1 / 84

PROSTORNA

PROSTORNA. AKUSTIKA. ZVUČNO POLJE. ● Slobodni prostor: postoji samo 1 talas koji se širi od zvučnog iz- vora – direktan talas. ● Zatvoreni prostor: uvek posto- ji direktan talas i reflektovani talasi. ● U svakoj tački u prostoriji zvu- čno polje je rezultat superpozi-

gari
Download Presentation

PROSTORNA

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript


  1. PROSTORNA AKUSTIKA

  2. ZVUČNO POLJE ● Slobodni prostor: postoji samo 1 talas koji se širi od zvučnog iz- vora – direktan talas ●Zatvoreni prostor: uvek posto- ji direktan talas i reflektovani talasi.

  3. ● U svakoj tački u prostoriji zvu- čno polje je rezultat superpozi- cije velikog broja talasa. Prvo stiže u tačku direktan ta- las jer se najkraćim putem pro- stire od zvučnog izvora do tačke prijema zvuka. Svi ostali talasi su rezultat re- fleksije.

  4. ●Od reflektovanih talasa razli- kujemo: - prve refleksije – veoma su važne jer su dosta jake - sve ostale refleksije

  5. ●Kada je reč o refleksijama u prostoriji, važno je: - energije reflektovanih talasa se sabiraju sa energijom di- rektnog talasa (ukupan in- tenzitet zvuka u tački prije- ma zavisi od energije svih ta- lasa zbirno) - vreme kašnjenja reflektova- nog talasa ima veoma važnu ulogu u percepciji zvuka

  6. ●Intenzitet reflektovanog zvu- ka zavisi od materijala kojima su obloženi zidovi, pod i tavani- ca. ●Intenzitet talasa slabi pri sva- koj refleksiji.

  7. ●HOMOGENO ZVUČNO POLJE ima ujednačeni nivo u svim tačkama prostorije. ●Pri projektovanju sala (pozorišta, koncertne sale, bioskopi) uvek se teži da zvučno polje bude što ujednačenije. To znači da su uslovi slušanja, pa time i kvalitet percepcije, podjednaki bez obzira na mesto prijema u sali.

  8. ●HOMOGENO ZVUČNO POLJE za- visi od: - geometrijskog oblika sale - apsorpcionih osobina mate- rijala

  9. ●DIFUZNO ZVUČNO POLJE nas- taje od reflektovanih talasa ko- ji dolaze podjednako iz svih pravaca u neku tačku u prosto- riji.

  10. ●Formiranje zvučnog polja u prostoriji nastaje u vremenu od nekoliko ms. Taj period zavisi od: - dimenzija prostorije - apsorpcije zvuka koju unose pojedine površine

  11. ●Potrebno je da koeficijent ap- sorpcije αne prelazi 0.3 da bi refleksije zvuka bile ujednače- ne u energetskom pogledu. ●Ako geometrija sale nije dob- ra, javljaju se tzv. DŽEPOVI. U njima se zvuk reflektuje sa većim zakašnjenjem.

  12. ●Kada se formira zvučno polje, nastaje STACIONARNO STANJE. Ono traje sve dok zvučni izvor zrači. ●Stacionarno stanje znači da se akustička energija koju emituje zvučni izvor izjednačila sa utro- šenom energijom u prostoriji. ●Kada se zvučni izvor isključi, nastaje period iščezavanja zvu- ka (različit za svaku prostoriju).

  13. APSORPCIJA PROSTORIJE ●Slabljenje zvuka usled prosti- ranja kroz vazduh je relativno malo u odnosu na apsorpciju zvuka usled refleksije talasa. Može biti nešto veće u velikim halama gde je put između 2 refleksije produžen.

  14. ●Pri svakoj refleksiji deo akustičke energije je apsorbovan, a deo će se vratiti u prostoriju.

  15. ●APSORPCIJAje: A = α·S površina koeficijent apsorpcije materijala nanetog na površinu S apsorpcija

  16. ●Pošto αzavisi od frekvencije, onda i apsorpcija A zavisi od frekvencije.

  17. ●Apsorpcija prazne sale jedna- ka je sumi apsorpcija pojedinih graničnih površina: A0 = Ai = αi·Si A0 = α1·S1 + α2·S2 + α3 ·S3 + ... [A] = m2

  18. ●Srednji koeficijent apsorpcije cele prostorije je: αsr = A0 / S S– ukupna površina prostorije

  19. ●Čovek unosi doprinos apsorp- ciji u sali Ač = 0.5 m2 ●Ukupna apsorpcija sa posetio- cima u sali je: Au = A0+ n·Ač

  20. ●Apsorpcija u salama u kojima su sva mesta popunjena je zna- tno veća nego u praznoj sali. ●Akustički uslovi u sali zavise od broja posetilaca. ●Bogato tapacirane stolice ima- ju apsorpciju kao čovek.

  21. VREME REVERBERACIJE ●To je osnovni kriterijum po ko- jem se određuje akustički kvali- tet sale.

  22. ●Vreme reverberacije je ono vreme koje je potrebno da intenzitet zvuka J u prostoriji opadne na svoj milioniti deo. To znači da se nakon prestanka rada zvučnog izvora u sali intenzitet zvuka smanjuje i moguće je izmeriti vreme za koje će oslabiti 106 puta.

  23. ●Ako se promena intenziteta zvuka izrazi preko logaritam- ske jedinice dB, onda govorimo o promeni nivoa intenziteta. Vremenu reverberacije odgo- vara smanjenje nivoa za 60 dB. ΔL = 10 log J1 / J2 [ΔL] = dB

  24. J1– intenzitet zvuka u trenut- ku prestanka rada zvuč- nog izvora J2– intenzitet zvuka smanjen 106 puta

  25. ●SABINOV OBRAZAC: Tu = [ s ] Tr = k · V / A k – const. = 0.161 s/m V – zapremina prostorije [ m3] A – ukupna apsorpcija zvuka u prostoriji [ m2]

  26. ●Sabinov obrazac važi kada: - su dimenzije prostorije relativno velike u odnosu na talasnu dužinu zvuka - u prostoriji vlada homogeno zvučno polje - je αsr = 0.3 i manji

  27. ●Sabinov obrazac ne važi u prostorijama male zapremine ( telefonska govornica, kabina od automobila).

  28. ●Najveće je Tr prazne sale: 0.161 · V Tr= ------------------- A0 ●Manje je Tr sale sa posetiocima: 0.161 · V Tr= ------------------- A0 + n·Ač ●Tr zavisi od frekvencije jer A zavisi od frekvencije.

  29. ●OPTIMALNO vreme reverberacije je ono koje garantuje najpogodnije akustičke uslove.

  30. ●Od Tr zavisi razumljivost govora: - kada Tr raste, razumljivost opada ( dolazi do preklapanja pojedinih slogova ) Zato su govorna studija naj- prigušeniji prostori.

  31. ●Tr zavisi od: - namene - zapremine prostorije - frekvencije ●1/3 apsorpcije u sali je za gra- nične površine. ●2/3 apsorpcije u sali su fotelje i publika.

  32. ●Najpogodnije: - pozorište, drame 4-5 m3/gled - koncertna sala 7-9 m3/gled

  33. ●Na nižim f dobro je da Tr bude veće, naročito za muziku. Daje punoću zvuka. ●Na višim f treba da Tr bude manje jer je slabljenje zvuka veće na višim f. ●U praksi se ne teži linearnoj karakteristici jer ne bi bilo pri- rodno.

  34. ●DOPUNJENI SABINOV OBRA- ZAC za veoma velike prostorije (preko 50 000 m3 ): 0.161 · V Tr = ------------------- A + 4·m·V koeficijent slabljenja usled disipacije u vazduhu

  35. VEŠTAČKO VREME REVERBERACIJE ●Koristi se prilikom obrade već napravljenog snimka. ●Povećanjem Tr se ostvaruje punoća zvuka. ●Postoje ANALOGNI i DIGITALNI reverberatori.

  36. INTENZITET ZVUKA U PROSTORIJI ●Ukoliko u prostoriji zrači izvor Pa = const., nastaje stacionarno stanje. Intenzitet zvuka je: 4 · Pa J = ----------- A Ju = [ N/m2]

  37. ●Prethodni obrazac važi za sve tačke u prostoriji. ●Ako se u prethodni obrazac u- vrsti A iz Sabinovog obrasca: 0.16 · V 0.16 · V Tr = -------------- A = --------------- A Tr

  38. 4 · Pa 4 · Pa· Tr J = ----------- = ---------------- A 0.16 · V 25 · Pa· Tr J = ----------------- V ●Ovaj obrazac je pogodan jer se i Tr i V mogu jednostavno ili pro- računati ili izmeriti.

  39. ●Zvučni pritisak u prostoriji može se izračunati: p2 4 · Pa J = -------- = ---------- · c A Pa·· c 4 ·Pa·· c p = √ ---------------- = 2 ·√ ------------- A A ●- gustina vazduha

  40. ●Odnos direktan – reflektovan zvuk se menja u prostoriji pri udaljavanju od zvučnog izvora: - blizu izvora zvuka dominira direktan zvuk - dalje od izvora zvuka domi- nira reflektovan zvuk

  41. ●Za praksu treba znati na kom rastojanju ova dva zvuka posta- ju ISTI. ●Na osnovu ovog rastojanja ( rg) postavljaju se mikrofoni u sali za snimanje zvuka.

  42. ●Ako izjednačimo izraze za in- tenzitet stacionarnog stanja i intenzitet direktnog talasa: 4 · Pa Pa J = ----------- J = ----------- A 4 ·π· r2 direktan zvuk reflektovani zvuk

  43. 4 · Pa Pa = ----------- ----------- A 4 ·π· r2 A A r2 = --------- = ------- 16 ·π 50 poluprečnik zamišljenog kruga u kome dominira direktan zvuk A rg = √ ------ 50

  44. APSORBERI ZVUKA ●Da bi se u prostoriji obezbedili odgovarajući akustički uslovi, potrebno je obraditi podove, ta- vanicu i zidove na odgovarajući način.

  45. ●Vreme reverberacije mora bi- ti odgovarajuće. ●Izborom materijala i konstru- kcija se postiže homogeno i difu- zno zvučno polje ( dobri uslovi slušanja ).

  46. ●Postoje materijali koji pojača- no upijaju POJEDINE opsege fre- kvencija. Odnosno, NE POSTOJE materi- jali kojima se može uspešno pri- gušiti zvuk u celom opsegu fre- kvencija.

  47. ●APSORBERI se dele na one koji pojačano upijaju: - niske f (do 300,400 Hz ) - srednje f (400 – 4000,5000 Hz) - visoke f (preko 5000 Hz) ● αza navedena područja treba da bude > 0.7. Što je vrednost α bliža 1, ap- sorberi su bolji.

  48. MEHANIČKI REZONATORI ●Koriste se za pojačanu apsorp- ciju niskih frekvencija. ( do 300, 400 Hz )

  49. ●To su čvrste, elastične ploče od različitih materijala (najčešće drvo, ali i metal, staklo, plastika ). Npr.: - u pozorištu i koncertnim salama: drvene tanke ploče - na aerodromu: metalne i staklene ploče ●Iza ploča se nalazi vazdušna komora ●Kada zvučni talas pobudi ploču i kada dođe do oscilovanja, akustička energija se pretvara u mehaničku i brzo i efikasno se troši.

More Related