1 / 1

Centar za odgoj i obrazovanje Velika Gorica Velika Gorica, Hrvatska

Centar za odgoj i obrazovanje Velika Gorica Velika Gorica, Hrvatska. Ključne riječi: Percepcija, Poticanje, Govor Sadržaj:

iain
Download Presentation

Centar za odgoj i obrazovanje Velika Gorica Velika Gorica, Hrvatska

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript


  1. Centar za odgoj i obrazovanje Velika GoricaVelika Gorica, Hrvatska Ključne riječi: Percepcija, Poticanje, Govor Sadržaj: Razvoj djeteta od najranije dobi je u interakciji s užom i širom socijalnom okolinom. Auditivna percepcija je proces koji djetetu omogućava da čuje, percipira, prepozna, razlikuje osvijesti i memorira određene auditivne doživljaje. Poticanje i razvijanje auditivne percepcije započinje od djetetova rođenja. Najrazličitiji zvuci i glasovi u okolini odzvanjaju i potiču u svijesti spoznaju i misli koje nas pokreću, zadivljuju i zastrašuju. Zvuk dijete čuje i iskustveno doživljava od najranije dobi. Sluša i raspoznaje glasove majke koji ga umiruju i vesele. Na jake i prodorne zvukove često zaplače, pokazuje strah. Razvijanje interesa za auditivno opažanje u okolini i stalno izlaganje glasovima i zvukovima od velikog je značenja u radu s djecom koji imaju teškoće u govoru. Među djecom s teškoćama u govoru, kao i kod ostale djece postoje velike individualne razlike u razvoju auditivne percepcije. Zato je važno raditi na poticanju istih. Odabir vježbi treba biti primjeren, od jednostavnijih do složenijih, prema razinama postignuća djeteta. Auditivna percepcija je neraščlanjiv i vrlo važan segment u razvijanju govornih sposobnosti kod djece s teškoćama u govoru. Autori: Verica Krajnović, prof. logoped Mirjana Dobrojević, prof. logoped Key words: Perception, Speech, Stimulation Summary: From the earliest age, development of a child is in the interaction with narrow or wider social surroundings. Hearing perception is the process that enables child to hear, recognize, differences, revive and memorize cretin hearing experience. Stimulation and development of hearing perception starts from the child’s birth. The most different sounds and voices in surroundings initiate cognition and minds that induce, marvel and frighten us. Child can hear and experience the sound from the earliest age. Listen and recognize the voice of his mother that calms down and cheer the child. On strong and penetrating sounds child often cries and shows fear. Developing interest for hearing perception of surrounding and constant exposure to voices and sounds is very important in work with speaking challenged child. Among speaking challenged children as well as with other children, there are huge individual differences in developing hearing perception. Consequently, the work on initiating the one is very important. Chousing the best practices must be appropriate to the level of achievement of each child. Hearing perception is undividable and very important segment in developing speaking abilities in speaking challenged child. Uvod: Prvi korak u komunikaciji s vanjskim svijetom čini zvuk. Početak komunikacije nastaje kada zvuk dođe u svijest. Zvukovi iz okoline izazivaju različite osjećaje. Zvukovi i osjećaji idu zajedno. Percepcija je proces kojim osoba prima ili izdvaja određene informacije o okolini tj. kao proces kojim postajemo svjesni predmeta, njihovih svojstava i odnosa (V. Stančić 1991.). Sluhom percipiramo vanjske zvučne podražaje po intenzitetu, visini i trajanju. Zvukovi mogu izazvati ugodu, ali i suprotan učinak. Oni mogu plašiti djete i potaknuti druge osjećaje. Preduvjet za razvoj auditivne percepcije je intaktan sluh. Fonematski sluh je sposobnost razlikovanja svih glasova (jedne od drugih) a posebno diskriminaciju akustički sličnih fonema. Bez dobro razvijenog fonematskog sluha nema dobrog govora i glasovne analize i sinteze. • Cilj je: • razvijanje auditivnog opažanja • (da dijete spoznaje svijet oko sebe neposrednim doživljajima i da može s okolinom komunicirati na razini svojih spoznajnih mogućnosti) • razvijanje pozornosti • razvijanje verbalnih naloga • razvijanje fonematskog sluha • razvijanje i poticanje govora • Vježbe za poticanje i razvijanje auditivne percepcije kod djece s teškoćama u govoru. • Vrlo su važni rani oblici poticanja. Vježbe počinju od jednostavnih ka složenijima i potrebno ih je ponavljati dok se ne usvoje. One obuhvaćaju: • Razvijanje navike slušanja (tišina, tiho tiho --- tihi ugodni zvukovi iz okoline). • Slušanje vlastitog tijela (disanje, otkucaji srca) jednostavno izvođenje do potpunog doživljavanja. • Slušanje priča • Opažanje i prepoznavanje zvukova iz uže i šire okoline • oponašanje glasanja domaćih životinja: • guska- GA GA, pile- PI PI, kokoš- KO KO, pijetao- KUKURIKU, golub- GU • Prepoznavanje zvukova iz prirode • Oponašanje zvukova vjetra, kiše, lišća • Oponašanje zvukova automobila, vlaka – sirena, sata • Oponašanje buđenja, pucketanje prstima, pljeskanje dlanovima, hodanje – koraci • Prepoznavanje zvukova za raspoloženje - oponašanje veselja… • Prepoznavanje zvukova zatvorenih očiju (zvončići, trubice, bubnjevi) i pridržavanje predmeta koji ih proizvodi • Prepoznavanje prozodije govora (trajanje slogova, ritma i intonacije) • Prepoznavanje riječi • Prepoznavanje rečenica • Pjevanje uz najjednostavniji glazbeni instrumentarij • Pojedinačno pjevanje • Igre uz glazbu • Slušanje govora (vrlo zahtjevna zadaća koje uključuje i razumijevanje poruke) • Slušanje, prepoznavanje i oponašanje domaćih životinja, pjeva ptica i zvukova iz neposredne okoline za dijete je uvijek poseban doživljaj. Zvukove opažamo kao tiše - neke glasnije, sporije – brže, kraće – duže, bliže ili udaljenije. • Ovakav pristup u kojem dijete spoznaje svijet oko sebe neposrednim doživljajima slušanjem i oponašanjem zvukova ima posebnu širinu, toplinu i uvjerljivost. • Auditivno iskustvo opisujemo prema utiscima koje primamo na naša osjetila iz vanjskog svijeta. • Poticanje i razvijanje slušne percepcije dijete će doživjeti kao radost ako se provodi kroz igru i njemu najprimjerenije načine: pjesmice i brojalice. Poticanje i razvijanje auditivne percepcije kod djece s teškoćama u govoru Zaključak: Auditivna percepcija je sposobnost kojom se objedinjuju auditivni doživljaji i spoznaje iz vanjskog svijeta. Kod djece s teškoćama u govoru postoje ograničenja u auditivnoj percepciji. Ona mogu biti u većem ili manjem obimu. Poticanje auditivne percepcije treba se provoditi od najranije dobi, kroz igru i razvojno prilagođene sadržaje. Na taj način dijete seod najranije dobi potiče i usmjerava da koristi, opaža i ući slušno, ali i svim ostalim osjetilima. Razvijena auditivna percepcija pridonosi otklanjanju problema kod djece s teškoćama u govoru predškolske i školske dobi. • Auditivna percepcija je proces koji obuhvaća: • slušanje • prepoznavanje zvukova • slušno razlikovanje • oponašanje zvukova iz okoline Govor je prirodna zvučna sposobnost pojedinca da se sporazumijeva s okolinom. Oblikovan je ritmom riječi, rečenica i slogova. Govor se uči slušanjem. Usvaja se postupno uz dobar uzor i poticajno okruženje. Za usvajanje govora potreban je dobar sluh, normalna inteligencija, razvijena govorna motorika, auditivna percepcija, fonematski sluh, jezične sposobnosti i poticajno okruženje. Govorne teškoće nastaju ako pojedinac ne uspijeva u cijelosti na vrijeme (kada je toj dobi primjereno) izjednačiti svoj organski govor u količini i vrsti s govorom onih s kojima se želi poistovjetiti. Kod djece od najranije dobi potrebno je razvijati naviku slušanja kako bi naučili reagirati na zvukove, razlikovati ih pjevušiti uz glazbu ili samostalno pjevati. • Literatura: • Stančić, V., Oštećenje vida – biopsiho socijalni aspekti, Zagreb, 1991. • Škarić, I., Govorni poremećaji i njihovo otklanjanje, Zagreb, 1973. • Stanišić, A., Jandrašek, V., Šimunov. J., Razigrani zvuci 1, Zagreb, 2003. • Škrbina, D., Šimunović. D., Terapijska intervencija kroz igru, Zagreb, 2004. TREĆI KONGRES HRVATSKIH LOGOPEDA, rujan 2005.

More Related