1 / 100

Od preferencija do funkcije korisnosti

Od preferencija do funkcije korisnosti. Individualno odlučivanje. U apstraktnom okruženju promatra se individualni donosioc odluka i njegov/njezin problem izbora Mi ćemo početi sa analizom izbora POTROŠAČA. Individualno odlučivanje: Teorija ponašanja potrošača. Glavne teme:

washi
Download Presentation

Od preferencija do funkcije korisnosti

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript


  1. Od preferencija do funkcije korisnosti

  2. Individualno odlučivanje • U apstraktnom okruženju promatra se individualni donosioc odluka i njegov/njezin problem izbora • Mi ćemo početi sa analizom izbora POTROŠAČA

  3. Individualno odlučivanje: Teorija ponašanja potrošača • Glavne teme: • Opis košare dobara koju potrošač bira u određenim uvjetima. • Kako će se optimalni izbor mijenjati kada se mijenja skup mogućih izbora (ograničenja)? • Potrebna je funkcija potražnje

  4. Individualno odlučivanje: Teorija ponašanja potrošača • U analizi ponašanja potrošača dva pristupa: 1.Klasični - Polazi od preferencija (preference-based approach) 2.Polazi od ostvarenih izbora potrošača(choice-based approach)

  5. Individualno odlučivanje: Teorija ponašanja potrošača • Osnovna struktura teorije potrošačevog izbora temelji se na četiri konceptualno različita pojma: • Skup mogućih (međusobno isključivih) izbora • Skup dostupnih izbora • Relacija preferencije ≿ • Pretpostavka ponašanja

  6. Individualno odlučivanje: Teorija ponašanja potrošača • U teoriji ponašanja potrošača skup mogućih izbora nazivat ćemo skupom moguće ili zamislive potrošnje X • Skup dostupnih izbora nazivat ćemo skupom dostupne potrošnje ili budžetskim skupom B

  7. Teorija ponašanja potrošača • Potrošačev problem: izbor kombinacije proizvoda i usluga (dobara) iz skupa moguće potrošnje U modelu pretpostavljamo da je broj dobara konačan i jednak L (l = 1, 2, ...., L)‏

  8. Teorija ponašanja potrošača • Kombinaciju (košaru) dobara prikazat ćemo kao vektor dobara

  9. Teorija ponašanja potrošača • Vektor dobara prikazuje razinu potrošnje individualnog potrošača • Svaki element l prikazuje količinu dobra l • Zato ovaj vektor nazivamo i vektor potrošnje • Vektor potrošnje je točka u skupu moguće potrošnje X odnosno u potprostoru dobara

  10. Teorija ponašanja potrošača • Kako bi uvažili fizička ograničenja (npr. nemogućnost negativnih količina dobara) prostor dobara promatrat ćemo kao cijeli nenegativni ortant (L je konačni broj!)‏ • Skup mogućih potrošnji X je podskup prostora dobara X ⊆

  11. Teorija ponašanja potrošača • Mi pretpostavljamo da je skup mogućih potrošnji jednak skupu svih nenegativnih košara dobara, ili

  12. Teorija ponašanja potrošača • Njegovi elementi su vektori potrošnji (košare dobara koje potrošač može potrošiti uz data fizička ili institucionalna ograničenja)‏

  13. Svojstva skupa mogućih potrošnji • (skup X nije prazan)‏ • skup X je zatvoren • skup X je konveksan • (skup X sadrži 0)‏

  14. Pojašnjenje svojstva zatvorenosti skupa • Skup je zatvoren ako sadrži sve točkeruba • Skup mogućih potrošnji je konačan (sastoji se od L dobara, L je konačni broj)‏

  15. Pojašnjenje svojstva konveksnosti skupa • Ako su vektori x i x’ (dvije košare ili kombinacije dobara) elementi skupa X, tada je i njihova konveksna kombinacija x’’ = αx + (1-α)x’ također element od X za svaki α∊[0,1]

  16. Budžetski skup • Pored fizičkih i institucionalnih ograničenja, potrošač se suočava i sa ekonomskim ograničenjima • Ekonomska ograničenja određuju koje kombinacije dobara su potrošaču dostupne

  17. Budžetski skup • Svako od L dobara na tržištu prodaje se po određenoj cijeni • Cijene prikazuje vektor cijena

  18. Budžetski skup • Za vektor cijena pretpostavljamo • Dakle,

  19. Budžetski skup • Ključna pretpostavka potpune konkurencije: potrošači nemaju utjecaja na cijene • Dostupnost određene košare dobara ovisi o: • Tržišnim cijenama p (vektor!)‏ • Potrošačevom bogatstvu (dohotku) w

  20. Budžetski skup • Košara dobara (vektor potrošnje) je dostupna ako njen ukupni trošak nije veći od razine potrošačevog bogatstva (dohotka), ili

  21. Budžetski skup • Skup svih košara dobara (vektora potrošnje) koje su potrošaču dostupne uz date tržišne cijene p i dohodak w naziva se konkurentski (walrasovski) budžetski skup

  22. Potrošačev problem • Problem potrošačevog izbora svodi se na problem odabira košare dobara x iz • Pretpostavlja se da je w > 0 jer bi inače potrošač mogao odabrati samo x = 0

  23. Budžetsko ograničenje • Skup naziva se budžetska hiperravnina • Kada je L = 2, tada je ograničenje budžetski pravac • Ovo ograničenje određuje gornji rub budžetskog skupa

  24. Budžetsko ograničenje • U slučaju L = 2, nagib budžetskog pravca definira odnos zamjenjivosti između dva dobra u slučaju promjena njihovih cijena i nepromjenjivosti dohotka • Nagib budžetskog pravca =

  25. Budžetsko ograničenje • Odnos zamjenjivosti između dobara u slučaju budžetske hiperravnine izvodi se iz geometrijskog odnosa nje i vektora cijena • Vektor cijena ortogonalan je (okomit) na svaki vektor dobara koji počinje u i leži u budžetskoj hiperravnini • Posljedica ovoga je što je gornji rub budžetskog skupa.

  26. Budžetsko ograničenje • Slika 1: Ortogonalnost vektora cijena u L = 2 x2 p x0 x Bp,w 0 x1

  27. Budžetska hiperravnina T

  28. Budžetski skup • Što je sa x “ispod” T? Slika 2: x2 p x0 Bp,w 0 x1

  29. Budžetski skup-pojašnjenje slike • Kut koji zatvaraju vektor cijena p i

  30. Budžetski skup-pojašnjenje slike • Skup “ispod” T je:

  31. Budžetski skup • Kao i skup mogućih potrošnji • budžetski skup je konveksan

  32. Budžetski skup • Konveksnost budžetskog skupa direktna je posljedica konveksnosti skupa moguće potrošnje (dokažite!)

  33. Problem potrošačevog izbora • Glavni objekt istraživanja: Potrošačev izbor optimalne košare dobara • Za to nam je potrebna: Funkcija potražnje

  34. Problem potrošačevog izbora • Funkcija potražnjespecificira za svaki budžetski skup koje košare dobara će potrošač izabrati za svaku od cijena i uz dati dohodak • Promjene u ponašanju nastaju uslijed promjena u ograničenjima (dohodak, cijene)

  35. Teorija ponašanja potrošača • Izbori (x, endogene varijable) tako postaju funkcije ograničenja(p, w;parametri) • Komparativna statika: kako endogene varijable ovise o parametrima?

  36. Problem potrošačevog izbora • Pretpostavljamo da u sustavu ima L roba čije cijene potrošač uzima kao date i na koje ne može utjecati • Potrošačev problem izbora u klasičnom pristupu svodi se na problem maksimizacije KORISNOSTI unutar ograničenja koja definiraju Walrasovski budžetski skup • Dakle, treba nam funkcija korisnosti!

  37. Teorija ponašanja potrošača • Funkcija korisnosti u (x) pridružuje broj svakoj košari dobara tako da bolje košare dobivaju veći broj (brojevi su sasvim proizvoljni) • Da li takva funkcija postoji? • Da bismo to ispitali krenut ćemo od potrošačevih preferencija.

  38. Preferencije potrošača • Preferencije daju informacije o ukusima potrošača i dobro su definirane i stabilne • Shvaćamo ih kao sposobnost pojedinca da po poželjnosti rangira košare dobara

  39. Preferencije potrošača • Preferencije prikazujemo kao binarne relacije “ ≿“koje su definirane na skupu moguće potrošnje X • Ako je ≿odnosno ako je ≿kažemo da je barem jednako tako dobar kao

  40. Preferencije potrošača • Od potrošača se, dakle, traži samo da radi binarne usporedbe to jest da istovremeno uspoređuje i odlučuje između samo dva dobra ili košare dobara • Da bismo mogli izgraditi teoriju, to jest doći do funkcije korisnosti , preferencijama moramo dati određenu strukturu/svojstva

  41. Preferencije potrošača • Dakle, postavlja se pitanje kakva ograničenja moramo staviti na binarne izbore da bi mogli biti sigurni da funkcija korisnosti postoji, to jest da vrijedi ≿

  42. Preferencije potrošača • Preferencije se karakteriziraju aksiomatski (uzima se najmanji broj pretpostavki koje će opisati strukturu i svojstva preferencija)‏ • Osnovno svojstvo: RACIONALNOST (potrošač može i zna birati, izbori su razumni i konzistentni).

  43. Preferencije potrošača (Aksiomi potrošačevog izbora) • Pretpostavka 1: Potpunost (uređenost) • Za svaki u X vrijedi ili≿ ili ≿ • Dakle, potrošačMOŽE rangirati SVE kombinacije košara dobara iz svog skupa mogućih potrošnji

  44. Preferencije potrošača • Pretpostavka 2: Refleksivnost • Za sve , ≿ • Dakle, ova pretpostavka zatijeva samo najslabiju formu logičkog ponašanja

  45. Preferencije potrošača • Pretpostavka 3: Tranzitivnost • Za svaka tri elementa ako je ≿i≿onda vrijedi i ≿ • Dakle, ova pretpostavka zatijeva da potrošačevi izbori budu konzistentni.

  46. Preferencije potrošača • Najčešće se za opis racionalnosti preferencija koriste pretpostavke 1 i 3 (potpunost i tranzitivnost) • Racionalnost znači da se preferencije mogu predstaviti relacijom preferencije ≿

  47. Preferencije potrošača • Binarna relacija " ≿ " na skupu X naziva se relacija (blage) preferencije ako zadovoljava pretpostavke 1-3. • Definirat ćemo i dvije dodatne relacije određene relacijom blage preferencije: • Relacija stroge preferencije " " • Relacija indiferencije " "

  48. Preferencije potrošača • Relacija stroge preferencije • ≿ ali ne i ≿ • Relacija indiferencije • ≿ i ≿ • Obje su tranzitivne, ni jedna nije potpuna i samo je relacija indiferencije refleksivna

  49. Preferencije potrošača • Posljedica Pretpostavki 1-3: • uspostavlja se uredna hijerarhija od najpoželjnije varijante do najmanje poželjne (usput su moguće neke indiferencije)‏ • Kažemo da je relacija blage preferencije racionalna ako su preferencije potpune i tranzitivne (racionalnost = konzistentnost).

  50. Preferencije potrošača • Da bi se na bazi ovakvih preferencija mogla izvesti funkcija korisnosti potrebna je još jedna pretpostavka – ona o neprekidnosti preferencija.

More Related