14 zemlja i kapital n.
Download
Skip this Video
Loading SlideShow in 5 Seconds..
14. ZEMLJA I KAPITAL PowerPoint Presentation
Download Presentation
14. ZEMLJA I KAPITAL

Loading in 2 Seconds...

play fullscreen
1 / 41

14. ZEMLJA I KAPITAL - PowerPoint PPT Presentation


  • 212 Views
  • Uploaded on

14. ZEMLJA I KAPITAL. dr. Svetislav Polovina. OSTALI FAKTORI PROIZVODNJE. Pored rada (L) u funkciji proizvodnje Q = f(L,K,N) zemlja i kapital su druga dva faktora proizvodnje.

loader
I am the owner, or an agent authorized to act on behalf of the owner, of the copyrighted work described.
capcha
Download Presentation

PowerPoint Slideshow about '14. ZEMLJA I KAPITAL' - dolph


An Image/Link below is provided (as is) to download presentation

Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author.While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server.


- - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - E N D - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - -
Presentation Transcript
14 zemlja i kapital

14. ZEMLJA I KAPITAL

dr. Svetislav Polovina

ostali faktori proizvodnje
OSTALI FAKTORI PROIZVODNJE
  • Pored rada (L) u funkciji proizvodnje Q = f(L,K,N) zemlja i kapital su druga dva faktora proizvodnje.
  • Zajedničko im je što svojim vlasnicima donose prihod, a razlikuju se po tome što je zemlja nereproduktivni a kapital reproduktivni proizvodni faktor.
zemlja kao proizvodni faktor
ZEMLJA KAO PROIZVODNI FAKTOR
  • Budući je sva poljoprivredna površina već obrađena nema mogućnosti njenog ekstenzivnog širenja.
  • Uslijed toga pod uvjetom da se koristi isključivo u proizvodnji jednog proizvoda ponuda zemlje je praktično savršeno neelastična.
  • Kao i svi proizvodi čija je ponuda fiksna zemlja daje ekonomsku rentu.
renta kao cijena zemlje
RENTA KAO CIJENA ZEMLJE
  • Renta se određuje na temelju odnosa ponude i potražnje zemlje.
  • Grafički se određuje presjecištem krivulje ponude i potražnje zemlje. Na apscisi se određuje veličina nuđene i tražene zemlje a na ordinati visina rente.
promjena visine rente
PROMJENA VISINE RENTE
  • Ako je renta viša od ravnotežne smanjit će se potražnja za zemljom što će dovesti do pada rente i njenog vraćanja na ravnotežnu razinu.
  • Ako je renta niža od ravnotežne povećat će se potražnja za zemljom što će izazvati porast rente i njeno vraćanje na ravnotežnu razinu.
obilje ja potra nje za zemljom
OBILJEŽJA POTRAŽNJE ZA ZEMLJOM
  • Potražnja za zemljom je izvedena potražnja i ona je ovisna o cijeni poljoprivrednih proizvoda koji se na njoj uzgajaju.
  • Ovo je utvrdio Ricardo početkom 19. vijeka kada su poslije Napoleonovih ratova naglo skočili i rente i cijene poljoprivrednih proizvoda.
  • Tada je nastala dvojba: renta je visoka zbog skupe hrane odnosno hrana je skupa zbog visoke rente
postavka henry george a
POSTAVKA HENRY GEORGE-A
  • Prema američkom teoretičaru Henry Georgeu rentu je moguće visoko oporezovati a da to ne izazove smanjenje ponude zemlje.
  • Cjelokupni porez se prevaljuje na vlasnike zemlje pri čemu će oni nadalje nuditi istu količinu zemlje neovisno o poreznom opterećenju.
  • Nametnuti porezi ne bi smanjili poljoprivrednu proizvodnju jer bi cijene ostale iste kao i ponašanje poduzetnika.
da li je pla anje rente pravedno
DA LI JE PLAĆANJE RENTE PRAVEDNO?
  • DA, jer se plaćanjem rente omogućuje racionalno korištenje prirodnih resursa i sprječava njihova pogrešna alokacija.
  • Ako se za oskudne privredne resurse ne bi plaćala renta došlo bi do njihovog prekomjernog korištenja i njihove devastacije.
  • Neplaćanje rente također uzrokuje da se na teret društva prebace troškovi eksternalija , posebice kada je u pitanju zaštita okoliša.
kada se renta ne pla a
KADA SE RENTA NE PLAĆA ?
  • Renta se ne plaća kada prirodni resursi nemaju svog vlasnika ili ako su troškovi naplate veći od samog iznosa rente.
k a p i t a l
K A P I T A L
  • Kapital je izvedeni činitelj proizvodnje za razliku od rada i zemlje koji su primarni faktori proizvodnje.
  • Kapital je izveden faktor jer ga je prethodno potrebno proizvesti.
  • Bitno svojstvo kapitala je što je on istovremeno i output i input jer ga je potrebno prethodno proizvesti da bi se mogao koristiti u novom procesu proizvodnje.
vrste kapitala
VRSTE KAPITALA
  • Tri su vrste kapitalnih dobara : građevine (na pr. tvornice i infrastrukturni objekti), oprema (trajna potrošna dobra i trajna proizvodna dobra) te zalihe inputa i outputa).
zakupnina
ZAKUPNINA
  • Kapitalna dobra mogu biti predmetom kupoprodaje i iznajmljivanja.
  • Plaćanje za privremenu uporabu nekog kapitalnog dobra naziva se zakupnina
  • Kolika je zakupnina jednosobnog komfornog stana u Zagrebu ?
rentabilnost kapitala
RENTABILNOST KAPITALA
  • Rentabilnost kapitalnih ulaganja izražava se stopom povrata od kapitala.
  • Ona pokazuje odnos između neto godišnjih primitaka i investiranog kapitala.
  • Što je ona veća tim je veća i rentabilnost.
  • Svojom visinom ona alocira kapital u smjeru najunosnijih ulaganja.
pretpostavke stvaranja kapitala
PRETPOSTAVKE STVARANJA KAPITALA
  • Da bi se stvorila sredstva potrebna za proizvodnju kapitala potrebno je prethodno uzdržati se od tekuće potrošnje i štedjeti.
  • Štednja je pretpostavka stvaranja kapitala.
  • Iz tih sredstava se financiraju poduzetnici koji nemaju dovoljno vlastitih sredstava kako za investiranje tako i za vođenje biznisa.
kamata
KAMATA
  • Za svoje odricanje od tekuće potrošnje štediše očekuju nagradu u vidu kamate.
  • Kamata je s jedne strane nagrada za štednju dok je s druge strane cijena korištenja tuđeg posuđenog kapitala.
kamatna stopa
KAMATNA STOPA
  • Kamatna stopa ili kamatnjak je odnos između kamate i deponirane glavnice
  • Postoje različite vrste kamatnih stopa: a) aktivne i pasivne, b) fiksne i varijabilne, c) kratkoročne i dugoročne itsl.
aktivne i pasivne kamate
AKTIVNE I PASIVNE KAMATE
  • Aktivne kamate su one gdje je banka vjerovnik a privatne i pravne osobe dužnici.
  • Pasivne kamate su one gdje je banka dužnik a privatne i pravne osobe vjerovnici.
  • Aktivne kamate su uvijek više od pasivnih a razlika između njih čini dobit banke.
  • Kamata koja se plaća za dobiveni kredit uvijek je veća od kamate na štednju
fiksne i varijabilne kamate
FIKSNE I VARIJABILNE KAMATE
  • Fiksne kamate su nepromjenljive tijekom cijelog kreditnog razdoblja neovisno o stopi inflacije ili promjeni deviznog tečaja.
  • Varijabilne kamate se mijenjaju tijekom kreditnog razdoblja ovisno o promjeni cijena ili deviznih tečajeva.
  • Banke u pravilu primjenjuju varijabilne kamatne stope kako bi sačuvale realnu vrijednost kreditnog zaduženja
nominalna i realna kamatna stopa
NOMINALNA I REALNA KAMATNA STOPA
  • Nominalna kamatna stopa izražena je u nominalnom izrazu dok je realnakamatna stopa ona koja je korigirana za promjenu cijena i jednaka je razlici između nominalne kamatne stope i stope inflacije.
  • Realna kamatna stopa je ta koja svojom visinom određuje štednju
sada nja vrijednost kapitalnog dobra
SADAŠNJA VRIJEDNOST KAPITALNOG DOBRA
  • Ona se dobiva tako da se utvrdi koliko je potrebno investirati danas po tekućoj kamatnoj stopi da bi se generirao tok budućih prinosa.
izra unavanje sada nje vrijednosti kapitalnog dobra
IZRAČUNAVANJE SADAŠNJE VRIJEDNOSTI KAPITALNOG DOBRA
  • Razlikuju se dva načina izračunavanja sadašnje vrijednosti kapitalnih dobara.
  • Prvi način odnosi se na dobra s beskonačnim vijekom trajanja i koja daju vječnu rentu.
  • Za njeno izračunavanje koristi se formula V = N / i gdje je V sadašnja vrijednost kapitalnog dobra, N neprekinuti godišnji primici a i tekuća kamatna stopa
primjer izra unavanja sada nje vrijednosti kapitalnog dobra vje nog trajanja
PRIMJER IZRAČUNAVANJA SADAŠNJE VRIJEDNOSTI KAPITALNOG DOBRA VJEČNOG TRAJANJA
  • Hundo Boy je iznajmio 10 hektara zemlje po 1000 kn/ha. Ako je tekuća kamatna stopa 8 % sadašnja vrijednost zemlje izračunata po formuli V = N/i iznosit će V=10 000 : 8/100 = 125 000 kn
  • Ako je Hundo Boy iznajmio svoju zemlju zakupcu za 2000 kn po ha uz kamatnu stopu i = 5 % sadašnja vrijednost njegove zemlje iznosit će V = 20 000 : 5/100 = 400 000 kn
izra unavanje sada nje vrijednosti kapitalnog dobra 2a
IZRAČUNAVANJE SADAŠNJE VRIJEDNOSTI KAPITALNOG DOBRA (2a)
  • Drugi način izračunavanja sadašnje vrijednosti primjenjuje se kod onih kapitalnih dobara koja imaju ograničeni vijek trajanja.
  • U ovom slučaju se primjenjuje formula V = N1(1 + i) + N2(1 + i)2 + ..+Nt(1 + i)t
izra unavanje sada nje vrijednosti kapitalnog dobra 2 b
IZRAČUNAVANJE SADAŠNJE VRIJEDNOSTI KAPITALNOG DOBRA (2 b)
  • U ovom načinu izračunavanja sadašnje vrijednosti potrebno je diskontirati buduće prinose jer oni imaju manju vrijednost od sadašnje.
  • Protokom vremena sadašnja vrijednost ima tendenciju smanjenja a diskontirana kamata ima tendenciju rasta.
  • Povećanje kamatne stope smanjuje sadašnju vrijednost kapitalni dobara dok njeno smanjenje povećava sadašnju vrijednost
va no 1
VAŽNO (1)
  • Za izračunavanje sadašnje vrijednosti kapitalnog dobra mora se imati informacija o njegovoj rentabilnosti u budućnosti i tržišnoj kamatnoj stopi.
va no 2
VAŽNO (2)
  • Mora se razlikovati sadašnja vrijednost kapitalnog dobra od troškova njegove gradnje ili nabave.
  • Ako je sadašnja vrijednost kapitalnog dobra veća od troškova njegove nabave tada se isplati uzeti zajam radi njegove gradnje jer je stopa povrata od kapitala veća od kamatne stope.
va no 3
VAŽNO (3)
  • Ako je sadašnja vrijednost kapitalnog dobra manja od troškova nabave takav investicijski pothvat je nerentabilan jer je kamatna stopa veća od od stope povrata od kapitala.
  • Kamatna stopa određujući višu odnosno nižu sadašnju vrijednost kapitalnog dobra osim što potiče štednju i akumulaciju ima značajnu alokativnu i selektivnu ulogu jer usmjerava investicije u najrentabilnije projekte.
primjer izracunavanja sada nje vrijednosti kapitalnog dobra s ogranicenim vijekom trajanja
Primjer izracunavanja sadašnje vrijednosti kapitalnog dobra s ogranicenim vijekom trajanja
  • Pretpostavimo da PLIVA (Zagreb) namjerava investirati u kupnju novog stroja . Na natječaj su stigle tri ponude - A, B i C u kojima proizvođači nude traženi stroj po istoj nabavnoj cijeni ali različitog vijeka trajanja i očekivanih prinosa. Kamatna stopa je 10 %. Podaci su dani u tablici:
  • PLIVA prihvaća ponudu C jer ima najveći V
klasi na teorija kapitala
KLASIČNA TEORIJA KAPITALA
  • Nju su razvili Boehm-Bawerk, Wicksell i Fischer
  • Ona se svodi na tvrdnju da ulaganja u kapitalna dobra pretpostavlja žrtvovanje tekuće potrošnje u korist uvećane potrošnje u budućnosti.
  • Sadašnja žrtva ali i buduća korist b it će tim veća što je posrednost proizvodnje veća
  • Posrednost proizvodnje ogleda se u vremenu potrebnom za stvaranje kapitalnih dobara koja će povećati buduću potrošnju
odluka o investiranju u uvjetima odsutnosti rizika i inflacije
ODLUKA O INVESTIRANJU U UVJETIMA ODSUTNOSTI RIZIKA I INFLACIJE
  • U idealnom svijetu bez rizika i inflacije poduzeće koje maksimalizira profit svoju odluku o investiranju temeljit će na poređenju stopa povrata kapitala i tekuće kamatne stope (i)
  • Ako je stopa povrata od kapitala veća od tržišne kamatne stope (e>i) poduzeće će investirati.
  • Ako je stopa povrata od kapitala manja od tržišne kamatne stope (e<i), poduzeće neće investirati.
konkurencija na tr i tu kapitala
KONKURENCIJA NA TRŽIŠTU KAPITALA
  • Konkurencija među poduzećima svodi stopu povrata od kapitala na razinu tržišne kamatne stope.
ravnote a na tr i tu kapitala u kratkom roku 1
RAVNOTEŽA NA TRŽIŠTU KAPITALA U KRATKOM ROKU (1)
  • U kratkom roku ravnoteža će se ostvariti u sjecištu krivulje savršeno neelastične ponude kapitala i negativno zakrivljene krivulje potražnje kapitala.
  • U točki ravnoteže poduzeća su spremna platiti za posudbu novca namijenjenog investiranju upravo onoliko za koliko su zajmodavci spremni ponuditi svoj novac.
ravnote a na tr i tu kapitala u kratkom roku 2
RAVNOTEŽA NA TRŽIŠTU KAPITALA U KRATKOM ROKU (2)
  • Kratkoročna ravnoteža nije održiva na dulje vrijeme jer se temelji na danoj, fiksnoj ponudi kapitala.
ravnote a na tr i tu kapitala u dugom roku
RAVNOTEŽA NA TRŽIŠTU KAPITALA U DUGOM ROKU
  • Tijekom vremena visoka kamatna stopa povećava štednju i ponudu kapitala dok se stopa prinosa od kapitala smanjuje.
  • Posljedica ovih dvaju tendencija je uspostavljanje dugoročne ravnoteže kod koje štednja prestaje, neto akumulacija je jednaka nuli, a fond kapitala više ne raste.
profit
PROFIT
  • Profit se često definira kao četvrta vrsta dohotka pored najamnine, kamate i rente.
  • Definicije profita su različite kod pojedinih teoretičara.
definicije profita
DEFINICIJE PROFITA
  • Profit se najčešće definira kao implicitna naknada odnosno samo kao drugo ime za najamninu, rentu i zakupninu.
  • Prema Franku Knightu profit je naknadaza preuzimanje rizika.
  • Prema Schumpeteru profit je nagrada zauvođenje inovacija u procesu proizvodnje i prodaje.
  • Prema četvrtima profit je samo zarada ostvarena putem monopolskih cijena.