1 / 22

SPORTSKI TRENING Osnoven informacije PROF. DR FRANJA FRATRI Ć

SPORTSKI TRENING Osnoven informacije PROF. DR FRANJA FRATRI Ć. PLANIRANJE STRUKTURE I SADR ŽAJA KONDICIONOG TRENINGA. KONTROLA KONDICIONOG TRENINGA (Osnovni principi, neposredni trenažni efekat, kumulativni trenažni efekat). Jedan trening i trenažni dan. Osnovne informacije.

gyula
Download Presentation

SPORTSKI TRENING Osnoven informacije PROF. DR FRANJA FRATRI Ć

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript


  1. SPORTSKI TRENING Osnoven informacije PROF. DR FRANJA FRATRIĆ

  2. PLANIRANJE STRUKTURE I SADRŽAJA KONDICIONOG TRENINGA KONTROLA KONDICIONOG TRENINGA (Osnovni principi, neposredni trenažni efekat, kumulativni trenažni efekat)

  3. Jedan trening i trenažni dan

  4. Osnovne informacije • Pri svakodnevnom treniranju, jedan trening traje od početka napora do početka napora narednog treninga; • Kod 2 treninga u toku 24 h, faza oporavka je nepotpuna; • Višekratko spajanje trenažnih dana sa dva ili više treninga dovodi do kumulacije zamora; • Potreba obraćanja pažnje na trenažne dane(prioritet obaranje opterećenja ili produžavanje faze oporavka); • Svaki trening mora biti: • Jasno i precizno definisan (mora imati cilj, količinu i intenzitet rada, izbor trenažnih sredstava i metoda, određen odmor); • Cilj svakog treninga mora biti deo pod cilja ciklusa kojem pripada; • Ako je trening “bogat” i dobro struktuiran ali van cilja ciklusa onda je štetan.

  5. Osnovne informacijeKATABOLIČKA FAZA • Čine je uvodni i glavni deo treninga; • Uvodni deo: (faza zagrevanja i obično traje oko 40 min; opšti i specifični deo, potreba harmoničnog uklapanja i nadovezivanja); • Glavni deo: (Predstavlja usmerenost treninga posvećena: Tehnici, Taktici, Koordinaciji, Gipkosti, Brzini, Snazi, Izdržljivosti, kao i kombinaciji pomenutih svojstava; Potreba vođenja računa o redosledu – (Prvo rad na koordinaciji i brzini, a na kraju na izdržljivosti).

  6. Osnovne informacijeANABOLIČKA FAZA • Odgovara fazi hlađenja organizma tj. postepeno smanjivanje intenziteta rada (rastrčavanje, rasplivavanje, lagane vežbe opuštanja, masaže i sl.); • Nakon I faze oporavka sledi; • II faza oporavka: • Traje do početka sledećeg treninga, • Faza nije u neposredno u vezi sa samim treningom, • Veoma značajna u pripremi za naredni trening, • Značajan uticaj na efikasan proces transformacije i adaptacije, • Pravilna ishrana ima ogromnu važnost.

  7. KONTROLA KONDICIONOG TRENINGA Osnovni principi

  8. Osnovne informacije • Kontrola je deo kognitivne djelatnosti čoveka, kod kojeg se skupljaju informacije i procjenjuje stvarno stanje datog objekta, s obzirom na njegov usmereni (unapred planiran) razvoj i usavršavanje; • Glavni deo kontrole u sferi vrhunskog sporta je optimizacija trenažnog i takmičarskog procesa, na osnovu objektivne informacije o efektima primenjenih uticaja na sportistu; • Predmet kontrole: Glavni faktori sportskog dostignuća tj. oni parametri (karakteristične crte, osobine, svojstva...), ljudske motorike, koji značajno koreliraju sa sportskim postignućem; • Merni parametri motorike se dele na tri nivoa: Integralni, kompleksni, diferencijalni.

  9. Osnovne informacije • VRSTE KONTROLE: • Operativna, (informacije o neposrednoj adaptaciji organizma tj., o njegovim reakcijama u procesu konkretne trenažne jedinice – pojedinačni trening); • Tekuća, (ima osnovni zadatak utvrđivanje promena u stanju sportiste u toku 24 h, pre svega dinamike procesa oporavka u mikrociklusima pripreme); • Etapna, (informacije o kumulativnom efektu trenažnih opterećenja, tj. o treniranosti i sportskoj formi). Ova vrsta kontrole ima naglašeno kompleksan karakter i obuhvata sve osnovne komponente glavnih faktora sportskog postignuća. • Metodika kontrole obuhvata tri predmetne oblasti: Merenje, Procena i Optimizacija.

  10. Osnovne informacijeShema 1. Kontrola trenažnog procesa

  11. Osnovne informacije • Forme kontrole treba da odgovore na nekoliko pitanja: • Kakvo je trenutno stanje sportiste i kakav rezultat se može očekivati na predstojećim takmičenjima (bliska budućnost); • Kakva je cena ovog rezultata za organizam; • U kojoj mjeri su bile iskorišćene potencijalne mogućnosti sportiste, tj. da li je pri takvom nivou treniranosti moguće očekivati bolji rezultat; • Da li je moguće i da li je neophodno i u kojoj meri je potrebno, menjati trenažno i takmičarsko opterećenje; • Rešavanje ovih zadataka ima veliku praktičnu vrijednost.

  12. Kontrola NEPOSREDNOG trenažnog efekta Metodika i tehnologija • Sistemaska kontrola opterećenja “doza efekat” ima važan istraživački značaj; • Neposredna operativna delatnost trener – sportista; • Spoljašnje komponente opterećenja; • Reakcije organizma kao odgovor na vežbu; • Funkcionalna adaptacija organizma; • Porast treniranosti.

  13. Kontrola NEPOSREDNOG trenažnog efekta Metodika i tehnologija • Telemetrijska registracija pulsa (Fc) pomoću tkz. Pulsmetra; • Merenje ne samo intenziteta, nego i obima opterećenja (pojedine vežbe, serije, moduli...); • Upotreba portabil “laktatanalajzera”, nekoliko sec. Meri koncentraciju laktata (La) u krvi; • Upoređenje Fc, La, sa nekim dinamičkim i kinematskim parametrima sportskog postignuća; • Kontrola funkcionalnog opterećenja izuzetno efikasna.

  14. Kontrola NEPOSREDNOG trenažnog efekta Metodika i tehnologijaRezultati istraživanja na košarkašima reprezentacije Bugarske (Cv.Željaskov, V.Kjole, 1993)

  15. Kontrola NEPOSREDNOG trenažnog efekta Metodika i tehnologijaRezultati istraživanja na košarkašima reprezentacije Bugarske • Uglavnom zona submaksimalnog i maksimalnog inteziteta; • Srednja vrednost 32 zapisa 169,8 otk/min.; • Zona aerobnog konfora do 135 oko 11,8% odi.v. 3-4 min.; • 30,5 % sa pulsom 135-165 ud/min; • 57,2 % visoki intenzitet oko 23 min.)

  16. Kontrola NEPOSREDNOG trenažnog efekta Metodika i tehnologijaRezultati istraživanja na košarkašima reprezentacije Bugarske

  17. Kontrola KUMULATIVNOG trenažnog efektaMetodika i tehnologija • Ima prioritetan značaj za strateško upravljanje trenažnim procesom; • Najuopštiji kriterijum ovog efekta je nivo i stabilnost sportskih dostignuća; • Fizička kondicija-Biološko stanovište: Povećanje energetskih potencijala organizma i mogućnosti za njihovo racionalno korišćenje i obnavljanje (aerobni, anaerobno - glikolitički, anaerobno - alaktatnim); • POKAZATELJI MOĆI: Maksimalna količina energije za jedinicu vremena koju može da obezbijedi svaki od nevedenih izvora. Određuje se posebnim kriterijumima: • Za Aerobnu moć – maksimalna potrošnja kiseonika VO ₂ max i kritični intenzitet rada (kritična brzina trčanja i ost.), kod kojeg se dostiže maksimalna potrošnja kiseonika; • Za Glikolitičku moć - laktatni kiseonički dug, u odnosu na trajanje rada, kao i maksimalna koncentracija mlečne kiseline u krvi, višak CO₂, promene u puferskim svojstvima krvi (Ph, La,BE i dr.); • Za Alaktatnu moć - alaktatni kiseonički dug, razgradnja KrP u angažovanim mišićima

  18. Kontrola KUMULATIVNOG trenažnog efektaMetodika i tehnologija • POKAZATELJI KAPACITETA: • Ukupna količina rada koji može biti realizovan za račun jednog ili drugog izvora energije. Posebni kriterijumi: • Za kapacitet aerobnih procesa – ukupna količina unetog kiseonika iznad nivoa mirovanja u toku celokupnog vremena trajaja rada, kao i proizvod kritične moći (rad kritičnim intenzitetom) i ukupnog vremena rada; • Za glikolitički kapacitet – veličina laktatnog kiseoničkog duga, koncentracija laktata u toku rada, izdvajanje CO₂ i veličine puferskih rezervi krvi; • Za alaktatni kapacitet – veličina kiseoničkog duga i ukupne rezerve KrP u mišićima.

  19. Kontrola kumulativnog trenažnog efektaMetodika i tehnologija • POKAZATELJI EFIKASNOSTI: • Predstavlja odnos između neposredno izmerenih energetskih gubitaka i veličine izvršenog rada (odnos VO₂ max i kritičnog intenziteta rada); • Obično svi pokazatelji su vezani za Funkcionalnu dijagnostiku; • Dijagnostička vrijednost veća kada se koriste maksimalna stepenasta opterećenja do otkaza – na biciklergometru ili tredmilu; Anaerobni prag, mehanički ekvivalent za mlećnu kiselinu idr.

  20. Vrednost dijagnostičkih procedura • Integralni kriterijumi treniranosti; • Aerobni prag (koncentracija La - 2 mmol); • Anaerobni prag (La – 4 mmol), vrhunski sportisti nalazi se u dijapazonu 75%-90% VO₂max; • Pad ispod ovog nivoa je ozbiljan indikator opadanja treniranosti; • Pomeranje AnP na 4,0 mmol La pri većim vrijednostima VO₂max iznad 80 %, siguran pokazatelj dobre treniranosti; • Visoki stepen funkcionalnih mogućnosti.

  21. Pitanja za vežbanje • Objasniti osnovu planiranja strukture i sadržaja kondicionog treninga? • Kontrola efekata kondicionog treninga - osnovni principi, neposredni i kumulativni trenažni efekat? • Testiranje u sportu? • Metodologija konstruisanja testova za procenu biomotornih dimenzija? Literatura: Fratrić, F: 2006 i 2011, teorija i metodika sportskog treninga sa dijagnostikom, Sudarov, N., Fratrić, F: 2008, Testiranje sportista, Pokrajinski zavod za sport

  22. HVALA NA PAŽNJI

More Related