predavanje restrukturiranje javnog sektora kao pretpostavka rasta profitnog sektora n.
Download
Skip this Video
Loading SlideShow in 5 Seconds..
Predavanje: RESTRUKTURIRANJE JAVNOG SEKTORA KAO PRETPOSTAVKA RASTA PROFITNOG SEKTORA PowerPoint Presentation
Download Presentation
Predavanje: RESTRUKTURIRANJE JAVNOG SEKTORA KAO PRETPOSTAVKA RASTA PROFITNOG SEKTORA

Loading in 2 Seconds...

play fullscreen
1 / 43

Predavanje: RESTRUKTURIRANJE JAVNOG SEKTORA KAO PRETPOSTAVKA RASTA PROFITNOG SEKTORA - PowerPoint PPT Presentation


  • 137 Views
  • Uploaded on

Predavanje: RESTRUKTURIRANJE JAVNOG SEKTORA KAO PRETPOSTAVKA RASTA PROFITNOG SEKTORA. JAVNA DOBRA I JAVNI SEKTOR . Prof.dr.sc. Ljubo Jurčić Ekonomski fakultet Zagreb. HRVATSKA ZAJEDNICA RAČUNOVOĐA I FINANCIJSKIH DJELATNIKA 46. Simpozij

loader
I am the owner, or an agent authorized to act on behalf of the owner, of the copyrighted work described.
capcha
Download Presentation

PowerPoint Slideshow about 'Predavanje: RESTRUKTURIRANJE JAVNOG SEKTORA KAO PRETPOSTAVKA RASTA PROFITNOG SEKTORA' - glenna


An Image/Link below is provided (as is) to download presentation

Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author.While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server.


- - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - E N D - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - -
Presentation Transcript
predavanje restrukturiranje javnog sektora kao pretpostavka rasta profitnog sektora

Predavanje: RESTRUKTURIRANJE JAVNOG SEKTORA KAO PRETPOSTAVKA RASTA PROFITNOG SEKTORA

JAVNA DOBRA I JAVNI SEKTOR

Prof.dr.sc. Ljubo Jurčić

Ekonomski fakultet Zagreb

HRVATSKA ZAJEDNICA RAČUNOVOĐA I FINANCIJSKIH DJELATNIKA

46. Simpozij

“FINANCIJSKE I RAČUNOVODSTVENE MJERE IZLASKA IZ RECESIJE”

Dubrovnik, 5. – 7. svibnja 2011.

zadaci javnog sektora dr ave
ZADACI JAVNOG SEKTORA (DRŽAVE)
  • Uspostavljanje pravnog poretka
  • Proizvodnja javnih dobara
  • Reguliranje eksternalija
  • Raspodjela dohotka i imovine
  • Održavanje makroekonomske stabilnosti
  • Gospodarski rast
  • Rast standarda i zadovoljstva građana
javna dobra
JAVNA DOBRA

Karakteristike javnih dobara:

  • Neiscrpivost, korištenjem javnog dobra od jednog korisnika ne iscrpljuje se mogućnost korištenja drugog. Napr. Vanjska i unutarnja sigurnost zemlje, javna rasvjeta, svjetionik, …,
  • Neisključivost, neplatiše ne mogu biti isključene iz korištenja javnog dobra. Javno dobro ne može se podijeliti na dijelove koji se mogu prodavati svakom korisniku
javna dobra1
JAVNA DOBRA
  • Nemogućnost naplate korištenja javnog dobra stvara mogućnost neplaćanja (švercanja) pojedinih korisnika (freerider – slobodni jahači) koji se ne mogu isključiti iz korištenja.
javna dobra2
JAVNA DOBRA
  • Nemogućnost naplate je osnovna prepreka proizvodnje javnih dobara od strane privatnih poduzetnika
  • Država koja ima fiskalni suverenitet (moć i sredstva), može oporezivanjem građana i poduzeća namaknuti prihode za financiranje javnih dobara i tako osigurati njihovu ponudu
vrste javnnih dobara
VRSTE JAVNNIH DOBARA

1. Čista javna dobra

- nema konkurencije u potrošnji

- dodatni korisnik ne povećava troškove proizvodnje javnog dobra niti smanjuje korisnost za druge korisnike

- većina ovih dobara ima osobine prirodnog monopola. Postojanje većeg broja ponuđača bilo bi ekonomski neefikasno

- tržište ne bi ponudilo ova dobra ili ne u dovoljnoj količini

vrste javnih dobara
VRSTE JAVNIH DOBARA

2. Kvazijavna dobra (mješovita)

- postoji konkurencija u potrošnji

- granični troškovi dodatnog korisnika su veći od nule

- moguće je isključenje u potrošnji

- moguća ponuda privatnog sektora

- obrazovanje, poštanske usluge,..

3. Obvezna javna dobra (Meritorna)

- propisi (o sigurnosti saobraćaja)

- obvezno cijepljenje protiv zaraze

- obvezna osnovno školovanje

vrste javnih dobara1
VRSTE JAVNIH DOBARA
  • Lokalna
  • Regionalna
  • Državna
  • Međunarodna regionalna
  • Kontinentalna
  • Globalna
vrednovanje javnih dobara
VREDNOVANJE JAVNIH DOBARA
  • Vrijednost privatnih dobara iskazuju se novcem na tržištu
  • Vrijednost javnih dobara korisnici iskazuju glasačkim listićem na izborima.
  • Kroz politički proces država saznaje sklonost svojih građana na temelju čega formulira sustav poreza kojim pravedno i efikasno prikuplja sredstva za financiranje javnih dobara
javni sektor
JAVNI SEKTOR

Statistika državnih financija MMF-a pod javnim sektorom podrazumijeva:

  • Opću državu
  • Javna poduzeća
  • Kvazijavna poduzeća

(Government Financial Statistics- GFS, IMF, 2001),

op a dr ava
OPĆA DRŽAVA

Sektor opće države sastoji se od ukupnih institucionalnih jedinica koje, osim ispunjavanja svoje političke odgovornosti i uloge u ekonomskom reguliranju, stvaraju i načelne netržišne usluge (i moguća dobra) za osobnu i zajedničku potrošnju te za raspodjelu dohotka i bogatstva

(Sustav nacionalnih računa 1993. - SystemofNatioanlAccounts – SNA 1993. )

javni sektor1
JAVNI SEKTOR

1. Opća država (središnja država, regionalna i lokalna državna tijela)

2. Nefinancijska javna poduzeća

3. Javne financijske institucije

hrvatski javni sektor
HRVATSKI JAVNI SEKTOR
  • Opća država

- središnja država (proračunski korisnici i izvanproračunski fondovi)

- lokalne i regionalne vlasti

  • Javna poduzeća (društva)

- sve pravne osobe u većinskom izravnom ili neizravnom državnom vlasništvu

slide14

OPĆA DRŽAVA

Proračunski korisnici

Ministarstva, Zavodi,Agencije,

Instituti, Akademija, Uredi, Komisije

SREDIŠNJA DRŽAVA

Proračunski korisnici

Izvanproračunski fondovi

Izvanproračunski korisnici

Hrvatske vode, Hrvatski fond za privatizaciju, Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, Državna agencija za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka, Hrvatske ceste

20Županija,

Grad Zagreb

Županijski izvanproračunski korisnici

REGIONALNA RAZINA

429 Općina, 126 Gradova,

Lokalna trgovačka društva (komunalna i nekomunalna)

LOKALNARAZINA

javna poduze a
JAVNA PODUZEĆA

Javnim poduzećima smatraju se cjeline u državnom vlasništvu i/ili pod državnom kontrolom koje prodaju industrijska ili komercijalna dobra i usluge širokoj javnosti, a formirane su kao korporacije.

(A Manual on GovernmentFinaceStatistic, IMF, 1986)

javna poduze a1
JAVNA PODUZEĆA

Javna poduzeća su ona koja su kao takva određena zakonom

razlozi osnivanja javnih poduze a
RAZLOZI OSNIVANJA JAVNIH PODUZEĆA
  • Postojanje tržišnih neuspjeha
  • Prirodni monopoli
  • Komunalne usluge
  • Strateške proizvodnje
slide18

HRVATSKA

JAVNA PODUZEĆA

FINANCIJSKA JAVNA PODUZEĆA

Nefinancijska

javna poduzeća

H. Željeznice

HEP

Hrvatske šume

Jadrolinija

Hrvatska pošta

Narodne novine

HRT

Plovput

Croatia Airlines

HAC

Auto-cesta RI-ZG

JANAF

ACI

Vjesnik

Hrvatska lutrija

Odašiljači i veze

Plinacro

Monetarna

javna poduzeća

Nemonetarna

javna poduzeća

Hrvatska narodna banka (HNB)

Hrvatska banka za obnovu i razvoj HBOR)

Hrvatska poštanska banka (HPB)

Croatia osiguranje (CO)

Croatia banka

Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga (HANFA)

Financijska agencija (FINA)

Središnje klirinško depozitarno društvo (SKDD)

slide19
.

VELIČINA

HRVATSKOG JAVNOG SEKTORA

ukupan broj zaposlenih u op oj dr avi
UKUPAN BROJ ZAPOSLENIH U OPĆOJ DRŽAVI

Izvor: Analiza sustava zaposlenih u Hrvatskom javnom sektoru, Institut za javne financije, Zagreb, 2010.

ukupan broj zaposlenih u javnim poduze ima
UKUPAN BROJ ZAPOSLENIH U JAVNIM PODUZEĆIMA

Izvor: Analiza sustava zaposlenih u Hrvatskom javnom sektoru,

Institut za javne financije, Zagreb, 2010.

broj zaposlenih u hrvatskom javnom sektoru
BROJ ZAPOSLENIH U HRVATSKOM JAVNOM SEKTORU

- 2008-

Izvor: Analiza sustava zaposlenih u Hrvatskom javnom sektoru,

Institut za javne financije, Zagreb, 2010.

udio zaposlenih u sektoru op e dr ave u ukupnoj zaposlenosti
UDIO ZAPOSLENIH U SEKTORU OPĆE DRŽAVE U UKUPNOJ ZAPOSLENOSTI

Izvor: Analiza sustava zaposlenih u Hrvatskom javnom sektoru,

Institut za javne financije, Zagreb, 2010.

udio zaposlenih u javnim poduze ima u ukupnoj zaposlenosti
UDIO ZAPOSLENIH U JAVNIM PODUZEĆIMA U UKUPNOJ ZAPOSLENOSTI

Izvor: Analiza sustava zaposlenih u Hrvatskom javnom sektoru,

Institut za javne financije, Zagreb, 2010.

udio zaposlenih u obrazovanju u ukupnoj populaciji
UDIO ZAPOSLENIH U OBRAZOVANJU U UKUPNOJ POPULACIJI

.

Izvor: Analiza sustava zaposlenih u Hrvatskom javnom sektoru,

Institut za javne financije, Zagreb, 2010.

udio zaposlenih zdravstvena za tita i socijalna skrb u ukupnoj populaciji
UDIO ZAPOSLENIH ZDRAVSTVENA ZAŠTITA I SOCIJALNA SKRB U UKUPNOJ POPULACIJI

.

Izvor: Analiza sustava zaposlenih u Hrvatskom javnom sektoru,

Institut za javne financije, Zagreb, 2010.

udio zaposlenih u ostale dru tvene i soc djelatnosti u uk populaciji
UDIO ZAPOSLENIH U OSTALE DRUŠTVENE I SOC DJELATNOSTI U UK. POPULACIJI

Izvor: Analiza sustava zaposlenih u Hrvatskom javnom sektoru,

Institut za javne financije, Zagreb, 2010.

udio naknada zaposlenima op e konsolidirane dr ave u bdp
UDIO NAKNADA ZAPOSLENIMA OPĆE KONSOLIDIRANE DRŽAVE U BDP

Izvor: Analiza sustava zaposlenih u Hrvatskom javnom sektoru,

Institut za javne financije, Zagreb, 2010.

hrvatski javni sektor1
HRVATSKI JAVNI SEKTOR
  • Veličina hrvatskog javnog sektora kreće se u prosjeku analiziranih zemalja
  • Hrvatska javna poduzeća po udjelu u zaposlenosti su iznad prosjeka što ukazuje na potencijalni višak radnika
  • Osnovni problem hrvatskog javnog sektora nije veličina (osim javnih poduzeća) nego efikasnost
javni sektor2
JAVNI SEKTOR
  • Efikasnost države ogleda se kroz efikasnost javnog sektora
  • Efikasnost javnog sektora ogleda se kroz efikasnost:

- proizvodnje javnih dobara

- administracije

- gospodarstva i privatnog sektora

istra ivanje i razvoj
ISTRAŽIVANJE I RAZVOJ
  • Istraživanje i razvoj kao osnova razvoja društva i rasta gospodarstva u najvećoj mjeri treba se odvijati u javnom sektoru, osobito u manje razvijenim zemljama
  • U visoko razvijenim zemljama aktivnosti istraživanja i razvoja raspodjeljuje se između javnog i privatnog sektora
veli ina javnog sektora
VELIČINA JAVNOG SEKTORA
  • Ne postoji jedinstvena, optimalna veličina javnog sektora za sve zemlje
  • Svaka zemlja u određenom razdoblju treba procijeniti optimalnu veličinu javnog sektora
  • Osnovna mjera javnog sektora je efikasnost a ne veličina
veli inu javnog sektora odre uje
VELIČINU JAVNOG SEKTORA ODREĐUJE
  • Administrativna kultura

- javni interes, poštivanje zakona

  • Politički sustav, ideologija

- socijalni, liberalni, konzervativni, tranzicijski

  • Državna tradicija

- francuska , germanska, anglosaxonska

  • Vrsta socijalne zaštite
  • Ekonomske osobine zemlje
veli ina javnog sektora1
VELIČINA JAVNOG SEKTORA
  • Veličinu i strukturu javnog sektora određuju birači
  • Birači ne vide međuzavisnost veličine javnog sektora i ekonomske efikasnosti
  • Odnos birača prema veličini i strukturi javnog sektora je različit u razdoblju recesije od razdoblja gospodarskog rasta
tipovi dr ave prema vrsti javnog sektora
TIPOVI DRŽAVE PREMA VRSTI JAVNOG SEKTORA
  • Skandinavski ili sjevernoeuropski
  • Mediteranski ili južnoeuropski
  • Kontinentalni ili zapadnoeuropski (germanski)
  • Anglosaxonski
  • Istočnoeuropski ili tranzicijski
efikasnost javnog sektora
EFIKASNOST JAVNOG SEKTORA
  • Efikasnost u proizvodnji vlastitih roba i usluga (unutarnja)
  • Efikasnost u utjecaju na produktivnost i rast privatnog (profitnog) sektora (vanjska)
  • Proizvodi javnog sektora su inputi profitnog
utjecaj javnog na profitni sektor
UTJECAJ JAVNOG NA PROFITNI SEKTOR
  • Regulacija (Propisi)
  • Prirodna bogatstva (Koncesije)
  • Javna poduzeća (Infrastruktura, energetika,…)
  • Financiranje istraživanja i razvoja, potpore, javne nabavke
  • Institucionalna infrastruktura kao potpora razvoju gospodarstva (Obrazovanje, Instituti, agencije, zavodi, direkcije)
restrukturiranje hrvatskog javnog sektora
RESTRUKTURIRANJE HRVATSKOG JAVNOG SEKTORA

1. Restrukturiranje javnih poduzeća

2. Organizacija institucionalne infrastrukture kao potpore razvoju gospodarskih sektora:

- poljoprivredno- prehrambenog

- drvnog

- tekstilnog

- elektrostrojarskog Industrijska

- brodograđevnog politika

- kemijskog

- turističkog , …..

- ……..

politika restrukturiranja hrvatskog javnog sektora
POLITIKA RESTRUKTURIRANJA HRVATSKOG JAVNOG SEKTORA

1. Društveni dogovor: što je cilj?

standard građana, profit poduzetnika, nulti deficit, stabilan tečaj, sreća građana..

2. Izbor sustava ( kolika je uloga države ?) koji omogućuje ostvarivanje dogovorenog cilja

3. Organizacija javnog sektora u skladu s izabranim sustavom

proces restrukturiranje javnog sektora
PROCES RESTRUKTURIRANJE JAVNOG SEKTORA

1. Industrijska politika - što proizvoditi ?

(obrazovna, tehnološka politika, institucije)

2. Politika regionalnog razvoja – gdje proizvoditi i živjeti? (gospodarska i socijalna infrastruktura)

3. Financijska politika – kako financirati (proračun, potpore, javne nabavke, fondovi, JPP)

4. Monetarna politika- dovoljno kvalitetnog novca (kamata, tečaj, bankarski sustav, financijske institucije)

5. Socijalna politika (mirovinski sustav, zdravstveni ..)

RESTRUKTURIRANJE

JAVNOG SEKTORA

restrukturiranje javnog sektora
RESTRUKTURIRANJE JAVNOG SEKTORA

Organiziranje ili restrukturiranje javnog sektora radi se na temelju (ili nakon):

- usvojenih ciljeva gospodarskog i socijalnog razvoja države,

- usvojenih politika i redoslijeda ostvarivanja politika i ciljeva i

- procjene sredstava potrebnih za njihovo ostvarivanje.

slide43
.

Zahvaljujem na pažnji