SOCIJALNA SKRB ZA DJECU

1. SOCIJALNA SKRB ZA DJECU Prof.dr.sc. Branka SladovićFranz

2. Prava djece • Djeca - jedinstveni status u društvu te stoga i zasebna pravajer istovremeno • jesu osobe i • postaju osobe • Prava se odnose i na njihove sadašnje okolnosti i na buduće mogućnosti koje iz te sadašnjosti proizlaze (Qvortrup, 1994., prema Redmond, 2008.). • Osnovna značajka - njihova ovisnost o drugima.

3. Iako djeca jesu cjelovite i potpune osobe sa svim pravima ipak im je zbog njihove fizičke i mentalne nedoraslosti nužno potrebna skrb i ljubav roditelja odnosno odraslih osoba kao i zaštita od nevolja (koje su sastavni dio svakog života) S druge strane, djetetova je budućnost u velikoj mjeri određena okolnostima i iskustvima kojima je dijete izloženo tijekom odrastanja te je u tom smislu potrebno osigurati što povoljnije uvjete razvoja kako bi se djetetov potencijal mogao u što većoj mjeri ostvariti.

4. Kršenje bilo kojeg prava djeteta, posebice ako je dugotrajno ili ekstremnog oblika potencijalno je opasno po zdravlje djeteta a svakako može imati nepovoljne posljedice na ukupan psihosocijalni razvoj. Iako i roditelji, osim odgovornosti za djecu imaju prava, dječja prava imaju prednost spram roditeljskih (Korać Graovac, 2008.) Analiza Konvencije o pravima djeteta iz perspektive Socijalne skrbi za djecu – individualno i u maloj grupi

5. U domeni socijalne skrbi sljedeća prava prema Konvenciji o pravima djeteta iznimno su značajna: čl. 6. - pravo na život i zdrav razvoj svakog djeteta, čl. 9. – pravo na život sa svojim roditeljima, ako time nije ugrožena dobrobit djeteta (ako loše postupa i zanemaruje ga) odnosno kontakt s oba roditelja ako su razvedeni, čl.12. – pravo na uzimanje u obzir mišljenja djeteta, čl. 19. - pravo na zaštitu od svakog oblika nasilja, zlostavljanja i zanemarivanja, čl. 20. - pravo na zamjensku zaštitu i smještaj ako je djetetu privremeno ili trajno uskraćena obiteljska sredina ili zbog svoje dobrobiti ne smije ostati u njoj, čl. 39. - pravo na posebnu pomoć za oporavak djeteta koje je bilo žrtva zanemarivanja ili zlostavljanja.

6. U svim je aktivnostima za zaštitu djece potrebno čuvati djetetovo pravo na privatnost Ne smiju se neovlaštenim trećim osobama, a pogotovo ne medijima, otkrivati činjenice izricanja mjera niti druge pojedinosti vezane uz dijete i njegove obiteljske okolnosti. Kada je potrebno iz nekih razloga da stručnjaci u vrtiću ili pedijatar saznaju za izricanje mjera, tada se ne radi o povredi toga prava ako se radi u cilju zaštite dobrobiti. Naravno, prilikom suradnje sa CZSS kao i u svim drugim okolnostima, stručnjaci su i sami dužni čuvati djetetovu privatnost i ne otkrivati profesionalne tajne (Korać Graovac, 2008.).

7. ZAŠTITA PRAVA DJECE - CZSS I SUDOVI • Pravilan rast i razvoj djece osiguravaju u prvom redu njihovi roditelji, a ako oni nisu u mogućnosti to činiti ili način na koji postupaju prema djetetu je ugrožavajući po dijete ili su djetetove potrebe specifične tada • posebna zaštita države i to putem mjera i intervencija koje poduzimaju Centri za socijalnu skrb i sudovi • Dobre odluke u svezi djece su i zaštitne i preventivne, danas i u budućnosti… • nakon razvoda braka, upravo u području roditeljske skrbi česti trajni sukobi bivših supružnika, a ponekad i manipulacije djecom.

8. Centar za socijalnu skrb - osigurava u ime države i društva upotrebom profesionalnih postupaka socijalnog rada posebnu brigu za djecu čiji je razvoj ugrožen • Nadležnost se određuje prema mjestu stanovanja djeteta • Određeni oblici skrbi za djecu pružaju se i u udomiteljskim obiteljima te u ustanovama za djecu, kao što su ustanove za skrb o djeci s teškoćama u razvoju, ustanove za odgoj i preodgoj djece i dječji domovi. S obzirom na značajnost obiteljskog života za pravilan razvoj djece, smještaj u ustanovama treba biti iznimno opravdan specifičnostima djeteta i određenim tretmanskim potrebama i mogućnostima. Organizacija zaštite djece u sustavu socijalne skrbi

9. odnose se na različite životne okolnosti i oblike ugroženog razvoja, a koji su određeni Obiteljskim zakonom i Zakonom o socijalnoj skrbi. • Ponekad su roditelji odsutni, spriječeni ili iz zdravstvenih ili sličnih razloga nesposobni brinuti o djetetu (čl. 103. ObZ). • Zanemarivanje djeteta (čl. 111. ObZ-a) - radi se o roditelju koji u većoj mjeri zanemaruje podizanje, odgoj i obrazovanje djeteta, a navedeni su sljedeći primjeri: ako ne skrbi dovoljno o prehrani, higijeni, odijevanju, medicinskoj pomoći, redovitom pohađanju škole, ne sprječava dijete u štetnom druženju, zabranjenim noćnim izlascima, skitnji, prosjačenju ili krađi ili pak ako ne zaštićuje dijete od takvih propusta drugog roditelja. Situacije u kojima CZSS ima zadaću zaštiti dijete

10. „Roditelj zlorabi ili grubo krši roditeljsku odgovornost, dužnosti i prava ako: 1. provodi tjelesno ili duševno nasilje nad djetetom, uključujući izloženost nasilju među odraslim članovima obitelji, 2. spolno iskorištava dijete, 3. izrabljuje dijete sileći ga na pretjerani rad ili na rad koji nije primjeren njegovoj dobi, 4. djetetu dopušta uživanje alkoholnih pića, droge ili drugih opojnih sredstava, 5. navodi dijete na društveno neprihvatljivo ponašanje, 6. je napustio dijete, 7. ne skrbi dulje od tri mjeseca o djetetu s kojim ne živi, 8. u roku godine dana ne stvori uvjete za zajednički život s djetetom s kojim ne živi, a da za to nema osobito opravdan razlog, 9. ne skrbi za osnovne životne potrebe djeteta s kojim živi ili se ne pridržava mjera koje je radi zaštite prava i dobrobiti djeteta prethodno donijelo nadležno tijelo, 10. na drugi način grubo zlorabi djetetova prava.“ čl. 114. ObZ-a - osnovni oblici zlostavljanja djeteta

11. nakon provedbe postupka vještačenja koji se provodi u CZSS, a u drugom stupnju u Ministarstvo socijalne politike i mladih. • Vještačenje je postupak utvrđivanja vrste i stupnja težine tjelesnog ili mentalnog oštećenja, trajne ili privremene promjene u zdravstvenom stanju, postojanja sposobnosti za osposobljavanje za samostalan život, prijeke potrebe stalne ili privremene pomoći i njege druge osobe i njezin opseg u postupku ostvarivanja prava iz socijalne skrbi. • važna je rana intervencija te je postupak vještačenja, mjere a posebno rehabilitaciju potrebno započeti čim prije. • Vještačenje se pokreće podnošenjem zahtjeva, a prije pokretanja je potrebno prikupiti određenu dokumentaciju. • Prvostupanjsko tijelo vještačenja za djecu predškolske dobi čine pedijatar, socijalni radnik i psiholog, te oni donose nalaz i mišljenje • Nalaz je osnova za ostvarivanje niza prava, a najčešća su: doplatak za pomoć i njegu, pomoć i njega u kući – stručna pomoć u obitelji, pravo na status roditelja njegovatelja, pravo na osobnu invalidninu te skrb izvan vlastite obitelji. Djeca s teškoćama u razvoju također ostvaruju određena prava iz sustava socijalne skrbi

12. obiteljskog nasilja, trgovanja ljudima, trudnicama koje nemaju smještaj ili zbog poremećenih odnosa u obitelji ne mogu ostati s djetetom, kao i u slučajevima poremećaja u ponašanju djece. • u situacijama razvoda braka stručnjaci CZSS imaju također značajnu preventivnu ulogu u zaštiti djece i njihovih prava • tijekom postupka posredovanja između roditelja • donošenjem stručnog mišljenja o prikladnosti roditelja da žive s djecom i o susretima i druženju onog roditelja koji ne živi s djecom. Posebna zaštita pruža se djeci i njihovim roditeljima i u slučajevima

13. CZSS na zahtjev suda u postupcima brakorazvoda sudjeluje u pribavljanju mišljenja djeteta, uzimajući u obzir njegovu dob, zrelost i dobrobit Imenuje skrbnika djetetu kad god se utvrdi da su interesi djeteta i roditelja u suprotnosti U sporovima o uzdržavanju brižljivo procjenjuje imovinske prilike U postupcima obiteljske medijacije

14. upozorenje na pogreške i propuste u skrbi i odgoju, • nadzor nad izvršavanjem roditeljske skrbi, • oduzimanje roditelju prava da živi sa svojim djetetom, • upućivanje djeteta na smještaj izvan vlastite obitelji • oduzimanje roditeljske skrbi. Navedene tzv. teže mjere valja koristiti kao dio paralelnog plana o kojem se roditelj unaprijed obavještava te je upoznat s posljedicama svojeg ponašanja po sebe i dijete U svim navedenim situacijama ugroženog razvoja djece CZSS može sam (odnosno u određenim slučajevima davanjem mišljenja i prijedloga sudu) izreći određene mjere mjera kojima se štite prava i dobrobit djeteta i provode intervencije

15. Sve mjere zaštite djece treba izricati pravovremeno te da se svaka sumnja na ugroženi razvoj i kršenja prava djece prijavljuje što prije jer : a) posljedice odrastanja u nepovoljnim uvjetima što dulje traju su i teže, b) mogućnosti unaprjeđivanja skrbi za dijete u obiteljskom okruženju veće su ukoliko se poduzmu ranije intervencije i c) prevenira se najteža mjera i posljedica – odvajanje djeteta od roditelja.

16. CZSS pokreće postupak obiteljsko-pravne zaštite Mjera - pismeno ili usmeno upozorenje zbog propusta u brizi ili odgoju djece. Mjera -Nadzora nad izvršavanjem roditeljske skrbi (za ostvarivanje minimalne suradnje, sprječavanje sukoba pred djecom, osiguravanje susreta i druženja, uz pomoć voditelja mjere) Poduzima daljnje mjere zaštite dobrobiti i interesa djece: kaznene prijave protiv roditelja, prijedlog radi oduzimanja prava roditeljima na život s djetetom, prijedloge radi lišenja roditeljske skrbi) ANALIZA LETKA-MJERA NADZORA NAD IZVRŠAVANJEM RODITELJSKE SKRBI

17. PROCJENJIVANJE I ZAŠTITA DJETETA

18. DJECA • Usklađenost djetetovog ponašanja, kognitivnog, socijalnog i emocionalnog razvoja sa standardima uobičajenim za razvojnom dobi RODITELJI • Roditeljska ponašanja i njihov učinak na dobrobit djeteta • Roditeljske sposobnosti (predispozicije, znanja i vještine) • Roditeljsku motivaciju da potrebe djeteta stavi ispred svojih (ne samo kao ponašajnu namjeru) • Roditeljski potencijal za promjenu nepoželjnih i/ili ugrožavajućih ponašanja ULOGA STRUČNJAKA CZSS JE PROCIJENITI…

19. Roditelji trebaju biti u mogućnosti: • Pružiti svojoj djeci osnovnu skrb, kao što je zadovoljavanje njihovih fizičkih potreba i pružanje odgovarajuće medicinske i stomatološke njege, uključujući potrebe za hranom, toplinom, zaklonom i odjećom; • Osigurati sigurnost djeteta štiteći ga od ozljeda u domu i drugdje; • Osigurati zadovoljavanje djetetovih emocionalnih potreba, kao i da dijete ima pozitivan osjećaj da ga se posebno cijeni i pozitivan osjećaj vlastitog etničkog i kulturnog identiteta; • Stimulirati dijete kroz poticanje učenja i intelektualnog razvoja putem ohrabrivanja, kognitivne stimulacije i promicanja socijalnih mogućnosti; • Pružiti smjernice i granice, čime se djetetu omogućava reguliranje vlastitih emocija i ponašanja korištenjem nenasilnih metoda; • Pružiti djetetu stabilno obiteljsko okruženje, što djetetu omogućuje održavanje sigurne povezanosti s primarnim skrbnikom/skrbnicima. Koje su temeljne odgovornosti roditelja?

20. U svim je životnim okolnostima iznimno važna promjena u životu • Podrazumijeva razvijanje odgovornosti za dijete, stavljanje djetetovih potreba ispred svojih osobnih i kontinuirano učenje o skrbi za dijete i roditeljstvu, posebno u prvim mjesecima i godinama života djeteta. • Kako se djeca brzo razvijaju, tako je i pred roditeljem zadaća stalnog mijenjanja i razvijanja vještina roditeljstva, što je samo po sebi vrlo izazovno. • U nepovoljnim obiteljskim uvjetima kao što su siromaštvo, nezaposlenost, bračne poteškoće, bolesti roditelja ili zahtjevne potrebe djeteta, roditeljstvo je znatno otežano • Kumulacija više takvih okolnosti vrlo je stresna za svakog roditelja, neovisno o njegovim sposobnostima. Ipak u svim životnim okolnostima određeni standardi brige za zdravlje i razvoj djeteta moraju se zadovoljiti. Postajanje roditeljem

21. Osnovne svrha roditeljstva poticati ukupnu psihofizičku i socijalnu dobrobit djeteta a načini njenog ostvarivanja razlikuju se prema dobi i potrebama djeteta, roditeljskim sposobnostima i okolini u kojoj dijete živi (Sladović Franz i Ajdukvoić, 2008.). Zadaće su roditelja osigurati skrb, kontrolu i razvoj svoga djeteta u svim aspektima njegovog života. RODITELJSTVO

22. ZADAĆE RODITELJA Skrb o djetetu - zadovoljavanje osnovnih potreba koje se odnose na prehranu, čistoću i stanovanje, zaštitu od bolesti i opasnih situacija Kontrola - odgajanje djeteta u smislu postavljanja granica u ponašanju (raste s dobi djeteta). Osiguravanje pravilnog razvoja djeteta kroz uvažavanje njegovih individualnih potreba, želja i poticanje ostvarivanja potencijala (trajno)

23. Roditelji mogu svoje zadaće izvršavati na vrlo različite načine - od potpuno neprikladnog (ili nebrige uopće) preko polovičnog u nekim područjima ili za neko dijete prikladnog a za drugu djecu ne. • U socijalnoj skrbi za djecu potreban pomak od • dovoljno optimalnog PREMA • dovoljno dobrom roditeljstvu!

24. PRETPOSTAVKE SPOSOBNOSTI ZA RODITELJSTVO određena količina znanja o tome kako brinuti o djetetu koje dobi intrinzična motivacija odnosno želja i interes za podizanjem svojeg djeteta i izvršavanjem roditeljskih zadaća na što bolji način. postojanje sredstava i mogućnosti, naravno ne samo materijalnih i stambenih, već i osobno zdravlje roditelja, podrška šire obitelji, uključenost u lokalnu zajednicu.

25. Nedostaju li roditeljima znanja koja bi trebao imati? Je li zainteresiran za dobrobit djeteta? Ima li uvjete za skrb (sredstva i mogućnosti su najčešće u vezi sa siromaštvom i socijalnom isključenošću - koja zapravo umanjuje mogućnosti kvalitetnog rasta i razvoja pa i ukupnu djetetovu perspektivu u budućem životu plus osobno zdravlje i sposobnosti)

26. Osim obilježja roditeljstva, za postupanje u socijalnoj skrbi procijeniti će se i Djetetove razvojne potrebe stjecanjem uvida o njegovom zdravlju, obrazovanju, emocionalnom razvoju i ponašanju, identitetu djeteta, obiteljskim i socijalnim odnosima, socijalnoj prezentaciji i vještinama skrbi za sebe Okolinski i obiteljski čimbenici - obiteljska povijest i funkcioniranje, stanovanje, zaposlenje, prihodi, obiteljska socijalna integracija te resursi zajednice u kojoj žive (SladovićFranz i Ajduković, 2008.).

27. U središtu trokuta je dijete i njegova sigurnost, stabilnost i dobrobit. • Stranice trokuta čine djetetove razvojne potrebe, roditeljske sposobnosti te obiteljski činitelji i činitelji iz okoline Procjenjivanje dobrobiti djece često se razmatra kroz tzv. trokut procjenjivanja

28. TROKUT PROCJENJIVANJA

29. usmjeren je na dijete • utemeljen je na dječjem razvoju • temelji se na ekološkom pristupu • uključuje rad s djecom i obitelji • temelji se na kako na snagama tako i na poteškoćama • temelji se na međuresornoj suradnji u procjenjivanju i osiguravanju usluga • kontinuirani je proces, a ne jedan „događaj“ • provodi se paralelno s drugim akcijama i uslugama • rukovodi se na praksi utemeljenoj na dokazima. Načela „trokuta procjenjivanja“ su sljedeća:

30. Dijete je u fokusu tijekom cijelog procesa procjene i u obzir se uvijek uzima djetetova perspektiva. • Važno je neposredno raditi s djetetom tijekom procjene, uključujući razvoj višestrukih, dobno, spolno i kulturalno odgovarajućih načina za utvrđivanje njihovih želja i osjećaja, te razumijevanja značenja koje određena situacija i iskustva imaju za njih. • Djetetovo pravo da se izrazi ne znači djetetovo pravo samoodređenja u ovakvim složenim situacijama, već se odnosi na njegovo uključivanje u proces procjenjivanja i donošenja odluka od značaja za djetetov život • Treba voditi računa o razvojnom kapacitetimadjeteta za sudjelovanje i odlučivanje. USMJERENOST NA DIJETE

31. “Trokut procjenjivanja” uključuje procjenu poteškoća djeteta i kvalitetu odnos dijete roditelj, kao i roditeljske sposobnosti. • Ako nisu identificirani problemi u području funkcioniranja djeteta teško je argumentirati da roditelj, ako je primarni skrbnik, nema minimalnu razinu potrebnih kompetencija. • Argument da roditelj nije u stanju zadovoljiti potrebe djeteta koje ima poteškoća zahtjeva dokaz da je dijete pod rizikom od buduće štete zbog trenutnog funkcioniranja roditelja ŠTO OMOGUĆAVA “TROKUT PROCJENJIVANJA“?

32. Odaberite obitelj iz svoje okoline u kojoj je roditeljstvo otežano uslijed nekih rizičnih okolnosti • Analiza roditeljstva temeljem trokuta procjenjivanja • Donijeti na nastavu esej 12.5. UPUTE ZA ESEJ 1