravo
SUDSKO ZALOŽNO PRAVO
  • 1. Sudsko prisilno založno pravo osniva se na dužnikovoj pokretnini sposobnoj za unovčenje, a na temelju odluke suda donesene u postupku kojim se određuje prisilno osiguranje tražbina, a na način koji određuju zakonske odredbe o ovrsi i prisilnom osiguranju. Dakle, osnivanje ovoga oblika založnoga prava je protiv volje dužnika.
  • 2. Sudsko i javnobilježničko dobrovoljno založno pravo na pokretnini
  • Preduvjet za osnivanje sudskoga dobrovoljnoga založnoga prava na pokretnini je valjani ugovor, zalogodavčevo vlasništvo pokretnine i pljenidba te zalogodavčeve stvari
  • Založni ugovor je da bi obvezivao na osnivanje dobrovoljnoga sudskoga založnoga prava na pokretnini ugovor sklopljen pred sudom u postupku osiguranja i oblikovan u sudski zapisnik o sporazumu stranaka o postojanju i dospijeću tražbine, kojim se dužnik ili netko treći (zalogodavac) obvezuje vjerovniku (predlagatelju osiguranja) da će radi osiguranja sporazumno utvrđene vjerovnikove tražbine založnim pravom na svojoj pokretnini trpjeti da sud odredi i provede pljenidbu te pokretnine u korist vjerovnika.
  • Svojevrsna inačica sudskoga dobrovoljnoga založnoga prava na pokretnini je javnobilježničko dobrovoljno založno pravo na pokretnini pri čemu je razlika jedino što ulogu suda preuzima javni bilježnik.
zakonsko zalo no pravo na pokretnini
ZAKONSKO ZALOŽNO PRAVO NA POKRETNINI
  • Zakonsko založno pravo nastaje na temelju zakona radi osiguranja određenih vrsta tražbina, a osniva se nastupanjem onih pravnih činjenica koje zakonske norme određuju za pretpostavke nastanka založnoga prava
  • Primjeri ovakvoga založnoga prava su sljedeći:
  • 1. Izvođač radova (poduzetnik) ima na temelju zakona (ZOO) založno pravo na pokretnim stvarima naručitelja, a radi osiguranja njegovih tražbina od naručitelja (naknade za rad, utrošeni materijal itd.)
  • 2. Najmodavac ima na temelju zakona (Zakon o najmu stanova) založno pravo na unesenom pokućstvu i drugim pokretninama najmoprimca i članova njegovoga obiteljskoga domaćinstva radi osiguranja namirenja najamnine i naknade štete
  • 3. Nalogoprimac ima na temelju zakona (ZOO) založno pravo na pokretnim stvarima nalogodavca koje je dobio na temelju ugovora o nalogu radi osiguranja naknade i troškova
  • 4. Prijevoznik ima na temelju zakona (ZOO) založno pravo na pokretnim stvarima koje su mu predane na prijevoz i u vezi s prijevozom radi osiguranja naknade i troškova
slide16
5. Skladištar ima na temelju zakona (ZOO) založno pravo na pokretnim stvarima koje je primio na čuvanje na temelju ugovora o uskladištenju, a radi osiguranja njegovih tražbina iz toga ugovora

6. Otpremnik (špediter) ima na temelju zakona (ZOO) založno pravo na pokretnim stvarima koje su mu predane radi osiguranja svojih tražbina

7. Komisionar ima na temelju zakona (ZOO) založno pravo na pokretnim stvarima komitenta radi osiguranja svojih tražbina

8. Trgovinski zastupnik (agent) ima na temelju zakona (ZOO) založno pravo na pokretnim stvarima nalogodavca koje je dobio radi osiguranja svojih tražbina

9. Suvlasnici imaju na temelju zakona (ZV) zakonsko založno pravo na onoj stvari koju je u razvrgnuću suvlasničke zajednice isplatom dobio jedan od njih radi osiguranja njihovih tražbina da im on u novcu isplati vrijednost njihovih suvlasničkih dijelova

10. Sunasljedici imaju na temelju zakona (ZON) zakonsko založno pravo na onoj stvari koju je u diobi nasljedničke zajednice isplatom dobio jedan od njih, a radi osiguranja njihovih tražbina da im on u novcu isplati vrijednost njihovih udjela u nasljedničkoj zajednici

Zakonsko založno pravo prestaje: 1. propašću zaloga, 2. odreknućem, 3. istekom roka i ispunjenjem raskidnoga uvjeta, 4. prestankom osigurane tražbine, 5. prestankom založnoga vjerovnika, 6. rasterećenjem, 7. prestankom onih okolnosti zbog kojih je na temelju zakona osnovano

zalo no pravo na nekretnini
ZALOŽNO PRAVO NA NEKRETNINI
  • Predmet je pojedinačna nekretnina ili idealni dio nekretnine
  • Stječe se upisom u zemljišne knjige
  • Ovrha se može provoditi na svim stambenim i poslovnim objektima, a socijalni razlozi onemogućavaju ovrhu samo na poljoprivrednom zemljištu i gospodarskim zgradama potrebnim za uzdržavanje poljodjelca i njegove uže obitelji
  • 1. Dobrovoljno založno pravo na nekretnini
  • Pretpostavke su: 1. zalogodavčevo vlasništvo nekretnine, 2. pravni posao, 3. upis u zemljišnu knjigu
  • Ugovor o hipoteci (hipotekarni ugovor) je ugovor kojim se obvezuje dužnik ili netko treći (zalogodavac) vjerovniku da će radi osiguranja određene vjerovnikove tražbine hipotekom na svojoj nekretnini, dopustiti vjerovniku da svoje založno pravo (hipoteku) upiše u zemljišnu knjigu kao teret te nekretnine, a druga se ugovorna strana (vjerovnik) obvezuje da će čim prestane njezina tražbina osigurana tom hipotekom, učiniti što je s njegove strane potrebno da bi se izbrisala hipoteka iz zemljišne knjige
slide18
Nedopušteni uglavci su kao i kod pokretnina (npr. lex commisoria-uglavak da založena stvar prelazi u vlasništvo založnoga vjerovnika ako mu tražbina o dospjelosti ne bude ispunjena itd.)

Ugovor o hipoteci je formalan, naplatan, kauzalan, konsenzualan

Upis u zemljišnu knjigu može biti uknjižba ili predbilježba

Na novoga vjerovnika prelaze i hipoteke. Za opterećenje podzaložnim pravom (nadhipoteka) nije potreban pristanak vlasnika nekretnine

Hipotekarni vjerovnik ima pravo da zahtijeva očuvanje vrijednosti nekretnine i zaštitu svojega založnoga prava. Ima pravo ustupiti naplatno ili besplatno mjesto u prvenstvenom redu

Namirenje se može ostvariti jedino putem suda. Pravni temelj za donošenje sudskoga rješenja o ovrsi su ovršne i vjerodostojne isprave.

Ovrha se redovito provodi prodajom nekretnine, a to se čini u nekoliko faza: 1. zabilježba ovrhe u zemljišnoj knjizi, 2. utvrđenje vrijednosti nekretnine, 3. prodaja nekretnine i 4. namirenje ovrhovoditelja iz kupovnine

Zaključak o prodaji koji donosi sud sadrži podatke o vrijednosti nekretnine, načinu prodaje (dražba, prodaja neposrednom pogodbom), uvjete prodaje, vrijeme i mjesto dražbe

slide19
Zajednička hipoteka je založno pravo koje radi osiguranja jedne tražbine tereti nekoliko nekretnina tako kao da su sve one zajedno jedna nekretnina.

2. Sudsko prisilno založno pravo na nekretnini

Može se osnovati protiv volje dužnika radi osiguravanja uspješnoga provođenja ovršnoga namirenja vjerovnikove novčane tražbine iz dužnikove imovine

Osniva se samo na nekretnini koja je sposobna za unovčenje, a nisu sposobne za unovčenje one nekretnine za koje je isključena mogućnost da budu predmetom ovrhe, one nekretnine koje su iz socijalnih razloga izuzete od ovrhe i djelomično one na kojima su uspostavljena određena ograničenja ovrhe

Prisilno sudsko založno pravo osniva se kao hipoteka, a pravni temelj je odluka suda: 1. donesena kao rješenje o određivanju mjere osiguranja prisilnim zasnivanjem založnoga prava na nekretnini ili 2. kao rješenje o određivanju prethodne mjere osiguranja predbilježbom založnoga prava na nekretnini protivnika osiguranja

Upis hipoteke na temelju rješenja o mjeri osiguranja izvršit će se ako vjerovnik novčane tražbine ima perfektnu ovršnu ispravu i to na njegov prijedlog. Da li će se izvršiti uknjižba ili predbilježba ovisi o zemljišnoknjižnim pretpostavkama.

slide20
Predbilježba hipoteke na temelju rješenja o prethodnoj mjeri osiguranja obavit će se po prijedlogu vjerovnika u slučaju da postoji isprava koja još nije ovršna (imperfektna ovršna isprava) i vjerojatna opasnost da bi bez takvoga osiguranja ostvarenje tražbine moglo biti spriječeno ili znatno otežano. Predbilježba se mora opravdati, a to će biti kada isprava postane ovršna.

Ova hipoteka prestaje kao i ostale tek brisanjem iz općih razloga prestanka svake hipoteke ili zbog ukinuća odnosne mjere u sudskom postupku.

3. Sudsko i javnobilježničko dobrovoljno založno pravo na nekretnini

Vrijedi sve ono što je već o tome rečeno kod pokretnina.

4. Zakonsko založno pravo na nekretnini

To su specijalne zakonske odredbe koje su i u svijetu i u nas vrlo rijetke

Ipak prema ZV suvlasnici imaju zakonsko založno pravo na onoj stvari koju je u razvrgnuću suvlasničke zajednice isplatom dobio jedan od njih, a radi osiguranja njihovih tražbina da im se u novcu isplati vrijednost njihovih suvlasničkih dijelova

I sunasljednici imaju zakonsko založno pravo nakon razvrgnuća nasljedničke zajednice isplatom

Zakonsko založno pravo prestaje iz istih razloga kao i dobrovoljno, a potrebno je i brisanje hipoteke iz zemljišne knjige

zalo no pravo na pravu
ZALOŽNO PRAVO NA PRAVU

Založno pravo na pravu uređuje ZV (do stupanja na snagu ZV-a uređivao ga je ZOO)

Značajne su i odredbe Ovršnoga zakona (1996.; izmijenjen i dopunjen 1999., 2003., 2004. i 2005.)

Vrste založnoga prava na pravu u nas: 1. doborovoljno založno pravo na pravu, 2. sudsko prisilno založno pravo na pravu, 3. sudsko i javnobilježničko dobrovoljno založno pravo na pravu i 4. zakonsko založno pravo na pravu

Nijedna vrsta založnoga prava na pravu nema poseban prioritet niti jaču pravnu snagu od drugih vrsta

Redosljed namirivanja ne ovisi o vrsti nego o mjestu u prvenstvenom redu

Založno pravo na pravu može postojati na bilo kojem subjektivnom imovinskom pravu koje je prikladno za namirenje osim ako zakon ne određuje drukčije (npr. ne mogu biti predmetom založnoga prava tražbine na osnovi poreza i drugih pristojbi)

slide22
Subjektivno imovinsko pravo na kojem je uspostavljeno založno pravo pravno je izjednačeno sa stvarima i na njega se primjenjuju odredbe koje vrijede za pokretnine ili za nekretnine

U nekretnine se ubraja samo ono što je spojeno s vlasništvo nekretnine, ili je njezin teret ili je zakonom proglašeno nekretninom, a u ostalim se slučajevima pravo izjednačuje s pokretninom

Založno pravo može se uspostaviti isključivo na imovinskim pravima jer ona imaju određenu vrijednost, pravo mora biti prenosivo i prikladno za namirenje vjerovnika

Založno se pravo može uspostaviti na tražbini koju zalogodavac ima prema trećoj osobi, na pravima inkorporiranim u vrijednosnim papirima, dionicama, autorskom pravu, služnosti plodouživanja, udjelima u trgovačkim društvima, patentima, licencijama i sl.

Založno pravo na pravu ne može se uspostaviti na tražbinama po osnovi poreza i drugih pristojbi, na stvarnim služnostima, služnosti uporabe, služnosti stanovanja (u obliku uporabe stana), statusnim pravima, osobnim pravima, pravu na uzdržavanje itd.

slide23
Nemogućnost uspostave založnoga prava je u neprenosivosti ovih prava ili vezanosti isključivo uz određenu osobu

OZ također postavlja određena ograničenja kroz izuzeće od ovrhe

Tako su od ovrhe izuzeta npr. primanja po osnovi: zakonskoga uzdržavanja, socijalne skrbi, privremene nezaposlenosti, dječjega doplatka, stipendija učenika i studenata itd.

Ovrha na plaći može se provesti do iznosa jedne polovine (npr. zbog zakonskoga uzdržavanja), odnosno jedne trećine (za najveći broj tražbina)

Kod dobrovoljnog založnog prava ovršenik nije posebno zaštićen ako sam pristane na namirenje pravnim poslom s ovrhovoditeljem koji isključuje spomenute zaštitne mehanizme

dobrovoljno zalo no pravo na pravu
DOBROVOLJNO ZALOŽNO PRAVO NA PRAVU
  • Nastaje pravnim poslom, a javlja se u dva oblika: a) obični zalog imovinskog prava i b) hipoteka na pravu
  • Pretpostavke su: 1. subjektivno pravo sposobno biti predmetom založnog prava, 2. koje se nalazi u imovini zalogodavca, 3. pravni temelj – pravni posao, 4. način stjecanja (ovisi o vrsti prava)
  • Ugovorom o davanju prava u zalog obvezuje se dužnik ili netko treći (zalogodavac) vjerovniku da će radi osiguranja određene vjerovnikove tražbine založnim pravom prenijeti vjerovniku određeno subjektivno imovinsko pravo u zalog, a druga se ugovorna strana obvezuje da će se pravom koje joj je preneseno u zalog služiti samo u granicama ovlasti koje joj pripadaju kao založnom vjerovniku, te da će to pravo nazad prenijeti zalogodavcu čim prestane tražbina koju taj zalog osigurava
  • Ništetni su već ranije spomenuti uglavci u založnopravnim ugovorima
slide25
Založno pravo može se osnovati:

1. Na zalogodavčevoj tražbini koja se cesijom ustupa, a cesusa se o tome obavještava

2. Na pravu inkorporiranom u vrijednosnom papiru koji glasi na ime osniva se cesijom

3. Na vrijednosnom papiru koji glasi na donositelja osniva se predajom toga papira založnom vjerovniku radi osiguranja

4. Na pravu inkorporiranom u vrijednosnom papiru koji glasi po naredbi osniva se založno pravo založnim indosamentom. To je pisano očitovanje dotadašnjega ovlaštenika da svoje pravo prenosi na drugoga

5. Može se osnovati i na drugim imovinskim pravima, npr. na patentima, tehničkim unaprjeđenjima, autorskom pravu na onaj način koji je predviđen za prijenos takvoga prava

Od trenutka kada je neka tražbina založena njezin dužnik više ne može valjano ispuniti svoju obvezu dotadašnjem vjerovniku te založene tražbine jer je ona prenesena založnom vjerovniku

slide26
2. Sudsko prisilno založno pravo na pravu

Ovrha se može provoditi na plaći, ali ne i na primanjima po osnovi zakonskoga uzdržavanja, naknade štete zbog narušenja zdravlja, tjelesnoga oštećenja, gubitka radne sposobnosti, privremene nezaposlenosti, dječjega doplatka, socijalne skrbi, stipendije učenicima i studentima, primanja vojnika, osuđenika i primanja po osnovi odličja i priznanja

Ovrha pod uvjetima koje propisuje Ovršni zakon osim na plaći može obavljati i na mirovini, primanju invalida na temelju novčane naknade za tjelesno oštećenje i na doplatak za tuđu pomoć i njegu, primanjima na temelju ugovora o doživotnom uzdržavanju i doživotnoj renti te po osnovi ugovora o osiguranju života

3. Sudsko i javnobilježničko dobrovoljno založno pravo na pravu

4. Zakonsko založno pravo na pravu