marketing hrane n.
Download
Skip this Video
Loading SlideShow in 5 Seconds..
MARKETING HRANE PowerPoint Presentation
Download Presentation
MARKETING HRANE

Loading in 2 Seconds...

play fullscreen
1 / 31

MARKETING HRANE - PowerPoint PPT Presentation


  • 250 Views
  • Uploaded on

MARKETING HRANE. MARKETING HRANE. Uvod – zašto učimo o marketingu hrane? Značenje hrane Tržište hrane Marketing u proizvodnji hrane Proizvodnja hrane i primjena marketinga u Republici Hrvatskoj Suvremeni trendovi razvoja na tržištu hrane. LITERATURA.

loader
I am the owner, or an agent authorized to act on behalf of the owner, of the copyrighted work described.
capcha
Download Presentation

PowerPoint Slideshow about 'MARKETING HRANE' - ivana


An Image/Link below is provided (as is) to download presentation

Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author.While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server.


- - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - E N D - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - -
Presentation Transcript
marketing hrane1
MARKETING HRANE
  • Uvod – zašto učimo o marketingu hrane?
  • Značenje hrane
  • Tržište hrane
  • Marketing u proizvodnji hrane
  • Proizvodnja hrane i primjena marketinga u Republici Hrvatskoj
  • Suvremeni trendovi razvoja na tržištu hrane
literatura
LITERATURA
  • Leko-Šimić, M.: Marketing hrane, EFO, 2002
  • Predavanja
  • Dopunska:
    • Kolega, A.: Tržništvo poljodjelskih proizvoda, Globus, Zagreb, 1994
    • Mennel,S. et al: Prehrana i kultura, Jesenski &Turk, HDS, Zagreb, 1998
za to
ZAŠTO?
  • Značenje za regiju
    • Poljoprivreda i prehrambena industrija među tri najvažnije gospodarske grane u Osječko-baranjskoj županiji:
      • Od cca. 304000 stanovnika cca.22000 odn. 7.2% zaposleno u poljoprivredi
      • 41200 poljoprivrednih kućanstava
      • Od 65800 zaposlenih: 5300 u poljoprivrednim poduzećima, 120 u ribarstvu, 15600 u prerađivačkoj industriji čija je osnova poljoprivreda
      • 213 poljoprivrednih poduzeća; 458 prehrambene ind.

→ Identitet Fakulteta i Sveučilišta

za to1
ZAŠTO?
  • Značenje hrane
    • Na individualnoj razini
    • Na razini nacionalnog gospodarstva
    • Na razini međunarodnih odnosa
za to2
ZAŠTO?
  • Na individualnoj razini:
    • Hrana uvjet opstanka pojedinca
    • Kvaliteta života direktno ovisna o kvaliteti ishrane
    • Potreba za hranom:
      • Biološka potreba – hrana izvor energije, zadovoljenje nutricijskih i higijenskih potreba
      • Društveno-ekonomska potreba – tehničko-tehnološka svojstva hrane (čuvanje, poboljšavanje svojstava); ekonomske karakteristike (upotrebljivost, trajnost, asortiman..)
      • Stvaranje užitka - marketing
za to3
ZAŠTO?
  • Koliko i kako se hraniti?
  • Godišnja vrijednost hrane po čovjeku →
  • + 30% troškova prerade, trgovine i pripreme = cca.950$
  • Puno ili malo????
za to4
ZAŠTO?
  • Na razini nacionalnog gospodarstva:
    • Prioritenta zadaća svake države: osigurati dovoljne količine i kvalitetu hrane za zadovoljavanje osnovnih potreba stanovništva
    • Samo 10% proizvedene hrane u svijetu ulazi u međ. razmjenu → koncept samodovoljnosti
    • Utjecaj na nac. dohodak, te opći rast i razvoj
    • Utjecaj na opće socijalno stanje stanovništva
    • Isti rang kao energetika, obrana i sl.
za to5
ZAŠTO?
  • Na razini međunarodnih odnosa:
    • Dvije karakteristike suvremene proizvodnje hrane u svijetu:
      • Stalni rast proizvodnje (RZ)
      • Stagnacija potražnje (NRZ)
    • ¼ zemalja svijeta proizvodi dovoljno hrane za čitavo svjetsko stanovništvo → nema efektivne potražnje; glad i siromaštvo
    • hrana = strateško-političko dobro –vlasnici hrane ostvaruju političke, gospodarske i druge ustupke u zamjenu za hranu!
za to6
ZAŠTO?
  • Temeljno opredjeljenje dugoročnog gospodarskog razvoja RH

“PLAVO - ZELENA TRASFERZALA”

hrana + turizam

  • Nužnost marketinga:
    • Prevladavajuća obiteljska gospodarstva
    • Razvoj tržišnog gospodarstva
    • Promjena sustava potrošnje→promjena proizvodne orijentacije, poduzetništvo; uvjet: poznavanje marketinga
    • Jačanje proizvodnje i uvođenje suvremenog upravljanja → novi tržišni ustroj
tr i te hrane1
TRŽIŠTE HRANE
  • DOMAĆE vs. MEĐUNARODNO

BURZE MEĐUNARODNI SPORAZUMI

  • Određeno prirodnim (prirodna bogatstva + prirodne osobitosti polj. proizvodnje) i društvenim ( specifičnosti proizvodnje,podjela rada i specijalizacija,primjena znanosti i tehnologije u proizvodnji, stupanj uključenosti države,kulturne i etičke karakteristike stanovništva)
  • TRŽIŠTE POLJOPRIVREDNIH vs. PREHRAMBENIH PROIZVODA
tr i te poljoprivrednih proizvoda
TRŽIŠTE POLJOPRIVREDNIH PROIZVODA
  • dio nacionalnog tržišta (specifičnosti):
    • U NRZ: usko, zatvoreno, nerazvijeno → sitna, nespecijalizirana, skupa proizvodnja → niska akumulativna sposobnost → niska ulaganja → mali rast proizvodnje
    • U RZ: široko tržište; stalni zahtjevi za poboljšanjem količina, kvalitete, asortimana, rokova isporuke; velika potrošnja → povoljnije cijene; veća akumulacija → veće investicije → brži rast proizvodnje
tr i te poljoprivrednih proizvoda1
TRŽIŠTE POLJOPRIVREDNIH PROIZVODA
  • jedno od najosjetljivijih tržišta:
    • Proizvodi vezani za određeno područje i tlo
    • Rok trajanja
    • Sezonski karakteri proizvodnje i ponude vs. kontinuirana potražnja
    • Agrarna struktura
    • Nepredvidivost (prirodni + društveno-ekonomski čimbenici)
  • Opseg, sastav i značajke proizvodnje (stupanj razvoja PS, društveni odnosi u proizvodnji, poljoprivredno vs. nepoljoprivredno stanovništvo → RAZVOJ TRŽIŠTA
tr i te poljoprivrednih proizvoda2
TRŽIŠTE POLJOPRIVREDNIH PROIZVODA
  • Tržnost poljoprivredne proizvodnje = poljoprivredna proizvodnja na tržištu / ukupna poljoprivredna proizvodnja (%)
    • Čimbenici:
      • Razvijenost prerade
      • Brojnost poljoprivrednog stanovništva
      • Razvijenost agrotehnike i agrotehnologije
      • Koncentracija i specijalizacija poljoprivredne proizvodnje
    • Pokazatelj općeg gospodarskog razvoja:
      • RZ: 70-80%
      • RH: 50% (jaja 68%; mlijeko 45%; pšenica 47%..)
zna aj hrane u me unarodnoj razmjeni
ZNAČAJ HRANE U MEĐUNARODNOJ RAZMJENI
  • Pokrivanje jaza između domaće proizvodnje i tržišnih potreba, odn. potražnje
  • Smanjenje oscilacija ponude
  • Poticanje ekonomskog rasta
  • Efikasnije korištenje globalnih prirodnih resursa
  • Optimalna alokacija proizvodnje
hrana u rh
HRANA U RH
  • Proizvodi čija se ukupna ponuda na tržištu formira isključivo iz uvoza (kava, kakao, tropsko voće..)
  • Proizvodi koji se na domaćem tržištu proizvode ograničeno (količina, kvaliteta)

(mlijeko)

  • Proizvodi za koje na domaćem tržištu postoje dobri uvjeti za proizvodnju i izvoz (šećer, vegeta, vafli, keksi..)
izvoz hrane iz rh
IZVOZ HRANE IZ RH
  • 2600 poduzeća u sektoru
  • Negativna VT bilanca
  • 2005. uvoz preko 1.6 mlrd $ (8.7% ukupnog uvoza)
  • 2005. izvoz 920 mil $ (-920 mil $; 10.5% ukupnog izvoza)
  • Zastupljeniji hrana piće, duhan nego poljoprivredni proizvodi
izvoz hrane iz rh1
IZVOZ HRANE IZ RH
  • Karakteristike:
    • Pasivni izvoz viškova
    • Uglavnom sirovine; niski stupanj dodane vrijednosti
    • Nekonzistentnost
    • Neprepoznatljive marke (brandovi)
    • Oscilirajuće količine i kvaliteta
izvoz hrane iz rh2
IZVOZ HRANE IZ RH
  • Najvažnija izvozna tržišta: BH (31%,), Italija (19%),Slovenija (7%), S/CG( 6%).
  • Najvažnija uvozna tržišta: Italija, Njemačka, Austrija (30%)
  • Izvozni proizvodi: šećer, cigarete i duhan, riblje konzerve, pripravci za juhe, vafli i oblatne, pivo..
  • Uvozni proizvodi: živa goveda, šećer, banane, dječja hrana, soja...
izvoz hrane iz rh3
IZVOZ HRANE IZ RH
  • Temelji konkurentne izvozne strategije:
    • Proizvodno-tehnološka inovativnost
    • Brandovi
    • Visoka kvaliteta poslovanja
    • Poslovno-tržišna umješnost

Marketing!

-marketing orijentacija,

-agesivna, diferencirana marketing strategija

izvoz hrane iz rh4
IZVOZ HRANE IZ RH
  • Nužne promjene:
    • Vlasničke strukture: okrupnjavanje polj. proizvodnje za poduzetničko, tržišno orijentirano poslovanje (farmerska vs. klasična seljačka proizvodnja)
    • Proizvodne strukture: prilagodba prirodnim i ekološkim uvjetima vs. zahtjevima tržišta
    • Tržišne strukture: istraživanje i odabir ciljnih tržišta, kontinuirano stvaranje prepoznatljivih proizvoda
slide26
Na tržištu hrane događaju se značajne promjene koje su usko povezane sa trendovima
  • Tri najznačajnija trenda:

- globalizacijski trendovi

      • primjena i utjecaj znanosti i tehnologije
      • trend “zdrave hrane”
globalizacijski trendovi
GLOBALIZACIJSKI TRENDOVI
  • Globalizacija označavaekonomski, politički i kulturniproces koji je omogućen brzim razvojem na poljima transporta i komunikacija, a koji je često vođen željom velikih korporacija za osvajanjem novih tržišta
  • Razlikujemo globalizaciju:

a) Potražnje

- ekonomska: dostupnost proizvoda

- kulturna: standardizacija potreba i potražnje; kod hrane najistaknutije kulturne specifičnosti

b) Ponude

- razvoj MNC na području hrane

slide28

GLOBALIZACIJSKI ASPEKTI

IZAZOV 

Razmatrajući pozitivne i negativne aspekte globalizacije, nalazimo da su sva dobra koja iz nje proizlaze ustvari njen nusprodukt. Sam motiv – maksimaliziranje profita – odgovoran je za njene nedostatke. Globalizacija bi mogla biti jedan od najozbiljnijih izazova integritetu ljudske civilizacije

slide29

PRIMJENA I UTJECAJ ZNANOSTI I TEHNOLOGIJE

Cilj primjene tehnologije:

  • Supstitucija rada kapitalom
  • Minimizacija prirodnih uvjeta
  • Povećanje proizvodnosti
  • Povećanje stope profitabilnosti
  • - Promjena strukture troškova proizvodnje

Potencijalne opasnosti:

a) direktni

  • Uništavanje eko sustava
  • Smanjenje plodnosti tla
  • Uništenje bioraznolikosti
  • Stvaranje novih bolesti

b) posredni

  • Uništenje klasične poljoprivrede,

poljoprivrednika, društvenog sustava

  • Pitanje zaštite potrošača
trend zdrave hrane
TREND “ZDRAVE HRANE”
  • “Zdrava hrana” je proizvod hrane koji je proizveden bez imalo ili s vrlo ograničenim dodacima tijekom cijelog procesa proizvodnje
  • Vrlo raširen i razvijen trend
  • Rast potražnje  ekskluzivan proizvod
  • Jedinstveni kriteriji
  • Najveća tržišta su SAD, Japan i Njemačka
  • Najpoznatiji korisnici su proizvođači dječje hrane
  • Europski potrošači spremni platiti 20-40% više nego za “običnu hranu”
slide31
Problemi:
  • strogi propisi i hrpa papira
  • neisplata poticaja
  • premalo educiranih poljoprivrednika (moraju se baviti i stočarstvom)
  • zemlja se mora pročistiti prije proizvodnje
  • dobivanje eko znaka nije jednostavno
  • visoki standardi u preradi…
  • Hrvati redovito koriste 20% eko-proizvoda
  • Proizvođača ekološke hrane u RH ima ukupno 343 sa 14.980 ha, od čega je obradivo 3.500 ha  u usporedbi sa Italijom koja ima više od milijun ha eko-površina