AGENCIJA ZA ODGOJ I OBRAZOVANJE

1. AGENCIJA ZA ODGOJ I OBRAZOVANJE Geopolitika suvremenog terorizma Seminar, Zagreb, 12. siječnja 2012. dr. sc. Mirko Bilandžić, docent

2. TERORIZAM KAO PREDMET (POSEBNE) SOCIOLOGIJESOCIOLOŠKE STUDIJE TERORIZMA(Austin T. Turk, UCLA, Sociology of Terrorism, 2004.) • Terorizam je socijalna konstrukcija (konstrukt) • Nasilje je privremena devijacija društvenog života čovjeka: društvene proturječnosti uzrok terorizma • Terorizam je oblik komunikacije; izraz društvene krize; kroz nasilje se ukazuje na problem; publicitet i utjecaj na javnost ciljevi terora • Terorističke organizacije su socijalni entiteti; socijalni dinamizam terorističkih organizacija • Tko postaje terorist: socijalizacija terorista • Društvena kontrola terorizma: kontrola društva (protuterorizam)

3. TERORIZAM KAO PREDMET (POSEBNE) SOCIOLOGIJESOCIOLOŠKE STUDIJE TERORIZMA • Sociopatologija: terorizam antisocijalno ili prosocijalno ponašanje. • Terorističke organizacije: pojedinci postaju teroristi zbog društvene solidarnosti, socijalne alijenacije i društvene izolacije. • Zašto svi nezadovoljni ne postaju teroristi, zašto samo neke grupacije koriste nasilje za ostvarivanje ciljeva: socijalna povezanost objašnjava razliku između velikog broja socijalno izoliranih ljudi od kojih manji broj postaju pripadnci terorističkih organizacija, mnogi postaju teroristi kako bi smanjili osjećaj društvene izolacije.

4. TERORIZAM KAO PREDMET (POSEBNE) SOCIOLOGIJESOCIOLOŠKE STUDIJE TERORIZMA • Teorije organizacije: terorističke organizacije su čvršće povezane od drugih dobrovoljnih organizacija zbog ekstremnih opasnosti i kršenja socijetalnih očekivanja. • Teorije organizacije: terorističke organizacije propadaju kada ne mogu održati poželjan socijalni kolektivitet vrijedan drugima za pridruživanje. • Teorije organizacije: teroristi se više ponašaju kao socijalni maksimalisti nego politčki maksimalisti - održavanje socijalnog jedinstva nerijetko ispred ostvarenja političkih ciljeva

5. TERORIZAM KAO PREDMET (POSEBNE) SOCIOLOGIJESOCIOLOŠKE STUDIJE/TEORIJE TERORIZMA • Teorija strukturalnog pritiska -Strain theory • Teorija društvenog učenja - Social Learning Theory • Teorija relativne deprivacije - Theory of Relative Deprivation • Teorija političkog islama • Teorije moći • Teorije društvenih pokreta - Social movement theory • Teorija anomije i društvene promjene - Social change and anomie

6. POVIJEST TERORIZMA • Zeloti, I. i II. stoljeće-protiv rimske vladavine na današnjem području Palestine, prvi vjerski fundamentalisti • Zeloti-učinak: „Nitko se više nije osjećao sigurnim. U tom se stanju panike i beznadežnosti proširio vjerski fanatizam, pojavljivali su se lažni proroci i mesije, koji su imali mnogo pristaša. Oni su uvjerili narod da ga mogu osloboditi od patnje rimskog jarma“ • Zelot - revnosnik • Zelot – bodežari, sicar (engl. dagger-man, latinski. sica)

7. Asasini ili ismailiti (1090. do 1275.) • Ubojice-atentatori • Tvrđava Alamut (Orlovo gnijezdo) (sjeverni Iran) • Danju probadali žrtve, najčešće političare i vjerske vođe koji nisu prihvaćali njihove propovijedi, i to iz blizine tako da je bijeg žrtava bio nemoguć; • kao i današnji bombaši samoubojice smatrali su da se žrtvuju za više ciljeve; • ugrozili su tursku vlast u Perziji i Siriji.

8. Nastanak terorizma Francuska revolucija - "vladavina terora" 1793-1794. (Regime de la Terreur), riječ teror prvi put utisnuta u politički rječnik - poželjan oblik ponašanja državnih vlasti, sredstvo za konsolidaciju i uspostavu vlasti

9. Sredina 19. stoljeća - terorizam postupno poprima obilježja „antidržavnosti“ • Talijanski revolucionar i anarhistički lider, Carla Pisacane (1818-1857.) - terorizam je „propaganda djelom“ (propaganda by deed) • Druga polovina 19. stoljeća je i ozbiljan početak uporabe atentata, kao terorističkog sredstva za ostvarenje ciljeva

10. Povijesni kontekst logike terorizma(kraj 19. stoljeća) • Nasilje djeluje na javnost • Javnost postaje svjesna političkih pitanja • Sustavno nasilje ugrožava državu i delegitimizira njezine reakcije • Nasilje ugrožava društveni poredak – spirala nasilja i protuterora • Društvene mase odbacuju vladu i prihvaćaju ciljeve terorista (Philosophy of the Bomb, Revolutionary War Science, Johannes Most)

11. Pojam • Terorizam - lat. terrere, terreo - plašiti, strašiti

12. Općeprihvaćena generička definicijaterorizma ne postoji. Political Terrorism, Alex Schmid - 109 definicija terorizma

13. Definicija terorizma Zajedničko gotovo svim definicijama jest, da je u osnovi terorizma primjena terora odnosno nasilja kao sredstva za ostvarenje političkih ciljeva. Nema terorizma bez terora, no svaki teror, svako nasilje, ne označava i terorizam. Da bi određeni fenomen bio terorizam, akt terora, akt nasilja mora imati politički cilj. Za terorizam u krajnjoj liniji nisu tipična djela terora sama po sebi koliko njihova namjeravana politička funkcija.Terorizam se koncipira kao nezavisna, dovoljna i presudna političkastrategija.

14. Kriteriji definicije terorizma Prvo, terorizam koristi nasilje kao sredstvo, nasilje nije krajnji cilj, već sredstvo za ostvarenje cilja. Drugo, u okviru terorizma nasilje predstavlja prijetnju, nasilje se ne koristi izvan okvira koji trebaju zadovoljiti odnosno poduprijeti takvu prijetnju. Treće, teroristički akti imaju psihološki učinak, kao posljedicu izazivaju emocionalni odgovor šire populacije. Proizvodnja straha je sredstvo kojim terorizam utječe na političke promjene.

15. Četvrto, nasilje koje koriste teroristi nije usmjereno spram trenutnih žrtava, već protiv širih masa koje nisu trenutne žrtve. Terorističke operacije su nevojnog karaktera, one se planiraju i provode u tajnosti. Po svojoj prirodi one su nasilne i, gotovo, uvijek uključuju i kriminalne akte (ubojstva, atentati, sabotaže, otmice, uzimanje taoca itd.) Peto, konačni ciljevi terorizma imaju političku svrhu

16. Terorističke organizacije: sociopsihologijsko pitanje ulazak u terorističku organizaciju: tri uvjeta: • motivacija; • prilika da se postane terorist; • prihvatljivost tj. volja terorističke organizacije koja je ekskluzivna grupa da nekoga primi. Eric D. Shaw: „The Personal Pathway Model“

17. ponašanje svih terorista je slično jer je riječ o otuđenim pojedincima koji žele pripadati; • teroristička organizacija im je nova socijalna ćelija i nova obitelj; • organizacija ne dozvoljava napuštanje, sankcije su stroge i brutalne; u organizacije se ulazi radi izvršenja terorističkih akata, to daje osjećaj ranije nedostatnog samopoštovanja; • svaka organizacija ima svoj specifičan mindset koji je rezultat personaliteta i ideologije lidera, tipologije organizacije, religije, kulture i nacionalnosti i uvjeta u kojima djeluje; • terorističke organizacije su društveni kontinuum: nastaju, djeluju, nestaju; • važna je otpornost i sposobnost terorističke organizacije, otpornost je snaga organizacije da podnese gubitke, sposobnost je mogućnost realizacije napada, učinkovitost je rezultat oba obilježja; • svaka organizacija ima svoj „modus operandi“.

18. Status terorističkih organizacija 1968-2006. godina (%) No 648

19. Broj terorističkih napada, 1970-2006. broj napada Godina Izvor: Dugan L., LaFree G., Cragin K., Kasupski A.; Building and analyzing a comprehensive open source data base on global terrorist events; March 2008; preuzeto s: http://www.ncjrs.gov/pdffiles1/nij/grants/223287.pdf

20. Broj terorističkih napada po regijama, 1970-2006. postotak napada/ žrtava Napadi Žrtve Afrika Južna Amerika Sjeverna Amerika Južna Azija Istočna Europa Zapadna Europa Istočna i Središnja Azija Bliski Istok/Perzijski zaljev Jugoistočna Azija i Oceanija Izvor: Dugan L., LaFree G., Cragin K., Kasupski A.; Building and analyzing a comprehensive open source data base on global terrorist events; March 2008; preuzeto s: http://www.ncjrs.gov/pdffiles1/nij/grants/223287.pdf

21. Raspodjela terorističkih napada prema taktikama, 1970-2006. otmice vozila nepoznato ostalo palež barikade/zatočeništvo nekonvencionalni napadi otmice ljudi atentat bombaški napad oružani napad Izvor: Dugan L., LaFree G., Cragin K., Kasupski A.; Building and analyzing a comprehensive open source data base on global terrorist events; March 2008; preuzeto s: http://www.ncjrs.gov/pdffiles1/nij/grants/223287.pdf

22. Ukupna raspodjela prema ciljevima napada, 1970-2006. Telekomunikacije Avioni i zračne luke Opskrba vodom i pićem Pomorstvo Turisti Edukacijske ustanove Odustali od napada Novinari i mediji Vojska Civili i civilno vlasništvo Religijske osobe/institucije Nepoznato Komunalne usluge 4,4% Diplomacija Vlada Prijevoz Ostalo Policija Poslovni objekti Izvor: Dugan L., LaFree G., Cragin K., Kasupski A.; Building and analyzing a comprehensive open source data base on global terrorist events; March 2008; preuzeto s: http://www.ncjrs.gov/pdffiles1/nij/grants/223287.pdf

23. Oružje korišteno u terorističkim napadima, 1970-2006. Biološki agensi Kemijski agensi Daljinski upravljani eksplozivi Ostalo Noževi i oštri predmeti Nepoznato Vatra ili vatrene bombe Eksplozivi Vatreno oružje Izvor: Dugan L., LaFree G., Cragin K., Kasupski A.; Building and analyzing a comprehensive open source data base on global terrorist events; March 2008; preuzeto s: http://www.ncjrs.gov/pdffiles1/nij/grants/223287.pdf

24. 20 najaktivnijih terorističkih organizacija; Učestalost i postotak napada u odnosu na ukupni broj, 1970. – 2006 Izvor: Dugan L., LaFree G., Cragin K., Kasupski A.; Building and analyzing a comprehensive open source data base on global terrorist events; March 2008; preuzeto s: http://www.ncjrs.gov/pdffiles1/nij/grants/223287.pdf

25. Izvor: Dugan L., LaFree G., Cragin K., Kasupski A.; Building and analyzing a comprehensive open source data base on global terrorist events; March 2008; preuzeto s: http://www.ncjrs.gov/pdffiles1/nij/grants/223287.pdf

26. Karakteristike i struktura suvremenog terorizma Terorizam je nesumnjivo jedna od najistaknutijih političko-sigurnosnih značajki suvremenog svijeta. To je fenomen koji se generira iz političkog područja. Kao spoj politike i nasilja terorizam ima tri temeljna elementa: • uzroke koji dovode do političkog nasilja koje prerasta u terorizam; • terorističke akte koje najčešće izvode terorističke organizacije, ali nerijetko i države te • protuterorističku politiku odnosno protuterorističko djelovanje.

27. Državni terorizam Egzaktna empirijska istraživanja nisu raspoloživa –procjene su da su od vremena nastanka terorizma do danas države najobilatiji korisnici terorističkog nasilja (totalitarni režimi). Državni terorizam: - strategija “teroriziranja terorizma” - terorističke akcije pod sponzorstvomdržava. Međunarodna zajednica, predvođena Sjedinjenim Američkim Državama, kao države koje sponzoriraju međunarodni terorizam zbog čega se nalaze u svojevrsnoj međunarodnoj izolaciji označava Iran, Irak Siriju, Libiju, Sjevernu Koreju, Kubu i Sudan.

28. Proces terorizma Prva faza uključuje izvršenje terorističkog akta koji najčešće izaziva šok, strah i užas. U drugoj fazi teroristi najčešće ukazuju na svoje postojanje. Preuzimanjem odgovornosti za izvršenje terorističkog čina teroristi iskazuju svoje namjere i ciljeve. Treća faza uključuje reakciju na teroristički akt i ciljeve terorista. Ona se kreće u rasponu od mogućeg udovoljenja ciljevima terorista do provedbe različitih mjera usmjerenih na sprječavanje budućih terorističkih akata (borba protiv terora) ili pak primjene sveobuhvatnih protuterorističkih politika i protuterorističkih strategija (borba protiv terorizma). Sastavni dio ove faze je i protuodgovor terorista.

29. Osnove protuterorističkog djelovanja Najefikasnije sredstvo za eliminiranje terorizma otklanjanje njegovih uzroka Ukoliko to nije slučaj (a najčešće nije)problematici terorizma država se suprotstavlja na više načina: • tzv. kriminalizacija - primjena pravnih mehanizama kroz institucije pravnog poretka odnosno primjena izvornih ili modificiranih pravno utemeljenih kaznenih procedura • tzv. militarizacija - uporaba vojnih snaga i ustanovljavanje znatno represivnijeg zakonodavstva prilagođenog vojnom djelovanju (vojno zakonodavstvo) • uporaba nacionalnog obavještajnog sustava (obavještajne institucije, protuobavještajne institucije i službe sigurnosti) - terorizam pitanje nacionalne (a time i međunarodne) sigurnosti

30. uključivanje terorističkih organizacija u legalne i legitimne političke procese (politics); • sastavni dio prethodnog pristupa je i uključivanje terorista u civilno društvo odnosno tranzicija prema civilnom djelovanju (civic action); ove akcije ne moraju dovesti formalnog sklapanja mirovnog sporazuma s vladom; teroristima se u zamjenu za odustajanje od nasilja i stanovito kajanje dodjeljuje amnestija i mogućnost uključenja u normalan život; • ostvarenje ciljeva terorističkih organizacija odnosno njihova pobjeda (victory); • raskol unutar terorističkih organizacija i njihovo cijepanje (splintering), pri čemu treba istaknuti da je ova kategorija, zbog činjenice da raskol unutar pojedine terorističke organizacije ne znači i odustajanje od terora od strane njezinih frakcija, eliminirana iz daljnjih analiza.

31. Završetak terorističkih organizacija (%) No 268

32. Paradoksi terorizma Temeljno pitanje: je li terorizam problem koji se može riješiti jednom i zauvijek? Čini se da će tako dugo dok postoje političke, ekonomske i socijalne nejednakosti i nepravde i tako dugo dok postoje pojedinci i skupine, koji, u reakciji na takvo stanje, a s ciljem njegovog otklanjanja i ostvarenja vlastititih ciljeva, tendiraju uporabi nasilja, postojati i terorizam. Osnovni je cilj terorističkih organizacija posredstvom terorizma postići političke promjene (ili zadržati status quo ako je riječ o prodržavnim terorističkim organizacijama, a što je ponekad cilj i državnog terorizma).

33. No, nastojeći stvoriti poredak koji treba omogućiti oživotvorenje i uživanje političkih i drugih prava i sloboda onih u čije ime djeluju, uporabom nasilja teroristi ugrožavaju ista ta prava i slobode drugih. Upravo to i jest bit terorizma: teroristi ili borci za slobodu. Terorizam se generira primarno iz političkog područja. Rješavanje političkih problema zasigurno bi utjecalo na eliminiranje ili reduciranje terorizma. Terorizam onemogućava rješavanje političkih problema iz kojih se generira, a te probleme trebala bi riješiti upravo ona politika koja je uvjetovala nastanak terorizma odnosno politika kojoj se, terorizam, pojavio kao direktan odgovor. Svaka od država (svaki akter na političkoj sceni) svoj odgovor na političko nasilje odnosno terorizam bazira na vlastitim interesima, a ne na kriterijima za njegovo definiranje: teroristi ili borci za slobodu.