1 / 115

Kurt Levin

Kurt Levin. …………. KURT LEVIN , (1890 – 1947) Mogilno, Poljska(Pruska). jevejska porodica,srednje klase Studirao medicinu i biologiju Istrazivanje u BT i gestalt   1930. Stanford 1933, iseljenje u SAD, 1935, Univerzitet u Ajovi 1940, drzavljanstvo

aitana
Download Presentation

Kurt Levin

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript


  1. Kurt Levin ………….

  2. KURT LEVIN, (1890 – 1947) Mogilno, Poljska(Pruska) • jevejska porodica,srednje klase • Studirao medicinu i biologiju • Istrazivanje u BT i gestalt •   1930. Stanford • 1933, iseljenje u SAD, • 1935, Univerzitet u Ajovi • 1940, drzavljanstvo • 1944 A Dynamic Theory of Personality Center for Group Dynamics MIT • 1947 umire od srcanog udara • Prilagodio je ideje rane Gestalt psihologije teoriji licnosti i socijalnoj dinamici i to je nazvao Teorijom polja

  3. …… • Za razliku od mnogih teoreticara (Frojd,M.Klajn) koji razumevanje licnosti pocinju od razumevanja percepcije realiteta, Levin,- razumevanje licnosti pocinje -od razumevanja primarnog znacenja ponasanja date licnosti kao celine i -od toga sta ponasanje proizvodi,

  4. Tek nakon toga on svoju paznju pomera na razumevanje…… • kako ljudi opazajusvoje vlastito ponasanje i ponasanje drugih ljudi • odnosno,- na percepciju I razumevanje realiteta

  5. LEVINOV PRISTUP LICNOSTI insitira na objasnjenju ljudskog ponasanja kroz termine • SNAGA i • TENZIJA, smatrajuci da one pokrecu licnost u akciju. Sto su pomalo termini vezani za fiziku,medjutim nije ih postavio mehanicisticki

  6. ……..smatra da je …. • Ponasanje pojedinca uvek orijentisano prema nekom cilju. • Osoba uvek pokusava nesto a INTENCIJA JE ONO STO JE POKRETAC SVIH ZBIVANJA

  7. ……  PSIHOLOSKE SNAGE I  INTENCIJE Izrastaju iz 1. MOTIVA, 2. IZ CILJEVA,- i na kraju 3. iz OPAZANJA EFEKATA SVOG PONASANJA

  8. Levin se ne upusta u razmatranje prirode motiva…… ne postavlja pitanje odakle MOTIVIpoticu i kako nastaju, • da li su instinktivni ili • su nastali iz prezivljenog iskustva Dakle, nije hteo da motivima odredi prirodu (fizicka ili psiholoska) niti da da prednost jednoj od tih sila

  9. ……… • vec se fokusirao, na to * KAKO MOTIVI « RADE » * KAKO NJIMA RUKOVATI

  10. INTENCIJE I INTENCIONALNE AKCIJE - ….. ne nastaju kao rezultat postojanja jednostavnog stimulusa koji deluje kao potkrepljivac (SR;prevazidjeni koncept reaktivnog organizma) Vec su intencije povezane sa - ASOCIJACIJAMA I - MOTIVIMA

  11. ASOCIJACIJE - ….- NISU IZVOR ENERGIJE VEC SAMO « LINK »(VEZA), NESTO KAO « KVACILO » KOJE NE RADI NISTA OSIM STO POVEZUJE ENERGIJU MOTORA SA TOCKOVIMA, dakle, Asocijacije povezuju energiju motiva i intencija sa oblicima ostvarenog ponasanja

  12. POTREBA ………je jos jedan bazicni Levinov koncept, moze iznici iz FIZIOLOSKIH USLOVA kao sto su glad ili zedj ILI MOZE FIGURIRATI KAOPSIHOLOSKI USLOV ZELJA, INTENCIJA, NAMERA DA SE NESTO UCINI

  13. SISTEM NAPETOSTI –Tension system * POTREBE (zelja,intencija,namera uciniti) • oslobadjaju energiju • povecavaju napetost i • determinisu snagu vektora ili valenci dok postoji potreba * SISTEM LICNOSTI je u stanju tenzije

  14. VEKTOR je snaga koja izrasta iz potrebe ….. • koja utice na licnost i odredjuje pravac kojim ce se licnost kretati unutar psiholoskog okruzenja(pozitivna ili negativna valenca) • U terminu VEKTOR postoji pokusaj da se povezu fizicke i psiholoske snage (dakle, naginje ka pojmu NAGONA)

  15. NAPETOST UZBUDJENJEZATVARANJE • ljudi ostvaraju napetost/tenziju da bi motivisali sebe da nesto nauce, ucine • kad nesto nauce, ispune, dostignu i kompletiraju dolazi do opustanja TJ.do pada napetosti • ZATVARANJE/ZAKLjUCENJE (closure), • « Zavrseno je jedno parce posla » • > osecanje opustenosti

  16. ………… • Zivot je naizmenicno kompletiranje starih situacija i otvaranje novih « Ako si ziv i zdrav onda si prakticno stalno u uzbudjenosti, napetosti i mnogim mogucnostima »

  17. …… • Moze se postici zatvaranje, ali se napetost nikad ne moze eliminsati, zato sto mi drzimo svoj sistem otovrenim da bi bio u stanju da ispita nove dogadjaje, nove ljude i nove mogucnosti

  18. Po LevinuLICNOST je………. otvoren sistem koji se sastoji od subsistema koji su manje ili vise separatni, ali isto tako, i manje vise sposobni da medjusobno budu u interakciji i medjusobno komuniciraju i kombinuju jedan sa drugim

  19. Levinov rad se znacajno povezan sa gestalt psihologijom i moze se reci da je on doprineo da se stavovi gestalt psihologije primene u drugim oblasima – socijalna psihologija, psihoterapija Lewin,kao neo-gestaltista je, tranferisao gestalt model za svakodnevne situacije(tj. na svakodnevni zivot). • On je bio pod uticajem Ajnstajna, prihvatio je “ajnstajnijanski”nacin misljenja • i njegove ideje aplicirao je u psiholgiju

  20. * * * * * GESTALT je u svojoj prirodi holisticki pristup koji opovrgava mehanicisticku perspektivu ucenja po principu stimulus-reakcija.

  21. ********** • Gestat teorija smatra da se ucenje sastoji od razumevanja strukturalne celine • Dakle ucenje nije samo refleksna, mehanicisticka reakcija n a stimulus. • ”Gestalt” – je integrisani celovit sistem u kojem su delovi prpeleteni. • tako da je celina vise nego prosti zbir delova

  22. *********** • Ucenje po gestalt teoriji propisano je odredjenim brojem zakonitosti organizacije mozga, koje su urodjeni nacini na koje ljudsko bice organizuje percepcije, • Gestalt faktor je uslov koji pomaze u opazena situacija (cak kada i nije kompletna) sagleda kao celina ili totalitet

  23. ********** • On smatra da je ljudsko ponasanje funkcija i licnosti i okruzenja u kojem se ponasanje dogadja, ukljucujuci i socijalne parametre. • I kaze, da potrebe organizuju percepciju polja i da potrebe deluju unutar polja • Nekoliko primera povezivanja Levinovog ucenja sa gestaltom

  24. Koncept nezavrsenog posla) (Perls • Zdrava osoba ce kompletirati najveci broj svojih zivotnih situacija kojima je obuhvacena i u kojima je ucestvovala • Manje zdrava licnost ce verovatno vuci kroz zivot “kuglu i lanac” citavog mnosvta “nezavrsenih poslova” • To moze biti bilo sta, sto je licnost ostavila nekompletirano na svesnom ili nesvesnom nivou (nezavrsene situacije iz detinjstva,sa prethodnim partner/kom itd)

  25. Faktor ZATVARANJE (Closure) …govori o tome da percpcije teze da kompletiraju nekompletne objekte • Tj. - ako se samo deo neke predstave, zvuka, misli, osecanja pojavljuje kao stimulus, - mozak ce pokusati da ga kompletira i generise cellinu

  26. EINSTELLUNG(“perceptivni set”) • ukljucuje u sebe proces percepcije • perceptivnu predispoziciju • svako od nas uci kako da posmatra i kako da opazi dogadjaje , ucenje od osoba koje su nam vazne u zivotu

  27. MISAONI SET…… kaze nam sta da gledamo, sta da primetimo to nam svet cini razumljivijim u jednom referentnom okviru • problem nastaje u smislu koliko taj perceptivni i misaoni set limitiraju i zarobljavaju licnost

  28. …… “Sta treba da ocekujem od te interakcije?”; ”Sta ja treba da zelim?” • To moze onemoguciti otkrivanje istine ili prijatnog ucesca “Ne znam sta da mislim” “ Da li ja to znam/mogu?”

  29. ZIVOTNI PROSTOR ILI POLJE FIELD THEORY

  30. ZIVOTNI PROSTOR ili POLJEje ono sto mi ukljucujemo u svoje podrucje opazanja i u svoje akcije • Ako “imamo srece” neki deo ili neki manji procenat naseg zivotnog prostora odredjujemo sami • Drugi, mnogo veci deo odredjen je nasim okruzenjem i od strane osoba sa kojima smo u asocijaciji/vezi

  31. Levin veruje … • da je individualno ponasanje svesno i vizuelizovano, - • posto egzistira u polju koje ukljucuje i snage pozitivne (+) valence koje privlace ljude i snage minus (–) valence koje odbijaju ljude. • Mesavina tih polja stvara i pristupajucu i izbvegavajucu dinamiku

  32. 1) FIZICKO POLJE.- .. prostor kojim se f i z i c k i krecemo, - ljudi i dogadjaji koji se tu pojavljuju i • nasa osecanja o tom mestu i ljudima. * Jedan deo tog prostora su mesta na kojima stanujemo i obitavamo svaki dan ili bar relativno redovno. * Drugi deo su mesta na kojim smo bili samo vrlo povremeno, retko ili na koja se mozda nikad nismo vratili ponovo.

  33. VIKARIJSKO POLJE –“z a m e n i c k o” …vicarious (l a z n i) kojim ”putujemo” - dok citamo knjige, - gledamo filmove, TV, ili - dok nam drugi ljudi nesto o necemu pricaju

  34. 3) PERSONALNI MENTALNI ZIVOTNI PROSTOR.- mesta na kojima vi obitavate ili stanujete “putem svojih misli i sveta fantazama.” (K.G.Jung) Levin se medjutim relativno malo intersovo za ovaj “prostor”, na takav nacin jer on je mnogo vise bio zainteresovan za SOCIJALNI SVET

  35. SOCIJALNI SVET Kad vi planirate sta cete da radite sutra, vas zivotni prostor nije soba u kojoj ste sada, vec prostor na kojem planirate da budete sutra.Vase sadasnje “kretanje” u tom ocekivanom okruzenju sadrzi odlucivanje o jednom tacno odredjenom toku akcija, a ne o nekom drugom , To se sve dogadja kao rezultat delovanja - “vektora”, • motiva, • intencija koji vas prisiljavaju/usmeravaju na jedan ili drugi smer • STA SE USTVARI DOGADJA?

  36. Licnost i njeno psiholosko okruzenje • podeljeno je naREGIONE (psiholoski procesi) • koji podlezuDIFERENCIJACIJI (medjusobnom razlikovanju i oblikovanju) • Regioni/psiholoski procesi se povezuju kad licnost izvodi “KRETANJE” izmedju regiona

  37. Kretanje predstavlja bilo koju vrstu prilaska ili udaljavanja.regionu odnosno psihickom procesu- Napr.: • kada je u izgledu prijatan objekat ili odlazak od ruznog, ili slusaje muzike koja se voli ili izbegavanje muzike koja se ne voli

  38. ***** • Da bi se sagledalo i razumelo ponasanje ljudi neophodno je sagledati celokupno psiholosko polje ili “zivotni prostor” unutar kojeg su ljudi aktivni/delatni i postoje,

  39. ………. • *U okviru tog polja pojedince i grupe treba sagledati u terminima topologije(koristeci se mapom kao reprezentom

  40. …….. • * Pojedinci ucestvuju i egzizstiraju u seriji zivotnih prostora(polja) kao sto su porodica, posao, skola, crkva, - i ona su konstruisana pod uticajem raznovrsnih vektora

  41. ****** ponasanje je funkcija polja koje egzistira u momentu pojavljivanja I trajanja ponasanja • analizu treba poceti od situacijekao celine, u kojoj se razlikuju i prepoznaju delovi koji su komponente te situacije

  42. ………. • topologija,/ »zivotna polja » • psihologija, - sociologija po LEVINOVIM misljenju su nerazdvojivi • “SVAKI OD OVA TRI KONCEPTA DELUJE KAO BAZICNI KONCEPT SAM PO SEBI, ALI UJEDINJENI PREDSTAVLJAJU DOBRO INTEGRISANI SISTEM” • To je znacajani stav koji daje snagu Levinovom delu.

  43. ********* • On takodje veruje da holisticka istrazivanja ljudskog ponasanja i ucenja moraju ukljuciti i okruzenje u kojem se ucenje i odvija, ukljucujuci i psiholosko okruzenje pojedinca i drugih koji su s njim u interakciji

  44. GRUPEpo LEVINU, se mogu definisati kao socijalne tvorevine, - kao manje jedinice ili kao vece celline - ali operativno razumevanje je moguce -- samo ako se grupe shvate kao jedinice,ili kao komponente neke dinamicne celine i kroz razumevanje nacina na koji su ti delovi medjuzavisno povezani

  45. Levin je razmatrao prirodu grupnih zadataka pokusavajuci da razume • GRUPNUDINAMIKU kao posebnu/specificnu celinu date grupe ALI,- i razmatrao je i - uniformnost odnosno univerzalnost nekih grupnih ponasanja.

  46. ………. • Svaka grupa kad startuje ima neka pocetna pravila • ipak.- svaka grupa je kao organizam • “Nikad ista vec, kao snezna pahuljica”

  47. Snaga objasnjenja koje je ponudila psihoanaliticka teorija *individualne motivacije ili teorija *frustracija-agresija, nije mu delovala uverljivo ….. • On smatra da ljudi mogu imati potrebu i da dolaze u grupu iz vrlo razlicitih razloga i dispozicija, • ali ako dele zajednicke teme, oni ce vrlo verovatno delovati zajednicki da bi ih dostigli

  48. ……. Stanje unutrasnje tenzije • koje nastaje u grupi stimulise i motivise grupu u kretanju prema dostizanju zeljenog cilja

  49. ………… • Medjuzavisnost (zadataka i sudbina) takodje rezultira u tome da grupa postane “dinamicka celina”-to znaci da promena kod jednog clana ili u podgrupi utice na ostale

  50. *U njegovim razmatranjima isticu se dva kljucna elementa 1. grupa kao celina 2. kretanje grupe ka dostizanju zajednickog cilja objasnjava: “u t i c a j z a d a t k a na g r u p n i p r o c e s” - rast,razvoj,cilj

More Related