Seminarski radovi Diplomski Maturski Maturalni - PowerPoint PPT Presentation

diplomski
slide1 l.
Skip this Video
Loading SlideShow in 5 Seconds..
Seminarski radovi Diplomski Maturski Maturalni PowerPoint Presentation
Download Presentation
Seminarski radovi Diplomski Maturski Maturalni

play fullscreen
1 / 41
Download Presentation
Seminarski radovi Diplomski Maturski Maturalni
2533 Views
Download Presentation

Seminarski radovi Diplomski Maturski Maturalni

- - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - E N D - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - -
Presentation Transcript

  1. Korporacijska društvena odgovornost i poslovna etika mr. sc. Sandra Huzak

  2. Bavimo se izradom: Seminarski, maturski, maturalni i diplomski radovi iz raznih oblasti. Kontakt na sajtovima ispod: www.maturskiradovi.net www.maturski.net www.seminarskirad.info www.seminarskirad.org www.maturski.org www.essaysx.com

  3. Osnove društvene odgovornosti Korporacijska društvena odgovornost – obveza uprave da poduzme mjere zaštite i unapređenja dobrobiti i društva kao cjeline i interese organizacije

  4. DAVISOV MODEL KORPORACIJSKE DRUŠTVENE ODGOVORNOSTI – 5 postavki: • Društvena odgovornost proizlazi iz društvene moći • Tvrtke moraju poslovati kao dvostrani otvoreni sustavi, s otvorenim primanjem informacija od društva i otvorenim prikazom vlastitih aktivnosti javnosti

  5. Moraju se pomno promotriti i izračunati troškovi i prinosi aktivnosti, proizvoda ili usluge u odlučivanju o njihovom nastavku proizvodnje • Društveni troškovi povezani sa svakom aktivnosti, proizvodom ili uslugom prenose se na klijente • Poslovne institucije, kao građani, imaju odgovornost da se uključe u određene društvene probleme koji su izvan njihovog uobičajenog područja djelovanja

  6. Područja korporacijske društvene odgovornosti Različita područja: • Gradska pitanja • Poslovanje s klijentima • Zaštita okoliša • Zapošljavanje Primjer prehrambene industrije čija je misija iskoristiti jedinstvenu privlačnost čokolade za širenje pozitivne poruke o očuvanju okoliša

  7. Različiti stavovi prema društvenoj odgovornosti Tvrtke se trebaju baviti društveno odgovornim aktivnostima: • Poduzeće je utjecajan član društva te ima odgovornost pomoći održavanju i unapređenju sveopće dobrobiti društva • Poduzimanje društveno odgovornih aktivnosti predstavlja način ostvarivanja veće organizacijske dobiti

  8. Tvrtke se ne trebaju baviti društveno odgovornim aktivnostima: • Milton Friedman – najistaknutiji američki ekonomist: istovremena odgovornost ostvarivanja dobiti prema vlasnicima tvrtke te unapređenje društvenog blagostanja prema društvu može dovesti do sukoba interesa što bi moglo uzrokovati propast poslovanja • Neetično je tražiti od menadžera da postižu društveno odgovorne ciljeve jer ih se prisiljava da troše novac pojedinaca na druge pojedince

  9. Zaključci o obavljanju društveno odgovornih aktivnosti u poslovanju Neovisno o tome da li su menadžeri za ili protiv obavljanja društveno odgovornih aktivnosti u poslovanju, svi bi se trebali truditi raditi sljedeće: • Obavljati sve zakonom propisane društveno odgovorne aktivnosti • Uzeti u obzir dobrovoljno obavljanje društveno odgovornih aktivnosti i izvan okvira propisanih zakonom

  10. Obavijestiti sve važne pojedince o tome u kojoj će se mjeri organizacija uključiti u obavljanje društveno odgovornih aktivnosti Obvezno društveno odgovorno djelovanje: • Zakoni propisuju da tvrtke moraju obavljati određene društveno odgovorne aktivnosti • Primjeri: • Zakon o jednakoj plaći • Zakon o jednakim mogućnostima zapošljavanja • Zakon o sigurnosti na autocestama

  11. Dobrovoljno društveno odgovorno djelovanje: • Pridržavanje zakonom propisanih društveno odgovornih aktivnosti minimalan je standard koji menadžeri moraju postići • Menadžeri se moraju zapitati u kojoj bi mjeri trebali nadmašiti minimum • Sljedeća tablica 3.2. prikazuje mišljenja visoko pozicioniranih menadžera 560 najvećih tvrtki o mogućim pozitivnim i negativnim ishodima koje bi njihova tvrtka mogla očekivati od provođenja društveno odgovornih aktivnosti

  12. Tablica 3.2. Ishodi društveno odgovorne uključenosti koje očekuju izvršni direktori

  13. Komuniciranje o mjeri u kojoj je tvrtka uključena u društveno odgovorne aktivnosti • Subjektivan proces • Menadžeri trebaju imati jasno definirano stajalište o tom značajnom području i o njemu informirati sve članove organizacije • npr. Nike je otvorio novo radno mjesto dopredsjednika za poslovnu i društvenu odgovornost

  14. Društvena osjetljivost • Stupanj efikasnosti i učinkovitosti koji organizacija postiže u obavljanju svojih društvenih obveza • Što je stupanj efikasnosti i učinkovitosti veći – organizacija je društveno osjetljivija

  15. Utvrđivanje postojanja društvene odgovornosti • Menadžeri koji pokušavaju pokazati društvenu osjetljivost trebaju odrediti koje im to društvene odgovornosti nameće poslovna situacija u kojoj se nalaze • npr. menadžeri u duhanskoj industriji • Uprava ima obvezu biti društveno odgovorna prema svojim dionicima • Dionici: svi pojedinci i skupine na koje odluke organizacije utječu, izravno ili neizravno (zaposlenici, sindikati, klijenti, konkurenti, lokalna zajednica, društvo u cjelini)

  16. Tablica 3.3. Dionici tipične moderne organizacije i primjeri društvenih obveza koje menadžeri imaju prema njima

  17. Društvena osjetljivost i donošenje odluka • Efikasna i učinkovita društveno osjetljiva organizacija – izvršava svoje društvene obveze bez tračenja organizacijskih resursa • 2 ključne odluke za zadržavanje visokog stupnja društvene osjetljivosti unutar organizacije su: • Određivanje društvenih obveza koje bi organizacija trebala ispunjavati • Odlučivanje o načinu na koji će to činiti

  18. Slika 3.1. Dijagram donošenja društveno odgovornih odluka u organizaciji

  19. Pristupi ispunjavanju društvenih obveza • Prema Lipsonu, poželjan i društveno odgovoran pristup ispunjavanju društvenih obveza uključuje: • Ugrađuje društvene ciljeve u godišnji proces planiranja • Traži komparativne industrijske norme za društvene programe • Podnosi izvješća o napredovanju društvene odgovornosti članovima organizacija, upravnom odboru i dioničarima • Eksperimentira s različitim pristupima mjerenju društvenog djelovanja

  20. Pokušava izračunati trošak društvenih programa, kao i povrat na uloženo u društvene programe Tri menadžerska pristupa ispunjavanju društvenih obveza: • Pristup društvene obveze • Pristup društvene odgovornosti • Pristup društvene osjetljivosti Proaktivni menadžeri čine ono što je razborito sa stajališta tvrtke kako bi smanjili obveze, neovisno da li su takve aktivnosti propisane zakonom ili ne

  21. Društveno odgovorne aktivnosti i funkcije upravljanja I. Planiranje društveno odgovornih aktivnosti • Uključuje određivanje načina na koji će organizacija postići svoje društveno odgovorne ciljeve ili zauzeti mjesto na kojem želi biti u području društvene odgovornosti Cjelokupni proces planiranja Prognoze društvenih trendova bi se trebale obavljati unutar organizacije zajedno s prognozama ekonomskih, političkih i tehnoloških trendova

  22. Slika 3.2. Integracija društveno odgovornih aktivnosti i aktivnosti planiranja PROGNOZE OKRUŽENJA Društvene Ekonomske Političke Tehnološke Dugoročnim planovima Kratkoročnim planovima Akcijom uprave REZULTIRAJU REZULTIRAJU REZULTIRAJU POVRATNEINFORMACIJE

  23. Pretvaranje organizacijske politike društvene odgovornosti u djelo • Politika: sredstvo upravljanja koje daje široke smjernice za upućivanje razmišljanja rukovodećeg kadra u određenom pravcu • Da bi bila učinkovita, društveno odgovorna politika mora se pretočiti u odgovarajuće konkretno djelovanje – ta pretvorba uključuje 3 zasebne i uglavnom uzastopne faze (Slika 3.3.)

  24. Prva faza • Najviše rukovodstvo priznaje da organizacija ima neke društvene obveze • Donosi se politika o prihvaćanju spomenute obveze i prenosi se svim članovima organizacije

  25. Druga faza • Uključuje i najviši menadžment i osoblje • Najviše rukovodstvo prikuplja informacije o izvršavanju društvene obveze preuzete u prvoj fazi • Zaposlenici daju savjete o stručnim pitanjima povezanim s izvršavanjem preuzete društvene obveze

  26. Treća faza • Uz zaposlenike organizacije koji sudjeluju u prve 2 faze uključuje i voditelje svakog odjela • Najviše rukovodstvo teži zadržavanju predanosti članova organizacije preuzetim društvenim obvezama te pokušava stvoriti realna očekivanja posljedica takve predanosti na proizvodnost organizacije

  27. Slika 3.3. Provođenje društveno odgovornih politika u djelo FAZE UKLJUČENOSTI ORGANIZACIJE IZVRŠNI DIREKTORI ORGANIZACIJSKA RAZINA STRUČNJACI IZ OSOBLJA UPRAVA DIVIZIJE

  28. II. Organiziranje društveno odgovornih aktivnosti • Podrazumijeva odluke o logičnom korištenju svih organizacijskih resursa koje stavlja težište na postizanje organizacijskih društvenih ciljeva te je u skladu s društveno odgovornim planovima organizacije

  29. Slika 3.4. – Kako Chevron Texaco uključuje društvenu odgovornost u svoj organigram

  30. III. Utjecaj na pojedince koji obavljaju društveno odgovorne aktivnosti • Proces vođenja aktivnosti članova organizacije tako da im se pomogne ostvariti organizacijske društveno odgovorne ciljeve • Menadžeri moraju voditi, motivirati grupe te s njima komunicirati i raditi tako da rezultat bude ostvarivanje organizacijskih društveno odgovornih ciljeva

  31. IV. Kontroliranje društveno odgovornih aktivnosti • Kontrolirati znači pobrinuti se da se stvari odvijaju na planirani način • Kontroliranje na području društvene odgovornosti sastoji se od 2 velika zadatka: • Područja mjerenja: • Područje ekonomske funkcije • Područje kvalitete života • Područje društvenog ulaganja • Područje rješavanja problema

  32. Društvena revizija: Izvješće o napretku • Proces mjerenja sadašnjih društveno odgovornih aktivnosti organizacije da bi se tako odredilo njezino poslovanje na tom području Osnovni koraci u provođenju revizije su: • Promatranje • Mjerenje • Ocjenjivanje svih aspekata društveno odgovornog poslovanja organizacije

  33. Kako društvo može pomoći tvrtki da ispuni društvene obveze Obaveze društva prema tvrtki: • Postaviti pravila koja su jasna i dosljedna • Neka pravila budu tehnički izvediva • Neka pravila budu ekonomski izvediva • Neka pravila budu usmjerena prema budućnosti, a ne retroaktivna • Neka pravila postavljaju ciljeve, a ne propisuju postupke

  34. Poslovna etika Definicija etike: sposobnost promišljanja vrijednosti u procesu donošenja odluka u korporacijama, da bi se odredilo kako te vrijednosti i odluke utječu na različite grupe dionika i da bi se utvrdilo kako menadžeri mogu iskristiti ta opažanja u svakodnevnom upravljanju tvrtkom Etični menadžeri teže uspjehu u granicama razumne menadžerske prakse koju obilježavaju poštenje i pravednost

  35. Zašto je etika ključni dio prakse upravljanja • Etika i konkurentnost su nerazdvojive • Korištenje etične poslovne prakse može unaprijediti sveukupno korporacijsko zdravlje u 3 važna područja: • Proizvodnost • Odnosi dionika • Zakonski okvir

  36. Etički kodeks • Službena izjava koja služi kao vodlja u ponašanju ljudi unutar određene organizacije te donošenju odluka • Obično se bavi pitanjima: • Sukoba interesa • Konkurentima • Privatnošću informacija • Davanjem poklona • Davanjem i pružanjem političkih doprinosa ili poslova

  37. Kako stvoriti etično radno mjesto • stvaranje, širenje i stalno unapređivanje tvrtkinog etičkog kodeksa uobičajen je korak koji menadžeri mogu poduzeti kako bi stvorili etično radno mjesto • imenovanje glavnog referenta za etiku – osigurati uklapanje organizacijske etike i vrijednosti u dnevne odluke na svim organizacijskim razinama • promicanje etike na radnom mjestu kroz stručno usavršavanje za članove organizacije

  38. Slika 3.6. Osobine uspješnog referenta za etiku

  39. Potez je etičan ako je u skladu sa sljedećim pravilima: • Zlatno pravilo • Utilitarističko načelo • Kantov kategorički imperativ • Profesionalna etika • TV test • Test zakonitosti • Četverosmjerni test

  40. Zakon Sarbanes-Oxley • Usvojen 2002. g. kako bi se u budućnosti spriječile takve obmane u javnim poduzećima • Težište je na promicanju etičnog ponašanja • Područja pokrivena zakonom obuhvaćaju: • Primjenu računovodstvenih praksi • Procjenu novčanih naknada isplaćenih menadžerima • Nadziranje osnovnih poslovnih strategija • Razumijevanje i smanjivanje najvećeg rizika • Osiguravanje strukture tvrtke i procesa koji poboljšavaju integritet i ugled

  41. ?