1 / 30

Grupno odlučivanje

Grupno odlučivanje. Grupa raspolaže sa mnogo više resursa Ključna komponenta u funkcioniranju organizacije. Najpopularniji oblici grupnog odlučivanja. Konsenzus Kompromis Glas većine Odluka vođe Arbitraža. Konsenzus. Traži se jedinstveno integrativno rješenje Provodi se u 5 faza:

esme
Download Presentation

Grupno odlučivanje

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript


  1. Grupno odlučivanje • Grupa raspolaže sa mnogo više resursa • Ključna komponenta u funkcioniranju organizacije

  2. Najpopularnijioblici grupnog odlučivanja • Konsenzus • Kompromis • Glas većine • Odluka vođe • Arbitraža

  3. Konsenzus • Traži se jedinstveno integrativno rješenje • Provodi se u 5 faza: • DEFINIRANJE PROBLEMA • SPECIFICIRANJE KRITERIJA • GENERIRANJE ALTERNATIVA • EVALUACIJA ALTERNATIVA • USVAJANJE I IMPLEMENTACIJA

  4. Problemi u izgrađivanju konsenzusa • Problemi smanjuju šanse da grupa iskoristi svoje resurse i superiornost u odnosu na individualno odlučivanje • Grupa odmah pristupa rješavanju problema u obliku u kojem ga prezentira predsjedavajući • Faze generiranja i evaluacije alternativa se spajaju • Usredotočenost na rješenje • Opasnost od pojave brzog konsenzusa • Kvazikonsenzus

  5. Pomoćna tehnike za izgrađivanje konsenzusa • BRAINSTORMING • razgraničava fazu generiranja ideja od faze njihove evaluacije • 2 faze: • Iznošenje što većeg broja mogućih rješenja • evaluiraju se iznesene ideje, razrađuju se, klasificiraju po originalnosti, ali i upotrebljivosti

  6. Nominalna grupna tehnika • Svi članovi grupe nezavisno jedni od drugih razmatraju problem i svoje ideje prilažu u pismenoj formi • Nakon prikupljenih prijedloga svaki član obrazlaže svoje rješenje

  7. Delfi tehnika odlučivanja • Članovi su međusobno odvojeni i komuniciraju isključivo pismeno ili e-mailom • Delfi tehnika donošenja odluka se sprovodi na sljedeći način: • 1. Prijedlog za donošenje rješenja autor daje u pismenom obliku. • 2. Prijedlog se u pismenom obliku dostavlja svim članovima grupe. • 3. Primjedbe, prijedlozi i sugestije se sumiraju • 4. Poboljšani prijedlog se ponovo šalje članovima grupe koji mogu dati nove primjedbe. • 5. Točke 3. i 4. ponavljaju se dok se ne postigne koncenzus unutar grupe.

  8. GLASANJE • demokratski i efikasan oblik donošenja odluka • ne garantira uvijek racionalan izbor • odluke na nivou društva ili velikih grupa • preporuča se pribjegavanje drugim oblicima grupnog odlučivanja

  9. Pravila glasanja • Rješenju za koje se smatra da je najbolje daje se prvo mjesto, drugo mjesto daje se slijedećem najboljem rješenju... • Metode glasanja su: • Metoda glasanja većinom • Metoda glasanja većinom sa eliminacijom • Metoda Borde • Metoda komparacije sparivanjem

  10. Metode glasanja • Metoda glasanja većinom - rješenje problema koje ima najviše prvih mjesta prilikom glasanja pobjeđuje • Metoda glasanja većinom sa eliminacijom - varijacija metode glasanja većinom, s tim da se ova metoda odvija u rundama, odnosno u više ''krugova'‘ • Rešenje sa najmanjim brojem prvih mjesta otpada, i zatim se ide u sljedeći krug glasanja • Na kraju pobjeđuje rješenje koje dobije veći broj glasova.

  11. Metode glasanja • Metoda Borde - Svako rješenje dobije 1 bod za svaki put kad ima najmanji broj glasova, 2 boda kada ima predzadnje mjesto po broju glasova itd., sve do N broja bodova koje dobije za svako prvo mjesto • Rješenje sa najvećim brojem bodova pobjeđuje • Metoda komparacije sparivanjem - svaka ideja se uspoređuje pojedinačno sa svim ostalim idejama • Svaka ideja dobije 1 bod za pojedinačnu pobjedu nad drugom idejom i pola boda za neriješeno • Ona ideja sa najvećim brojem bodova pobjeđuje.

  12. TEORIJA JAVNOG IZBORA • Glasači i političari zajedno u okviru izbornog sustava sudjeluju u procesu donošenja važnih javnih odluka • Pretpostavke da se političari ponašaju tako da povećaju izglede za svoj reizbor • Od presudne je važnosti i vrsta političkog okvira unutar kojeg se javne odluke donose • Odlučivanje jednoglasjem ili konsenzusom • Većinski izborni sustav - zemlje ga koriste kako ne bi bile blokirane u donošenju odluka

  13. Teorija društvenog izbora • KENNETH ARROW - 1971.g. dobio Nobelovu nagradu • Knjiga “Društveni izbor i individualne vrijednosti” (“Social Choice and Individual Values”) • Teorija društvenog izbora kaže da svaki pojedinac ima pravo poredati svoje preferencije kako želi

  14. Individualne rang-liste a b c ... i ... n 1 2 n 3 1 2 3 7 1 2 3 5 1 4 7 4 n 2 n 4 . . . . . . . . . . n 7 3 5 6 Grupna rang-lista 1 2 n 5 . . 3 Teorija društvenog izbora

  15. Uvjeti teorije društvenog izbora • Neograničena domena – omogućava članovima da na temelju vlastitih kriterija ocijene sve alternative i to onda iznesu u obliku individualnih rang-lista • => Svi članovi imaju slobodu izražavanja

  16. Uvjeti teorije društvenog izbora • Paretov princip – ako svi pojedinci preferiraju x u odnosu na y i društvo mora preferirati x u odnosu na y. • => Naziva se i uvjet jednoglasnosti

  17. Uvjeti teorije društvenog izbora • Nezavisnost od irelevantnih alternativa – preferencija bilo kojih dviju opcija zavisi samo od njihova položaja na rang-listama, a ne od poredaka ostalih opcija • ima dvostruki sadržaj: • ako je zadovoljen, grupni izbor možemo provesti mehanizmom glasanja (ako isključimo jednu od opcija sa rang liste ona mora ostati nepromijenjena i tako redom) • drugi način je da je odnos između x i y određen samo njihovim mjestima na rang listi, ali ne jačinom preferencije prema jednoj od njih (onemogućuje se da manjina nadjača većinu)

  18. Uvjeti teorije društvenog izbora • Nepostojanje diktatora – ne postoji onaj pojedinac čija bi preferencija automatizmom postala preferencija grupe • => Odluke diktatora su u pravilu jednostavnije i ekonomičnije od onih koje donosi grupa

  19. Uzroci loših grupnih odluka Dvije glave pametnije od jedne? • Specifični fenomeni koji ugrožavaju kvalitetno grupno odlučivanje: • GRUPNO RAZMIŠLJANJE • PARADOKS ABILENE • POLARIZACIJA GRUPE • PODRŠKA POGREŠNOM RJEŠENJU • NEREALNO VISOKI CILJEVI

  20. Grupno mišljenje (eng. groupthink) • Irving Janis, 1972. • Zatvorene, uspješne grupe, stresna okolina • Duboka lojalnost članova grupi • Potiskivanje vlastitih moralnih sudova koji su u suprotnosti s grupnim normama • Rezultat: iracionalne ili nemoralne odluke

  21. simptomi: • Iluzija neranjivosti • Ignoriranje upozorenja iz okoline • Uvjerenost u visoke moralne kvalitete grupe • Savjeti “sa strane” smatraju zlonamjernim, glupim ili neuvjerljivim • Članovi ne iznose argumente protiv formiranog grupnog stava da ih se ne bi smatralo nelojalnima • Samocenzura – potiskivanje sumnje u konsenzus • Sprječavanje informacija koje bi mogle ugroziti zadovoljstvo grupe • Općeprihvaćena iluzija jednoglasnosti

  22. manifestacija grupnog razmišljanja: • Površno prikupljanje informacija • Favoriziranje informacija u korist odluke • Nesagledavanje svih inačica • Nesposobnost da se inicijalno odbačene inačice ponovo analiziraju • Nesvjesnost rizika izabrane inačice • Precjenjivanje nepogrešivosti svog suda • Ne planiraju se akcije u slučaju nepredviđenih odluka

  23. Abilene paradoks • Jerry Harvey, 1974. Želja članova da izbjegnu konflikt nadjačava želju da se dođe do najboljeg rješenja • Prihvaćanje prvog ponuđenog rješenja • Intimno priznavanje manjkavosti, ali uvjerenje da se svi ostali slažu • Neutralno komentiranje prijedloga ili nastojanje pronalaska afirmativnih argumenata • Nema otvorenog neslaganja, dojam jednoglasno prihvaćenog prijedloga

  24. Razlike između grupnog razmišljanja i Abilene paradoksa • Svjesnost članova grupe o pogrešnom izboru • Abilene paradoks stvara individualno nezadovoljstvo zbog neizjašnjavanja, dok GT stvara zadovoljstvo (lošom) odlukom • GT stvara optimizam i lojalnost organizaciji, AP konflikt • AP stvara individualni osjećaj krivnje zbog promašaja, u slučaju GT-a kriva je grupa

  25. Polarizacija grupe • James Stoner, 1961. i Moscovici i Zavalloni, 1969. (polarizacija) • Grupa će biti više sklona riziku nego što su članovi individualno (risky shift) • ako su članovi individualno neskloni riziku, grupa će biti još više suzdržana

  26. Objašnjenja fenomena: • Interakcija unutar grupe • Lideri su skloniji riziku, a vrlo su sugestivni i uspijevaju nametnuti svoje mišljenje ostalima • Utjecaj grupe na pojedinca • Zbog prihvaćenog mišljenja da su ambiciozniji ljudi skloniji riziku, podržavanjem rizičnijih odluka pojedinci se žele prikazati u boljem svjetlu i zauzeti željeno mjesto u grupi • Difuzija odgovornosti • ako je grupa donositelj odluke, smanjuje se osjećaj individualne odgovornosti

  27. Podrška pogrešnom rješenju • Greška i kod individualnog odlučivanja • Zbog problema javnog priznavanja pogreške, ostaje se pri odluci, čak i kad informacije jasno govore da je treba napustiti • Pronalaženje opravdanja za slabe rezultate • Sunk – cost effect

  28. Nerealno visoki ciljevi • Situacija kad grupa postavlja previsoke ciljeve, iako ni prethodne, koji su bili niži, nije uspjela realizirati • Uvjerenje da je grupa naučila iz iskustva više nego što je to objektivno slučaj • Uvjerenje kako nije sramota ne ostvariti viši cilj postavljen s idejom da kompenzira prethodni neuspjeh • Promjena strukture grupe u međuvremenu

More Related