1 / 20

PRIPREMA UČITELJA ZA PRIHVATANJE I RAD SA OMETENOM DECOM

PRIPREMA UČITELJA ZA PRIHVATANJE I RAD SA OMETENOM DECOM. Metodika rada sa decom sa posebnim potrebama PEDAGOŠKI FAKULTET JAGODINA 2007/08. Pozitivne stavovsko-vrednosne orijentacije prema ometenoj deci. Priprema za rad sa ometenom decom:

dot
Download Presentation

PRIPREMA UČITELJA ZA PRIHVATANJE I RAD SA OMETENOM DECOM

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript


  1. PRIPREMA UČITELJA ZA PRIHVATANJE I RAD SA OMETENOM DECOM Metodika rada sa decom sa posebnim potrebama PEDAGOŠKI FAKULTET JAGODINA 2007/08

  2. Pozitivne stavovsko-vrednosne orijentacije prema ometenoj deci Priprema za rad sa ometenom decom: • Profesionalne kompetencije za obrazovni i vaspitni rad • Pozitivni stavovi prema svoj deci • Ljubav prema pozivu Odsustvo pripreme: • osećanje profesionalne nekompetencje, koje vodi uverenju da ometena deca nisu za redovnu školu, • neprimerene reakcije prema ometenom detetu, koje se prenosi na ostalu decu u razredu Reakcije ometenog deteta: povlačenje ili agresija

  3. Uzroci otpora škola prema ometenoj deci • Nepripremljenost učitelja i nastavnika • Osećanje profesionalne nekompetencje – negativni stavovi u radu sa ometenom decom • Negativna iskustva dece ometene u razvoju i njihovih roditelja, kao i svih ostalih, otežavaju inkluziju i daju argumente protivnicima inkluzije • Napuštanje škole kod dece ometene u razvoju

  4. Uzroci otpora škola prema ometenoj deci 5. Iako većina roditelja ometene dece želi da im se deca školuju u redovnim školama, oko polovine učitelja ima negativan stav prema inkluziji 6. Prosvetni sistem ignoriše ovaj problem i ne daje jasnu poruku školama da je to njihova moralna i profesionalna obaveza 7. Regionalne razlike sever - jug 8. Stavovi predmetnih nastavnika su znatno nepovoljniji od stavova učitelja

  5. Dodatna obuka učitelja i nastavnika • Nerealan zahtev: Učitelj mora voleti svako dete • Realan zahtev: razumevanje razloga ispoljavanja neprilagođenog ponašanja i znanje o tome kako izaći na kraj sa tim ponašenjem • Poželjan odnos: prihvatanje, ali ne i preterena emocionalnost • Preterane emocije prema ometenom detetu mogu biti uzrok averzije kod stale dece (prvilegovanost ometenog deteta) • Preterano vezivanje ometenog deteta može biti razlog odbijanja druge škole, nastavnika

  6. Neki od načina rešavanja problema sa ometenom decom i razredom u celini • Plansko ignorisanje provokativnog ponašanja • Suzbijanje negativnog ponašanja gestovima neodobravanja ili kratkim verbalnim primedbama (želiš nešto da nam kažeš?) • Bliskost i kontrola dodirom: agresivnost, hiperaktivnost, uznermirenost i preterano uzbuđenje • Uključivanje deteta u neku njemu zanimljivu aktivnost (tokom grupnog rada) • Izražavanje simpatije i interesovanja za dete: može ublažiti osećanje neuspeha u nekoj prethodnoj aktivnsoti

  7. Neki od načina rešavanja problema sa ometenom decom i razredom u celini • Ublažavanje napetosti kroz neuvredljive šale • Pomoć detetu da savlada prepreku, pre nego što nastupi uznemirenost zbog neuspeha • Promena odeljenja ukoliko prethodno nije uspostavljena veza sa vršnjaicma • Promena aktivnosti ukoliko prethodna dovodi do uzbuđenja i poremećaja odnosa među decom

  8. Neki od načina rešavanja problema sa ometenom decom i razredom u celini • Direktan zahtev da sarađuje ili bude korektno prema vršnjacima • Agresivno dete isključiti iz grupe kada nema drugog rešenja, uz obrazloženje koje neće povrediti dete • Povremena zabrana neke aktivnosti ako je to neophodno-granice moraju postojati, inače učitelj gubi kontrolu nad situacijom (dete krši dogovorena pravila, narušava igru, razbacuje materijal, ometa drugu decu) • Najveća grešaka - prozivati roditelje pred drugima kada se pojavi problem, tada roditelji izbegavju saradnju sa školom

  9. Priprema ometenog deteta za komunikaciju sa vršnjacima • Usvajanje jezika i govora daje mogućnost detetu da kroz igru usvaja pojmove, pravila ponašanja i da tako postaje deo socijalne grupe. • Ljudski razvoj se odvija kroz saradnju, i bez aktivnosti koje su u osnovi te saradnje, nije moguće razviti sposobnosti koje svako poseduje kao potencijal • Kod ometenog deteta, komunikacija i interakcija sa vršnjacima su otežane, dete se sve više izlouje, što za posledicu ima zastoj u svim aspektima dečjeg razvoja

  10. Priprema ometenog deteta za komunikaciju sa vršnjacima • Kada dete ne izažava svoje misli, osećanja i potrebe na način koji je drugma razumljiv, ili kada ne reaguje na podsticaje iz sredine na adekvatan način, postavlja se pitanje koja je vrsta obrazovanja za njih najbolja? • Redovne škole imaju veliki broj dece koja su u stanju da podstaknu razvoj komunikacije kod ometenog deteta • Za to je potrebno koristiti dodatne tehnike koje će podstaći ometeno dete i njegove vršnjake na međusobnu komunikaciju i učešće u zajedničkim aktivnostima

  11. Priprema ometenog deteta za komunikacija sa vršnjacima Da bi se bilo koje dete družilo sa vršnjacima, potrebno je da: • Oseća i izražava bliskost sa vršnjacima • Da poštuje prava drugih • Da je spremno na saradnju i pomaganje • Da prihvata druge, da bude prihvaćen od drugih

  12. Priprema ometenog deteta za komunikacija sa vršnjacima • Da razume potrebu za uzajamnošću • Da poštuje pravila, čeka svoj red • Da ima samopouzdanje i sigurnost • Ova ponašanja se stiču kroz socijalno iskustvo i ako su odgovarajuća, odrasli i druga deca ih podržavaju, u suprotnom su obeshrabrivana • Ovo je retko kod ometene dece, jer prilike za igru sa drugima nema mnogo, pa neuspeh u igri postaje izvor frustracije i iskustva manje vrednosti, dolazi do regresije i izolacije

  13. Priprema ometenog deteta za komunikacija sa vršnjacima • Teškoće u razumevanju neverbalnih proruka: autistična i slobvida deca • Potrebno je pažljivo pratiti kojmunikaciju da bi se videlo gde su zastoji i kako ih otkloniti • Teškoće u razvju govora: nejasna aritikulacija, ograničena ekspreivna fuknkija i receptivna funkcija • Siromaštvo rečnika • Razvijanje sposbnosti slušanja • Identifikacija bitnih elemenata poruke • Veština započinjanja komunikacije

  14. Priprema grupe vršnjaka za ometno dete • Diskusija o sličnostima i razlikama među decom • Razgovor o različitim vrstama teškoća u razvoju dece • Odigravanje situacija koje simuliraju tipična ponašanja i teškoće ometenosti • Razgovor o neprimerenim reakcijama na ometeno dete • Prikaz video snimka ometenog deteta • Šta ometeno dete ime lepo da radi

  15. Podsticanje komunikacije ometenog deteta i njegovih vršnjaka • Način na koji učitelj komunicira sa ometenim detetom uticaće na odnos vršnjaka • Ne komunicirati na infantilan način, već kao i sa svom drugom decom istog uzrasta • Davati podršku samostalnom uključivanju u grupu, kako ne bi bilo preterano zavisno od učitelja • Dodatna podraška: dovoljno, ali ne previše • U okviru grupnog rada uključivati ometeno dete, ali tako da ne remeti drugu decu • Preterana podrška nije od koristi jer će ometeno dete druga deca opažati kao nezrelog

  16. Podsticanje komunikacije ometenog deteta i njegovih vršnjaka Teškoće u grupnom radu i zajedničkim aktivnostima: • Deca bez ometenosti se ponašaju kao učitelji ometenoj deci • Imtiraju način na koji učitelji razgovaraju sa njima • Ne daju povratne informacije ometenom detetu • Teško se uzdržavaju da ne urade zadatak umesto ometenog deteta

More Related