1 / 88

H.S. Sullivan

Interpersonalna psihoanaliza. akcenat je na medjuljudskim interakcijama, odnosno,na tomeKako pojedinci stite sebe od anksioznosti uspostavljajuci nesvesne interakcije sa drugima * * * Interpersonalnu teoriju je prvi uveo Harry Stack Sullivan,. H.S.Sullivan. Rodjen je u irskoj imigrantsko

hinda
Download Presentation

H.S. Sullivan

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript


    1. H.S. Sullivan

    2. Interpersonalna psihoanaliza akcenat je na medjuljudskim interakcijama, odnosno,na tome Kako pojedinci stite sebe od anksioznosti uspostavljajuci nesvesne interakcije sa drugima * * * Interpersonalnu teoriju je prvi uveo Harry Stack Sullivan,

    3. H.S.Sullivan Rodjen je u irskoj imigrantskoj porodici I navodno je odrastao u antikatolickom gradu, sto je rezultiralo njegovom socijalnom izolacijom Moguce objasnjenje njegovog interesovanja za psihijatriju. Zazvrsio je Medicinski fakultet u Cikagu , 1917

    4. H.S.Sullivan ..napravio je otklon - sa pojedinca kao bioloski uslovljene jedinke, - na pojedinca kao deo grupe tj. na interpersonalne odnose Licnost je skoro potpuni produkt interakcije sa drugom ljudima

    5. ………. …tvorac socijalne psihijatrije- interpersonalne relacije, kulturne snage imaju znacaja u nastanku menatalnih poremecaja. …je postavio osnove za razumevanje individualnog kroz mrezu relacija u koje je on/ona utkan …insistira da se obrati paznja na "interactional",ne samo na "intrapsychic". “usamljenost” kao vrlo bolno ljudsko iskustvo on je prosirio Frojdove psihoanaliticke principe lecenja u lecenje SCH..

    6. “Znacajni drugi” significant other Self System,- konfiguracija personalnih osobina razvijena u detinjstvu, potkrepljena pozitivnom afirmacijom Kroz operacije sigurnosti razvijene takodje u detinjstvu da bi se izbegla anksioznost I pretnje samopostovanju Self-sistem se definise kao mehanizam upravljanja kroz seriju Ja-Ti ponasanja tj.nesto sto cini jedna osoba otkriva i pokrece odredjenu reakciju drugog,

    7. ………… parataxic integrations – *kombinacija akcija-reakcija moze postati rigidna dominantna kao prisutni obrazac u misljenju, ogranicavajuci akcije i reakcje prema svetu, tako da svet moze izgledati nerealno Parataksicka distorzija je sklonost pojedinca ka netacnoj proceni, kada se druga osoba netacno opaza ili procenjuje na osnovu personifikacije sopstvenih fantazija I prethodnih iskustava, slicno Frojdovom terminu TRANSFER

    8. ……… Sullivan je skovao termin “problemi zivljenja” Da bi opisao teskoce selfa I znacajnih drugih koje se dozivljavaju osobe sa tzv.mentalnom bolescu Ovaj termin je kasnije koristio I popularizovao Thomas Szasz,ciji su radovi pokrenuli tzv. antipsihijatrijski pokret "Problemi zivljenja”- postao je nacin da se opisu manifestacije mentalnih poremcaja

    9. sullivan Oformiro terapijski odsek za lecenje schizophrenije u Sheppard Pratt Hospital, (1925-29)

    10. Kurt Levin ………….

    11. … KURT LEVIN, (1890 – 1947) Mogilno, Poljska(Pruska) , jevejska porodica,srednje klase  1930. Stanford 1933, iseljenje u SAD, 1935, A Dynamic Theory of Personality,Univerzitet u Ajovi 1940, drzavljanstvo 1944 Center for Group Dynamics MIT 1947 umire od srcanog udara Prilagodio je ideje rane Gestalt psihologije teoriji licnosti i socijalnoj dinamici i to je nazvao Teorijom polja

    12. …… Za razliku od mnogih teoreticara koji razumevanje licnosti pocinju od razumevanja percepcije, Levin,- razumevanje licnosti pocinje od primarnog znacenja ponasanja i od toga sta ponasanje proizvodi,a tek potom se pomera na razumevanje kako ljudi opazaju svoje vlastito ponasanje i ponasanje drugih ljudi

    13. LEVINOV PRISTUP LICNOSTI K.Levin insitira na objasnjenju ljudskog ponasanja kroz termine SNAGA i TENZIJA, smatrajuci da one pokrecu licnost u akciju. Ponasanje pojedinca je uvek orijentisano prema nekom cilju. Osoba uvek pokusava nesto a INTENCIJA je ono sto je pokretac svih zbivanja

    14. …… - PSIHOLOSKE SNAGE I - INTENCIJE Izrastaju iz 1. MOTIVA, 2. IZ CILJEVA I na kraju 3. iz onoga kako osoba OPAZA EFEKAT SVOG PONASANJA

    15. …… Levin ne postavlja pitanje odakle MOTIVI nastaju, da li su instinktivni ili su nastali iz prezivljenog iskustva vec se fokusira, na to * KAKO ONI RADE (operate) * KAKO NJIMA RUKOVODITI  Dakle, nije hteo da motivima odredi prirodu (fizicka ili psiholoska) niti da da prednost jednoj od tih sila

    16. INTENCIJE I INTENCIONALNE AKCIJE - ….. NISU NASTALI KAO REZULTAT POSTOJANJA JEDNOSTAVNOG STIMULUSA I POTKREPLJIVACA (koncept reaktivnog organizma) VEC SU POVEZANE SA ASOCIJACIJAMA I MOTIVIMA I PRATE « PRINCIPE POLJA » 

    17. ASOCIJACIJE - ….- NISU IZVOR ENERGIJE VEC SAMO « LINK »(VEZA), NESTO KAO « KVACILO » KOJE NE RADI NISTA OSIM STO POVEZUJE ENERGIJU MOTORA SA TOCKOVIMA 

    18. POTREBA ………je bazicni Levinov koncept, ona moze iznici iz fizioloskih uslova kao sto su glad ili zedj ili moze biti ZELJA, INTENCIJA, NAMERA DA SE NESTO UCINI

    19. SISTEM NAPETOSTI -Tension system * POTREBE (zelja,intencija,namera da se nesto ucini) oslobadjaju energiju povecavaju napetost i determinisu snagu vektora ili valenci dok postoji potreba * SISTEM LICNOSTI je u stanju tenzije Ili drugacije receno

    20. …….. Kad osoba ima intenciju da dostigne neki cilj.- jedan od njenih subsistema je u TENZIJI. Ako osoba prekine intenciju, subsistem ostaje u tenziji neko vreme i prouzrokuje da osoba produzi aktivnosti. ILI, ako se ne moze nastaviti, tada dolazi u obzir neka slicna aktivnosti koja ce biti zamena za zapocetu i « drenirati » tenzije u sistemu. Ponavljanje zadatka ce mozda « drenirati » sve tenzije u sistemu ostavljajuci stanje “zasicenja”.

    21. …… Pozitivna valenca se pojavljuje i traje kad osoba mislil da ce se redukovati napetrost u sistemu(regionu) ako se ispune prisutne potrebe Negativna valenca se pojavljuje kad osoba misli da ce se u sistemu povecati napetost ili nastati povreda

    22. ….. VEKTOR je snaga koja izrasta iz potrebe koja utice na licnost i odredjuje pravac kojim ce se licnost kretati unutar psiholoskog okruzenja U terminu VEKTOR postoji pokusaj da se povezu fizicke i psiholoske snage (dakle, naginje ka pojmu NAGONA)

    23. ……… NAPETOST>UZBUDJENJE>ZATVARANJE ljudi stvaraju napetost/tenziju da bi motivisali sebe da nesto nauce, ucine kad nesto nauce, ispune, dostignu i kompletiraju dolazi do opustanja TJ.do pada napetosti ZATVARANJE/ZAKLUCENJE (closure), « Zavrseno je jedno parce posla » > osecanje opustenosti

    24. ………… Zivot je naizmenicno kompletiranje starih situacija i otvaranje novih « Ako si ziv i zdrav onda si prakticno stalno u uzbudjenosti, napetosti i mnogim mogucnostima »

    25. …… Moze se ici na zatvaranje, ali se napetost nikad ne moze eliminsati, zato sto mi drzimo svoj sistem otovrenim da bi bio u stanju da ispita nove dogadjaje, nove ljude i nove mogucnosti

    26. …………. Levin vidi LICNOST, kao otvoren sistem koji se sastoji od subsistema koji su manje ili vise separatni, ali i manje vise sposobni da medjusobno budu u interakciji i medjusobno komuniciraju i kombinuju jedan sa drugim

    27. ………… FRITZ PERLS je preuzeo koncepte K.Levina, posebno koncept o “tenziji u sistemu” i napravio je centralni koncpet GESTALT TERAPIJE KONCEPT NEZAVRSENOG POSLA-

    28. Koncept nezavrsenog posla Zdrava osoba ce kompletirati najveci broj svojih zivotnih situacija kojima je obuhvacena i u kojima je ucestvovala Manje zdrava licnost ce verovatno vuci kroz zivot “kuglu i lanac” citavog mnosvta “nezavrsenih poslova” Bilo sta sto je licnost ostavila nekompletirano na svesnom ili nesvesnom nivou (nezavrsene situacije iz detinjstva,sa prethodnim partner/kom itd)

    29. EINSTELLUNG(“perceptivni set”) ukljucuje u sebe proces percepcije perceptivnu predispoziciju svako od nas uci kako da posmatra i kako da opazi dogadjaje , ucenje od osoba koje su nam vazne u zivotu

    30. MISAONI SET …… kaze nam sta da gledamo, sta da primetimo to nam svet cini razumljivijim u jednom referentnom okviru problem nastaje u smislu koliko taj perceptivni set limitira i zarobljava licnost

    31. …… “Sta treba da ocekujem od te interakcije?”; ”Sta ja treba da zelim?” To moze onemoguciti otkrivanje istine ili prijatnog ucesca “Ne znam sta da mislim” “ Da li ja to znam/mogu?”

    32. ZIVOTNI PROSTOR ili POLJE (Field theory) Ono sta VI ukljucujete u svoje polje opazanja i akcije? Ako ste “sreckovic” neki deo ili neki procenat vaseg zivotnog prostora je odredjen od vas samih Drugi, mnogo veci deo odredjen je vasim okruzenjem i od strane osoba sa kojima ste u asocijaciji

    33. 1) FIZICKO POLJE.- .. prostor kojim se vi f i z i c k i krecete, - ljudi i dogadjaji koji se tu pojavljuju i vasa osecanja o tom mestu i ljudima. * Jedan deo tog prostora su mesta na kojima stanujete i obitavate svaki dan ili bar regularno/redovno. * Drgi deo su mesta na kojim ste bili samo vrlo povremeno, retko ili na koja se mozda nikad niste vratili ponovo.

    34. VIKARIJSKO POLJE – “z a m e n i c k o” …vicarious (l a z n i) kojim ”putujete” - dok citate knjige, - gledate filmove, TV, ili - dok vam drugi ljudi nesto o necemu pricaju

    35. 3) PERSONALNI MENTALNI ZIVOTNI PROSTOR.- mesta na kojima vi obitavate ili stanujete “putem svojih misli i sveta fantazama.”(K.G.Jung) Levin se medjutim relativno malo intersovo za ovaj “prostor”, na takav nacin jer on je mnogo vise bio zainteresovan za SOCIJALNI SVET NAPR.: Kad vi planirate sta cete da radite sutra, vas zivotni prostor nije soba u kojoj ste sada, vec prostor na kojem planirate da budete sutra.Vase sadasnje “kretanje” u tom ocekivanom okruzenju sadrzi odlucivanje o jednom tacno odredjenom toku akcija, a ne o nekom drugom ,To se sve dogadja kao rezultat delovanja “vektora”, motiva, intencija koji vas prisiljavaju na jedan ili drugi smer

    36. …… Licnost i njeno psiholosko okruzenje podeljeno je na REGIONE (psiholoski procesi) - koji podlezu DIFERENCIJACIJI (medjusobnom razlikovanju i oblikovanju) Regioni se povezuju kad licnost izvodi KRETANJE izmedju regiona

    37. Kretanje Kretanje predstavlja bilo koju vrstu prilaska(pristupanja) ili udaljavanja.- Napr.: kada je u izgledu prijatan objekat ili odlazak od ruznog, ili slusaje muzike koj a se voli ili izbegavanje nevoljene/neinteresantne muzike

    38. BARIJERA .. je psiholosko polje/proces koji moze blokirati kretanje koje je inicirao »vektor ». ona ne deluje na snage, dok snage ne zapocnu da uticu na nju. Dakle, ona « stoji mirna » dok se snage ne pocnu da dejstvuju A tada se moze povinovati ili odupreti snazno.

    39. ….. Naime, vi mozete imati « plan » /ideju /psiholosku mapu da vam se neka osoba ne dopada: ali necete saznati koliko ce se « barijera » odupreti sprovodjenju te vase ideje dok ne pokusate sprovodjenje ideje NEPROLAZNA BARIJERA je kao negativna valenca(nagon) i moze voditi ka vredjanju ili fizickom napadu

    40. PROBUDJENA POTREBA je stanje tenzije, napetost, spremnost za akciju ali bez odredjenog specificnog usmerenja Kada je pronadjen prikladan objekat ?POZITIVNA VALENCA i ?VEKTOR tada usmerava kretanje prema objektu

    41. …….. Ekscesivna napetost moze zamagliti percepciju okruzenja od strane licnosti onemogucujuci joj da nadje pogodan objekat za redukciju te napetosti

    42. ………rezime….. Neophodno je sagledati celokupno psiholosko polje ili “zivotni prostor” unutar kojeg su ljudi aktivni(delatni) i postoje, da bi se razumelo njihovo ponasanje. *U okviru tog polja pojedince i grupe treba sagledati u terminima topologije(koristeci se mapom kao reprezentom). * Pojedinci ucestvuju u seriji zivotnih prostora(polja) kao sto su porodica, posao, skola, crkva, - i ona su konstruisana pod uticajem raznovrsnih vektora

    43. - rezime ponasanje je funkcija polja koje egzistira u vreme pojavljivanja ponasanja analiza pocinje od situacije kao celine, u kojoj se razlikuju i prepoznaju delovi koji su komponente te situacije

    44. ………. naglasak na “preferenciju za psiholoske faktore, nasuprot fizickim i fizioloski opisima polja” On je sagledao i naglasio svoj stav o zajednickom delovanju topologije(zivotni prostor) psihologije (potrebe, aspiracije,teznje) i sociologije (snaga polja, socijalni motivi jasno zavise od grupnog pritiska 

    45. ………. topologija, psihologija, - sociologija) po LEVINOVIM misljenju su nerazdvojivi “SVAKI OD OVA TRI KONCEPTA DELUJE KAO BAZICNI KONCEPT SAM PO SEBI, ALI UJEDINJENI PREDSTAVLJAJU DOBRO INTEGRISANI SISTEM” To je znacajani stav koji daje snagu Levinovom delu.

    46. po LEVINU, Grupe se mogu definisati kao socijalne tvorevine,(kao manje jedinice ili kao vece celline) ali operativno razumevanje je moguce samo ako se one shvate kao jedinice neke dinamicne celine i kroz specifikovanje nacina na koji su ti delovi medjuzavisni

    47. ……. Levin je razmatrao prirodu grupnih zadataka pokusavajuci da razume DINAMIKU ali i uniformnost nekih grupnih ponasanja. Svaka grupa kad startuje ima neka pocetna pravila

    48. ………. ALI.- svaka grupa je kao organizam “Nikad ista vec, kao snezna pahuljica” Snaga objasnjenja koje je ponudila psihoanaliticka teorija individualne motivacije ili teorija frustracija-agresija, nije mu delovala uverljivo

    49. ….. On smatra da ljudi mogu imati potrebu i da dolaze u grupu iz vrlo razlicitih razloga i dispozicija, ali ako dele zajednicke teme, oni ce vrlo verovatno delovati zajednicki da bi ih dostigli

    50. ……. Stanje unutrasnje tenzije koje nastaje u grupi stimulise i motivise grupu u kretanju prema dostizanju zeljenog cilja

    51. ………… Medjuzavisnost (zadataka i sudbina) takodje rezultira u tome da grupa postane “dinamicka celina”- to znaci da promena kod jednog clana ili u podgrupi utice na ostale

    52. …………. Dva klkjucna elementa 1. grupa kao celina 2. kretanje ka dostizanju zajednickog cilja objasnjavaju: “u t i c a j z a d a t k a na g r u p n i p r o c e s”

    53. grupa u uslovima pozitivne medjuzavisnosti generalno je mnogo vise kooperativna; clanovi teze da vise komuniciraju i ucestvuju mnogo vise u diskusijama; teze da budu manje agresivni; vise se dopadaju jedni drugima teze da budu produktivniji Sasvim je suprotno u grupi koja radi u uslovima negativne meduzavisnosti

    54. …. svaka grupa od samog svog pocetka ima za cilj intenzivnije komuniciranje u grupnim polju postoji psiholoska tenzija, stanje spremnosti za akciju za borbu, za odgovarajuci zivotni prostor, za dostizanje zeljenog cilja kontrola nad primitivnim snagama u grupi nikada nije potpuna te je zato konflikt obelezje grupe

    55. svaki se clan grupe bori za svoje polje i za svoje potrebe sto je grupa vise integrisana - slabije su granice medju clanovima koje ih razdvajaju, a medjusobne komunikacije su intenzivnije., ostvarenje zeljenog cilja blize

    56. GRUPA OBEZBEDJUJE KONTEKST ZA INDIVIDUALIZOVANO MISLJENJE, OSECANJE, STAVOVE I AKCIJE I Obrnuto LICNOST OBICNO ZAVISI OD NJEGOVE/NJENE GRUPE ZA “REALITET”

    57. GRUPA ILI GRUPE KOJIMA SE PRIPADA SU CENTRALNI ASPEKT ZIVOTNOG PROSTORA OSOBA UVEK DO NEKOG STEPENA MISLI I DELUJE KAO CLAN GRUPE (porodicne,drustvene, etnicke, kulturne

    58. OSOBA PRIHVATA NOVI SISTEM VEROVANJA I VREDNOSTI PRIHVATAJUCI PRIPADNOST GRUPI KAD SE USPOSTAVI PRIPADNOST GRUPI, PRETODNO ODBIJANA CINJENICA CE BITI PRIHVACENA ,AKO POSTANE “CINJENICA U NJEGOVOJ GRUPI” “REFERENCE GROUP” (grupna preporuka, pogled ,pristup) je pojam koji igra kljucnu ulogu u ovom konceptu

    59. LEWIN, LIPITT&WHITE STUDY Autokratska grupa : ima uvek dva jasno definisana nivoa socijalnog statusa – visi i nizi.Snazne barijere koje su uspostavljene odrzavaju ove ranije uspostavljene odnose kroz specificno uspostavljeno vodjenje

    60. Demokratska grupa : razlike u statusu su male i ne isticu se i ne predstavljaju barijeru prema osobama nizeg statusa tokom vodjenja grupe

    61. Laissez Faire stil vodjstva podrazumeva da se vodja ne mesa u odluke grupe, prepustajuci ima potpunu slobodu, to cesto vodi u anarhiju

    62. Demokratski vodjenim grupama bilo je manje problema pri pokusajima da se ostvari promena.Ove su grupe na mnogo nacina bile superiornije.Kad je polje otvoreno i kad mogu svi podjednako ucestvovati i doziveti sopstveno ponasanje kao prepoznato od grupe « kao njegovo/njeno », grupa ce biti u stanju da napravi pomak(tranziciju) mnogo efikasnije sa mnogo manje nelagode

    63. Auroritarne grupe imaju rigidnu strukturu i zbog toga su manje kreativne i manje autenticna,clanovi su inhibisani i imace mnogo vise disfunkcija u donosenju odluka.Cesto se to vidi u porodicnim grupama u odnosima izmedju roditelja i dece

    64. JASNA UPUTSTVA OBEZBEDJUJU PRISTUP CLANOVIMA I DOPUSTAJU UCESCE ZA SVE (demokratski pristup) UBEDLJIVO VISE NEGO KADA SE DAJE MANJE UPUTSTAVA

    65. PROMENE OD AUTOKRATIJE PREMA DEMOKRATIJI IDU TEZE NEGO PROMENE OD DEMOKRATIJE KA AUTOKRATIJI ZASTO ? DEMOKRATICNOST SE UCI, A AUTORITARNOST SE NAMECE.

    66. B R U S T U K M A N rodjen 1938, studirao na Prinstonu 1965, “Faze razvoja u maloj grupi” Sada Direktor Academic Learning Lab at Ohio State University Educational psyhology Od 2003 ,self regulatory behavior i procrastination 

    67. “Faze razvoja….” u raznovrsnim uslovima i okruzenjima Smatra da je neophodno da grupa prodje kroz sve cetiri faze da bi postigla maksimum efikasnosti Ovaj proces je PODSVESTAN, mada razumevanje ovih faza moze pomoci da grupa brze i manje bolno postigne efikasnost

    68. 1)FORMING zelja da budu prihvaceni od drugih i da izbegnu kontadiktornosti u svom ponasanju i medjusobne konflikte. Ozbiljne teme i osecanja se izbegavaju i ljudi se fokusiraju na to da budu zaokupljeni nekom rutinom, kao sto su orgnizaciona pitanja, …”sta ko radi, kad ce biti sastanci “ i sl. Ali pojedinci ce prikupljati informacije i impresije o svakom od njih i obimu zadataka i kako pristupti resavanju istih

    69. Ova faza je komforna,, prijatna, ALI.- izbegavanje konflikta i pretnji , govori o tome da se mnogo toga znacajnog ne pokrece i ne dogadja. U ovoj fazi postoji visoka zavisnost od lidera i njegovog vodjstva, dakle postoji potreba za instrukcijama. Malo je saglasnosti u grupi o ciljevima koji nisu dobijeni ili izgovoreni od lidera. Individualne odluke i odgovornosti su nejasne.

    70. Lider mora da bude spreman da odgovori na mnoga pitanja o ciljevima grupe,temama,spoljnim relacijama.. Clanovi testiraju toleranciju sistema i vodje. Vodja upravlja i regulise

    71. 2)STORMING – pojedinci u grupi ce ostati u dobrim i prijatnim odnosima onolilko dugo koliko se ne pokrecu vazne teme. Strpljenje nekih osoba brzo prestaje, male konfrontacije ce ih pokenuti da brzo postupaju i da se izbore sa necim ili da se nesto zataska. .Neki ce misliti da je dobro upustiti se u realne teme, iako drugi zele da ostanu u komforu i sigurnosti prve faze.

    72. ……. U zavisnosti od kulture organizacije i pojedinaca konflikti ce se vise ili manje suprimirati i stisavati, ali oni ce biti tu , ispod povrsine. Dok je u konfliktu i bori se sa njim, pojedinac se moze osecati da dobija ili gubi bitku i zbog toga trazi strukturalnu jasnocu i pravila da se spreci trajnost konflikta

    73. U ovoj fazi odluke se ne donose lako u grupi. Clanovi grupe se otimaju o pozicije , tako sto ce pokusati da postave(utvrde) sebe u realacijama sa drugim clanovima grupe i sa vodjom, da utvrde ko moze da prihvati izazov od clanova grupe Formiraju se klike i frakcije i one mogu zapoceti borbu za moc. Grupa treba da se usmeri na ciljeve da bi izbegla pocetak zbunjenosti ili ispraznog zabavljanja u relacijama ili emocionalne teme. Mogu se zahtevati kompromisi da bi se omogucio napredak.Vodja poducava i trenira

    75. 3)NORMING – posto su u fazi 2. razvijena « pravila o sastanku » ( ili pravila o stepenu angazovanja), - za grupu pocinje uspostavljanje i utvrdjivanje polja grupnih zadataka ili moze se reci.- odgovornosti su jasno usaglasene i utvrdjene Imajuci sada neke utvrdjene cinjenice oni sada mogu bolje razumeti jedan drugog i mogu postovati vestine svakog od njih i pojedinacno iskustvo, slusajuci jedan drugog postovati i podrzavati jedan drugog i mogu biti spremni da promene prethodno stvoreno vidjenje. Oni osecaju da su deo kohezivne, efektivne grupe. Medjutim, clanovi grupe treba da tesko i vredno rade da bi dostigli tu fazu i mogu pruzati otpor nekim pritiscima (direktivama)i za promenu posebno spoljnim, zbog straha od rasula grupe ili povratka u fazu 2.(storming)

    76. U ovoj fazi sporazum i konsenzus su siroko oformljeni u grupi, sto je posledica dobrog reagovanja na napore vodje. Uloge i odgnvornosti su jasne i dobro su prihvacene. Krupne odluke se donose kroz grupni sporazum,a manje odluke mogu biti prepustene pojedincima ili manjim grupama unutar grupe. Angazovaje odanost i jedinstvo su snazni.Grupa se moze angazovati i oko shala i socijalnih aktivnosti Grupa diskutuje i razvila je svoj proces i stil rada. Prisutno je generalno postovanje vodje,a neki aspekti vodjstva se dele sa grupom.Vodja olaksava posao i daje mogucnosti.

    77. 4)PERFORMING. Sve grupe ne stizu do ove faze koja se odlikuje stanjem medjuzavisnosti i fleksibilnosti. Sada svako u grupi zna veoma jasno koliko je neko od njih sposoban za zajednciki rad i dovoljno veruju jedan drugom da bi dopustili nezavisne aktivnosti. Uloge i odgovornosti se menjaju u skladu sa potrebama i na jedan gotovo neprimetan nacin. Grupni identitet, moral i lojalnost su visoki i svako je podjednako orijentisan na zadatak i orijentisan na ljude, clanove grupe. Taj visoki stepen komfora znaci da je sva energija grupe usmerena na zadatke koji su pred grupom.

    78. Dakle, grupa poseduje stratesku osvescenost;grupa jasno razume sta treba da se radi i zasto se to radi.Grupa deli neku zajednicku viziju i sposobna je da stoji na sopstvenim nogama bez interferencije i ucesca lidera. Fokus je na nadprosecno dostignuce i grupa moze doneti odluke koje su i protiv kriterijuma vodje. Grupa(Tim) ima visok stepen autonomije. Nesaglasnosti se mogu pojaviti , ali se resavaju unutasr grupe, pozitivnim i nuznim promenama u procesu i strukturi koje stvara tim. Grupa je u stanju da radi usmereno prema dostizanju cilja i istovremeno da odrzava relacije, stil i proces unutar postavljenog nacina .Clanovi grupe staraju se jedan o drugom. Tim zahteva nove zadatke i projekte od vodje. Tim ne oseca potrebu da bude dodatno instruisan ili potpomognut. Clanovi grupe mogu traziti pomoc od vodje za licni razvoj i interpersonalne odnose. Vodja poverava poslove i upucuje na nove duznosti

    79. 5)ADJOURNING (ZAKLJUICVANJE) – radi se o fazi kompletiranja i dezangazovanja i od zadataka i od clanstva u grupi/Pojedinci , clanovi grupe su ponosni zato sto su mnog otoga dostigli i zadovoljni su sto su bili deo tako dobre i prijatne grupe.Oni prepoznaju sta su ucini li kao grupa i pojedinci i svesno se oprastaju, odlaze.Neki ovu fazu opisuju kao « rasformiravanje i putovanje », osecajuci osecanje gubitka clanstva u grupi

    80. Ceo proces je PODSVESTAN ALI,- elegantno i korisno objasnjenje za uspostavljanje relacija i razvoj zrelosti i sposobnosti grupe O neophodnost promene stila vodjstva Pocinje se direktivnim stilom, Pomeranje prema poducavanju, uvezbavanju i korigovanju Zatim, ucescu?poveravanju duznosti?odvajanju Napredak u ponasanju grupe omogucuje promenu stila vodjstva od direktivnosti i autoritativnosti prema smanjenju kontrole i prosirenju slobode

    81. ….. dakle, grupa moze proizvesti - lidera nastavljaca vodjstva grupe, a prethodni lider moze se pomeriti i razvijati novu grupu-tim   kad se u grupi jednom uspostavi odredjena atmosfera .- grupa tezi da je zadrzi i ponavlja

    82. MODEL SKOTA PEKA opisao grupni proces koji je nazavao “Izgradnja zajednice”. Proces/aktivnosti kojom se pojedinci okupljaju odvija se kroz cetiri bazicne psiholoske faze tokom kojih se tipizira forma kohezivne grupe, u kojoj je uspostavljeno poverenje i duboko osecanje povezanosti (The Diferent Drum). Pojedinci unutar grupe koja se formira mogu biti u razlicitim fazama u razlicito vreme, i mogu ici napred nazad tokom odvijanja faza.Tokom kretanje grupe prema “organizaciji”, formiraju se pravila, prekidaju se procesi i sprecava se (stiti) zajednica

    83. ……….. Pojedinci unutar grupe koja se formira - mogu biti u razlicitim fazama - u razlicito vreme, i - mogu ici napred nazad tokom odvijanja faza. Tokom kretanje grupe prema “organizaciji”, formiraju se pravila, prekidaju se procesi i sprecava se (stiti) zajednica

    84. ……. Zajednica mora da ima tri esencijalna sastojka: - inkluzivnost (ukljucenost) - predanost (odanost) – commitment - konsenzus (saglasnost)

    85. ….. Pseudo- zajednica (pseudocommunity) je faza u koojoj su - pojedinci oprezni, ali ucitvi i korektni, pricaju o manje vaznim temama i otkrivaju malo toga o sebi. - Clanovi se pretvaraju da su srdacni jedan prema drugom i prikrivaju svoje razlicitosti, ponasajuci se i delujuci kao da razlicitosti ne postoje. - Pseudo-zajednistvo nikada ne moze direktno voditi u zajednistvo(zajednicu). - zadatak osobe koja vodi proces izgradnje zajednice je da taj period sto vise skrati

    86. ……. Haos – je faza konflikta, Kada se pokaze da pseudo-zajednica ne funkcionise, clanovi pocinju da se obracaju jedan drugom, dajuci odusak svojim uzajamnim neslaganjima i razlikama. To je dakle period haosa, period kada ljudi u zajednici shvataju i ispoljavaju svoje razlicitosti ne mogavsi vise da ih ignorisu. Haos izgleda kao kontrproduktivan, ali on je prvi genuini korak prema izgradnju zajednice

    87. ………… Praznina - dolazi posle haosa, - ucesnici su “ispraznili” sebe od svojih zahteva i zelja za proces. - u ovoj fazi pojedinci moraju da nauce da iprazne sebe od faktora koji su povezani sa EGOm,a koji ih sprecavaju da udju u zajednicu. - Faza praznine je tvrd korak , zato sto sadrzi smrt dela individualnog. - Pek smatra da ova “smrt dela individulanog” stvara uslove za radjanje novog “bica”- zajednice

    88. ……….. Prava zajednica- je faza u kojoj se shvata i postuje proces izgradnnje zajednice, postuju se drugi ucesnici i pojavljuje se samopostovanje. Po izlasku iz “praznine” ljudi u zajednici razvijaju kompletnu empatiju jedni za druge. Postoji visok stepen precutnog razumevanja. Ljudi su u stanju da prepoznaju osecanja jedan drugom. Diskusije cak i kada su vrele nisu zlonamerne I motivi nisu pod znakom pitanja.

More Related