1 / 21

ДОКТОРСКА ШКОЛА НА УКИМ НАУЧНО-ИСТРАЖУВАЧКА ЕТИКА – 1 UNIVERZITET , НАУКА и ЕТИКА

ДОКТОРСКА ШКОЛА НА УКИМ НАУЧНО-ИСТРАЖУВАЧКА ЕТИКА – 1 UNIVERZITET , НАУКА и ЕТИКА. UNIVERZITET Група на образовни и научни институции за врвни испитувања, проверување, објавување и пренесување на значајни знаења. Univerzitetot e najzna~ajna nau~na i nastavna institucija vo op [ testvoto.

Download Presentation

ДОКТОРСКА ШКОЛА НА УКИМ НАУЧНО-ИСТРАЖУВАЧКА ЕТИКА – 1 UNIVERZITET , НАУКА и ЕТИКА

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript


  1. ДОКТОРСКА ШКОЛА НА УКИМ НАУЧНО-ИСТРАЖУВАЧКА ЕТИКА – 1 UNIVERZITET, НАУКА и ЕТИКА

  2. UNIVERZITET Група на образовни и научни институции за врвни испитувања, проверување, објавување и пренесување на значајни знаења

  3. Univerzitetot e najzna~ajna nau~na i nastavna institucija vo op[testvoto

  4. Od edna od tajnite na ~ove~kataegzistencija kako izblik na ~ovekovata genijalnost, [iroka obrazovanost i logi~ki potencijali Univerzitetot stana institucija koja ja opfa]a seta duhovnost, neophodna za svetot i za sekoja li~nost. Negovite dostreli se me\u najzna~ajnite elementi na gradbata na ~ove[tvoto i na sekoe op[testvo. Univerzitetot e edinstven op[t ~in na ~ove~koto postoewe. (Temkov, Otvoren Univerzitet)

  5. Univerzitetot preferira samo najvredni tendencii I mo`e da se ostvari samo kako visoka doblest. So toa ja kreva tenzijata, intencijata i inicijativnosta na zaednicata. Toj e ku]a na soznanieto, vistinata i na doblestite. Toj postavuva maksimalni barawa, idealen e za aksiolo[ki cvrstite i vozvi[eni dejnosti, kako naukata i obrazovanieto, koi artikultiraat najdobar i sopstven pat. (Temkov, Otvoren Univerzitet)

  6. НАУКА Naukata e organizirano znaewe. (Herbert Spenser) `ivotot gi postavuva celite na naukata, naukata go osvetluva patot na `ivotot. (Nikolaj Mihajlovski)

  7. SILEN RAZVOJ NA ETIKATA BARAWA ZA POZITIVNO ETI^KO ODNESUVAWE VO CELIOT SVET i ZA SITE DEJNOSTI POSEBNO ZA NAUKATA (Nade` vo u~eweto, vo naukata i vo Univerzitetot)

  8. ETIKA - IZBOR, ODBRANA, PRAVEWE NA DOBROTO - KRITIKA, OSUDA, OTFRLAWE NA ZLOTO

  9. KONCEPCIJA i PRAKTIKA na Univerzitetot Sv. Kiril i Metodij Kako najzna~ajna nau~na i nastavna institucija vo op[testvoto, kakva e eti~kata pozicija i uloga na Univerzitetot Sv. Kiril i Metodij

  10. Eti~kite tradicii na Univerzitetot Sv. Kiril i Metodij i eti~kite pouki na patronite Istra`uvawa na Aristotel/Likej - Nikomahova etika Delo i idei na sv. Kiril i sv. Metodij Delo i poraki na sv. Kliment i sv. Naum Ohridski Razvivawe na najva`ni nau~ni oblasti i nivna profesionalna etika + studii po etika + voveduvawe Eti~ko obrazovanie kaj nas + Eti~ki kodeks na UKiM

  11. Definicija na filosofijata od KONSTANTIN FILOSOF, sveti KIRIL Filosofijata e razbirawe na Bo`jite i na ~ove~kite ne[ta, za ~ovek da mo`e da mu se dobli`i na Boga. Taa go u~i ~oveka so delata na bide slika i lik na onoj [to nego go sozdal. So ovaa eti~ka definicija na filosofijata - spored koja qubovta kon mudrosta e vo slu`ba na pravilnoto ~ovekovo postapuvawe - sveti Kiril im uka`uva na lu\eto deka moralot e smislata na nivnata egzistencija, vrv na nivnata `ivotna aktivnost, za[to tie umot i krajnoto soznanie gi koristat da se istaknat vo eti~nosta na odnesuvaweto, da stanat sli~ni na bo`estvoto, koe ne gi sozdalo za da pravat belji i nevolji.

  12. Konstantin e roden vo Solun vo 827 g. Kako dete sonil deka mu ponudile da si odbere `ena od mnogu devojki. A jas dogledav edna, najubava od site, so svetlo lice, bogato ukrasena... Imeto ibe[e SOFIJA, t.e. mudrost. Ja odbrav nea. Roditelite mu rekle: - ^uvaj ja, sinko, zapovedta na tatka ti i ne gi otfrlaj poukite na majka ti, oti zapovedta e svetlilo i svetlina na zakonot. Tuku ka`i i na Premudrosta (= ubava forma na Duhot): Stani mi sestra, a mudrosta napravi ja svoja prijatelka, oti Premudrosta sveti posilno od sonceto i, ako si ja izbere[ za drugarka, ]e te spasi od mnogu zla.

  13. Vo Venecija sve[tenicite tvrdele deka so novata azbuka i jazik ne e dostojno da se slavi Bog, [ta bo`emski mo`elo da se pravi samo na evrejskiot, helenskiot i latinskiot jazik. Konstantin ja iznel svojata veli~estvena filosofska ideja (koja denes e najmoderna svetska ideologija) za edinstvenoto ~ove[tvo i svetot za site: Ne vrne li do`d od Boga podednakvo vrz site? A sonceto ne gree li isto taka za site? Zar ne di[eme vozduh site ednakvo? Pa toga[, kako ne se sramite da priznaete samo tri jazika, a site drugi narodi sakate da bidat slepi i gluvi? Ka`ete mi dali Boga go smetate tolku bessilen [to da ne mo`e da go dade toa i na drugi jazici, ili tolku zavidliv [to da nej]e?... Ako go ka`ete nerazbirliviot zbor na drug jazik, kako ]e se razbere [to ka`uvate?... Ako ne ja znam smislata na govorot, ]e bidam sli~en na varvarin, a toj [to govori varvarin za mene... Ako se molam na tu\ jazik, duhot moj se moli, a umot moj ne dava plod... Sakam pet zbora da ka`am od svojot um, za i drugi da pou~am, odo[to iljada zborovi na razni jazici... (Spomen i `itie na bla`eniot Konstantin Filosof, prv u~itel na slovenskiot narod)

  14. Bog ne go ostavil dokraj ~ovekot, so svojata milost i qubov, no sekoja godina i vreme odbiral lu\e i im gi poka`uval na lu\eto nivnite dela i podvizi, za ugleduvaj]i se na site niv da se stremat kon dobro. (Spomen i `itie na bla`eniot na[ otec i u~itel Metodija, arhiepiskop moravski) Na[iot prebla`en otec Kiril, nov apostol i u~itel na site zemji... Na site narodi tajnite im gi otkri razumno ispoveduvaj]i, na edni so pismo, na drugi so pouka... Zatoa, da bide bla`ena tvojata usta, o, bla`en o~e Kirile, od nea na mojata usta se isto~i duhovna sladost... Bla`eni da se tvoite zlatozra~ni o~i koi go odzedoa nerazumnoto slepilo od moite o~i i im ogrea bogorazumna svetlina. Tvoite angelovidni zenici mi go razgonija slepiloto od srceto i go prosvetija so bogovdahnoveni zborovi... Bla`eni da se tvoite sveti noze so koi go obikoli kako sonce siot svet propoveduvaj]i od Boga vdahnovena nauka. So tvoite zlatozra~ni stapki gi upati na[ite noze na prav pat. (Pohvala na na[iot bla`en otec i u~itel slovenski Kiril Filosof od sv. Kliment Ohridski

  15. Pofalbi za sveti Metodij od negoviot u~enik i sorabotnik sveti Kliment. Toj uka`uva deka Metodija go vodela devizata: - Kakva polza ima ~ovek - i celiot svet da go dobie, a du[ata svoja da ja isprazni ili da ja pogubi? {to ]e dobie ~ovek vo zamena za svojata du[a? Takviot doblesen posvetenik sveti Metodij imal samo edna suverena eti~ka zada~a: - Da slu`i sekomu so site postapki, za da gi pridobie site.

  16. ТРГАЈ СЕ ОД ЗЛОТО • И ПРАВИ ДОБРО! • СВЕТИ КЛИМЕНТ ОХРИДСКИ

  17. ? ZO{TOETIKATA E TOLKU POTREBNA?

  18. 10 dekemvri 1948 g. NOVA ERA NA ^0VE{TVOTO UNIVERZALNA DEKLARACIJA ZA PRAVATA NA ^OVEKOT • Site ~ove~ki su[testva se ra\aat slobodni i ednakvi vo dostoinstvoto i vo pravata. Tie se obdareni so razum i sovest i treba da se odnesuvaat eden kon drug vo duhot na op[to~ove~kata pripadnost. 2. Site prava i slobodi od ovaa Deklaracija im pripa\aat na site lu\e…

  19. Naukata e bleskav i neodminliv del od sovremenoto `iveewe. Naukata e osnova na sovremenata civilizacija i na golemiot del od ~ove~koto mislewe. Denes postojat nekolku stotici oformeni nau~ni disciplini, tehnikata i tehnologijata se potpiraat vrz naukata, kako i sekojdnevniot `ivot, medicinata, pedagogijata, komunikacijata i site formi na ~ovekuvaweto. No, u[te Fransoa Rable ja istakna predupreduva~kata maksima: SOZNANIETO BEZ SOVEST E PRAZNOTIJA. Golemo e zna~eweto na etikata za znaeweto i za koristeweto na soznanijata. Na toa uka`uvaat najgolemite umovi na svetot, osobeno vo dene[nata epoha na opasni oru`ja, valkani tehnologii, mo`na ne~esna ekonomija i drugi projavi na zagrozuvawe na lu\eto i manifestirawe na ~ove~kata nemoralnost, al~nost i negri`a za Prirodata. Nau~nicite se lu\e so najrazvieni soznanija, so najgolem broj li~ni studiski godini, so etika na objektivnost, posvetenost na otkrivaweto i ka`uvaweto na vistinata, so po~ituvawe na iskrenosta i kriti~nosta, so sorabotka so sli~ni li~nosti i so razviena solidarnost pome\u niv. Nivnata rabota e naso~ena kon upotreba na umot i na raznite metodi za dobivawe re[enija za problemite i razvojot na ~ove[tvoto. Zatoa nau~nicite imaat posebno motiv i inspiracija za nau~na rabota i visoka cel da dobijat pozitivni rezultati, za tie da mo`at da se iskoristat za unapreduvawe na ~ove~koto `iveewe.

  20. IMANUEL KANT Dve ne[ta ja ispolnuvaat du[ata so strahopo~ituvawe • YVEZDENOTO NEBO NAD MENE i • MORALNIOT ZAKON VO MENE Kritika na prakti~niot um, 1993

  21. Карл фон Вајцсекер: Степенот на моралната зрелост нанаучниците е пропорционален на нивната продуктивна одговорност за последиците од нивните сознанија, т.е. од нивната практична примена

More Related