1 / 32

Proizvodnja alternativnih goriva iz poljoprivrednih kultura

BIOGORIVA. Etanol i bioetanolBiodizelBioplin. ?TO JE ETANOL i BIOETANOL?. Etanol i bioetanol su potpuno isti proizvodi, ali nisu dobiveni u istim proizvodnim procesima i od iste polazne sirovine. Etanol se proizvodi iz zrna ?itarica kao ?to su: kukuruz i p?enica. Bioetanol se proizvodi iz razli

hamlin
Download Presentation

Proizvodnja alternativnih goriva iz poljoprivrednih kultura

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript


    1. Proizvodnja alternativnih goriva iz poljoprivrednih kultura Dr. Sc. Vesna Samobor prof.

    2. BIOGORIVA Etanol i bioetanol Biodizel Bioplin

    3. TO JE ETANOL i BIOETANOL? Etanol i bioetanol su potpuno isti proizvodi, ali nisu dobiveni u istim proizvodnim procesima i od iste polazne sirovine. Etanol se proizvodi iz zrna itarica kao to su: kukuruz i penica. Bioetanol se proizvodi iz razlicitih celuloznih sirovina medu kojima su i ostaci poljoprivrednih kultura (stabljike kukuruza, slama itarica, ostaci ecerne trske i drugo).

    4. Stabljika kukuruza predstavlja veliki izvor energije i goriva. Sadri oko 70% celuloze i hemiceluloze i oko 20% lignina. Celuloza i hemiceliloza mogu se preraditi u etanol, a lignin se moe koristiti kao kruto gorivo cijim se izgaranjem dobiva toplinska i elektricna energija.

    5. Prednosti proizvodnje etanola i bioetanola su: povecanje n acionalne energetske neovisnosti povoljni ucinci na okoli i poboljavanje ruralnog razvitka.

    7. Uljana repica (Brassica napus var. oleifera) Sadri 40 do 48% ulja i 18 do 25% bjelancevina. U Hrvatskoj zauzina u strukturi proizvodnje uljarica 14,75%

    8. Moemo li sami proizvoditi gorivo?

    9. Povijest

    10. Povijest

    11. Ekonomske prednosti

    12. Kemijski sastav

    13. Transesterifikacija

    14. Samostalna proizvodnja

    15. Ekonomska opravdanost

    16. Biodizel u Hrvatskoj

    17. Tvrtke u Hrvatskoj

    18. Tvrtke u Hrvatskoj

    19. Ciljevi biodizela u Hrvatskoj

    23. Biogorivo-II generacije Potranja za sirovinom, odnosno borba izmedu hrane i biogoriva, uzrokuje nagli porast cijene poljoprivrednih proizvoda, zemlje i vode : nezaposlenost i glad medu malim obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima. Ovo bi se moglo sprijeciti jedino kada bi se za proizvodnju biogoriva koristio poljoprivredni otpad i bilje koje ne slui covjeku za hranu.

    24. Biogoriva II generacije Na taj bi nacin proizvodnja biogoriva bila komplementarna aktivnost proizvodnje hrane, i ne bi ugroavala oranicne povrine i zalihe vode. Cijena hrane ostala bi stabilna, a farmer bi imao dohodovan nacin za rjeavanje poljoprivrednog otpada. Ovaj pristup bio bi povoljan za potroaca i farmera.

    25. Jatropha curcas Koritenje sirovine od bilja koje nije za ljudsku hranu i koje ne ugroava postojece poljoprivredne povrine. Takva biljka je Jatropha curcas, grmolika uljarica velikog sjemena. Ova biljka dobro podnosi suu i moe rasti na povrinama koje nisu prikladne za poljoprivrednu proizvodnju.

    26. nastavak Indija ima preko 30 milijuna hektara zemljita pogodnog za kultivaciju ovog korova danas se ova biljka uzgaja na oko 600 tisuca ha . Kina ima zasijano oko 2 milijuna hektara 2010. planom se predvida uzgoj jatrophe na 11 milijuna hektara. Slicne planove uzgoja ove biljke imaju Burma, Filipini i nekoliko africkih zemalja.

    27. nastavak Preko polovice africkog polupustinjskog podrucja bilo bi prikladno za takav uzgoj. Osim to bi se osigurala sirovina za proizvodnju biogoriva, osigurali bi se povoljniji ivotni uvjeti domorodaca, povecala produktivnost tla i zaustavila dezertifikacija. Vrijeme ce pokazati opravdanost nada koje se trenutno polau u ovu polupustinjsku biljku.

    28. Zakljucak Kad bi se proizvodnja sirovine za biogorivo osigurala na malim seljackim gospodarstvima organiziranim u kooperative, a ne na velikim farmama s tekom mehanizacijom i industrijskom poljoprivredom, te time osiguralo zaposlenost i ruralni razvoj, biogorivo bi moglo postati cak vano orude u borbi ptotiv gladi i siromatva.

    29. Alge Dok interes za etanol dobiven iz kukuruza blijedi, dotle za gorivo dobiveno iz alternativnog izvora- alga ubrzano raste. U listopadu 2008. Carbon Trust iz Velike Britanije uloio je novih 30 milijuna funta vezane uz dobivanje biogoriva iz alga. U SAD-u velik interes i ulaganja u proizvodnju algi

    30. nastavak Alge su jednostanicni fotosinteticki organizmi koji kao i biljke koriste suncevu energiju za pretvorbu CO2 i vode u ugljikohidrate kao to su eceri i krob. Ti se sastojci mogu ekstrahirati i preraditi u ugljikovodicno gorivo. Alge se, kao i biljke za prehranu i drvna biomasa, mogu uzgajati kao izvor energije, umanjujuci tako zabrinutost zbog nestaice goriva.

    31. nastavak Povoljnost alga je : mogu rasti na vrlo razlicitim mjestima kao to su polja s otpadom ili pustinje ako u blizini imaju osiguranu vodu i bogat izvor ugljicnog dioksida. Prehrambene kulture koje se rabe za proizvodnju biogoriva za rast trebaju dragocjeno zemljite neophodno za prehranu ljudi.

    32. nastavak Od 1978. U.S. Department of Energy provodi program istraivanja GM algi s povec'anim sadrajem lipida, koje bi se koristile za proizvodnju biodizela. Determinirano je oko 300 vrsta zelenih algi i diatomeja prikladnih za ovakvu proizvodnju. U uslovima stresa te alge povec'avaju proizvodnju lipida. Gen za acetil CoA karboksilazu (ACCase) iz diatomeja kloniran je u zelenu algu i tako jo povecana proizvodnja ulja.

    33. nastavak U bazenima od 0,1 ha na Havajima, u Kaliforniji i Meksiku, uz dodavanje CO_2 postignuta je proizvodnja GM zelenih algi od 50 g/m2 /dan. Uz manju potronju vode nego kod drugih biljaka uljarica, zelene alge bi mogle osigurati 6-10 puta vie energije po hektaru. (Dunahai i sur. 1996., Sheehan i sur. 1998.) istraivanja nisu zavrena i zahtjev za dobivanja dozvole za primjenu jo nije pokrenut., niti potrebna provjera sigurnosti za okoli nije provedena.

More Related