Skupina i interes I.

1. Skupina i interes I. Dr. sc. Anđelko Milardović Hrvatski studiji Kolegij: Sociologija politike

2. Struktura predavanja • Skupina • Pojam i definicija • Interes • Pojam i definicija • Teorije interesa • Klasične teorije • Klasični liberalizam • Hegelova i Marxova teorija interesa • Suvremeni koncepti • Teorija ‘interesnih skupina’ • Pluralističke teorije moći

3. SKUPINAPojam i definicija • Društvena skupina se sastoji od određenog broja članova, koji su u međusobnoj interakciji, dijele određene sadržaje, prihvaćaju norme i pravila unutar grupe i dijele zajednički identitet • Sadržaji koje članovi društvene skupine mogu dijeliti su: • Interesi • Vrijednosti • Jezik • Srodstvo • Razlikujemo: • Primarne skupine – male, intimne, temeljene na srodstvu (npr. obitelj) • Sekundarne skupine – odnosi su formalni ili institucionalizirani

4. INTERESPojam i definicija • Od lat. interesum, interesse – sudjelovati, biti između • Kategorija novovjekovne političke filozofije • Interesom se izražava određeni društveni odnos Odnos interesa prema potrebama Odnos interesa prema vrijednostima • u podlozi svih interesa leže ljudske potrebe • zato se interes često definira kao politički izražena potreba • sustav vrijednosti bitno utječe na sadržaj interesa, kao i na način njihova oblikovanja i izražavanja • dvosmjerni utjecaj – kako vrijednosti utječu na sadržaj interesa, tako i interes sudjeluje u održanju ili promjeni sustava vrijednosti

5. INTERESPojam i definicija • Interes se često, a posebno u političkom prostoru, javlja u prikrivenom obliku (nosi u sebi ideološke sadržaje) • Često se u pojmu interesa isprepliću objektivne i subjektivne dimenzije • Usko su vezani uz politiku • Politička praksa se u tom smislu može definirati kao proces neprekidnog ispoljavanja, identificiranja, agregacije, artikulacije, sučeljavanja i sinteze različitih socijalnih interesa • Stupanj demokratičnosti nekog političkog sustava može se mjeriti otvorenošću političkih institucija i procesa političkog odlučivanja prema različitim interesima

6. INTERESKlasične teorije • Moderni pojam interesa je nastao u teorijama o društvenom ugovoru • Hobbes • u prirodnom stanju vladaju egoistični interesi ljudi (čovjek je čovjeku vuk) • društveni ugovor je potreban, jer je čovjeku egoizam urođen • u državi suverena vlast uređuje i regulira interesne konflikte i utvrđuje zajednički interes • Locke • država nastaje kako bi se lakše rješavali interesni sukobi • Rousseau • ukazuje na društveno-ekonomske osnove interesnih razlika • društvena tj. politička nejednakost uzrokovana je privatnim vlasništvom • smisao društvenog ugovora je u općem interesu (tj. općem dobru) • Prosvjetiteljstvo (18. st) – razvoj materijalističkog koncepta interesa • interes je glavni pokretač društvenog razvoja

7. INTERESKlasični liberalizam • Četiri bitna obilježja: • Individualizam – jedinistvarni interes u društvu je interes pojedinca • Politički liberalizam – država je ‘noćni čuvar’ slobodnog ekonomskog natjecanja svih interesa • Pragmatizam – praktični interes pojedinca je jedini kriterij i norma društvenog ponašanja • Utilitarizam – korist i sreća su vrhovni kriteriji morala i ljudskog ponašanja • Najznačajniji predstavnici – J. Bentham, J.S. Mill

8. INTERESHegelova i Marxova teorija • Hegel • Razlikovanje posebnih i općih interesa i utvrđivanje njihove dijalektičke veze • Zahtjev za nadvladavanje partikulariteta interesa (tj. uzdizanja od posebnosti ka općem); uspostavljanje građanskog društva i države • Svrha države je opći interes, ali i održanje posebnih interesa • Marx • Naglasak na kategoriji klasnih interesa • Društvena podjela rada je uzrok interesne polarizacije društva • Sukob interesa dovodi do stvaranja klasa i klasne borbe

9. INTERESSuvremeni koncepti • Podjela teorija interesa na • Racionalističke • Opći interes se određuje zajedničkim vrijednostima koje dijele svi građani • Idealističke • Odbacuju sebične grupne interese, a na političke stranke gledaju kao na nemoralne institucije • Realističke • Odbacuju ideju o jedinstvenom javnom interesu • Smatraju da je politika proces sukobljavanja različitih grupnih interesa • Tu spadaju teorija ‘interesnih skupina’ i pluralističke teorije moći

10. INTERESTeorija ‘interesnih skupina’ • Predstavnik: A. Bentley, Proces vladanja, 1908 • Skupina i interes su neodvojivi – ne postoji jedno bez drugog • Interes je nastojanje skupine da djeluje i ponaša se na određeni način • Ne postoji takvo nešto kao opći interesi, tj. interesi cjeline

11. INTERESPluralističke teorije moći • Nastaje 60-ih 20 st. • Predstavnici: R. Dahl, E. Benfild, N. Polsbi • Teorije moći u lokalnim zajednicama • Uspostavlja se veza između interesa i moći • Polaze od teze da je politička moć u jednoj zajednici podijeljena na mnoštvo (pluralitet) različitih subjekata (interesnih skupina, skupina za pritisak) • Suprotstavlja se postavkama teorije elita (nitko unaprijed nema prevlast u zajednici, struktura moći je promjenljiva i nestabilna)