radovan vrana odsjek za informacijske znanosti filozofski fakultet u zagrebu n.
Download
Skip this Video
Download Presentation
Radovan Vrana Odsjek za informacijske znanosti Filozofski fakultet u Zagrebu

Loading in 2 Seconds...

play fullscreen
1 / 15

Radovan Vrana Odsjek za informacijske znanosti Filozofski fakultet u Zagrebu - PowerPoint PPT Presentation


  • 129 Views
  • Uploaded on

Radovan Vrana Odsjek za informacijske znanosti Filozofski fakultet u Zagrebu. Uvod. Potreba : Za povećanjem dostupnosti znanstvenih radova u elektroničkom obliku Da podaci na temelju kojih su ti radovi nastali budu sustavno prikupljani, organizirani i čuvani na dulji vremenski rok

loader
I am the owner, or an agent authorized to act on behalf of the owner, of the copyrighted work described.
capcha
Download Presentation

PowerPoint Slideshow about 'Radovan Vrana Odsjek za informacijske znanosti Filozofski fakultet u Zagrebu' - dawn-mack


Download Now An Image/Link below is provided (as is) to download presentation

Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author.While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server.


- - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - E N D - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - -
Presentation Transcript
radovan vrana odsjek za informacijske znanosti filozofski fakultet u zagrebu
Radovan Vrana

Odsjek za informacijske znanosti

Filozofski fakultet u Zagrebu

slide2
Uvod
  • Potreba :
    • Za povećanjem dostupnosti znanstvenih radova u elektroničkom obliku
    • Da podaci na temelju kojih su ti radovi nastali budu sustavno prikupljani, organizirani i čuvani na dulji vremenski rok
  • Informacijska i komunikacijska tehnologija svojim karakteristikama i brzim razvojem u ovome trenutku ne jamči dostupnost objavljenih radova na dulji rok
  • Parcijalno rješavanje trajne pohrane znanstvenih radova u repozitorijima akademskih ustanova, koji se po svojim tehničkim ali i drugim karakteristikama mogu međusobno znatno razlikovati
funkcije znanstvenog komuniciranja
Funkcije znanstvenog komuniciranja
  • Tri važne funkcije znanstvenog komuniciranja (Christine Borgman, 2007):
    • Potvrda (eng. legimitization) kvalitete rada znanstvenika,
    • Diseminacija (eng. dissemination) rezultata znanstvenog rada i
    • Pristup, očuvanje i skrb (eng. access, preservation and curation) rezultata znanstvenog rada i podataka na temelju kojih su pojedini znanstveni radovi nastali
funkcije znanstvenog komuniciranja1
Funkcije znanstvenog komuniciranja
  • Pristup, očuvanje i skrb:
    • Razni aspekti koji osiguravaju pristup, poput povezanosti na računalnu mrežu (i Internet), društveni, tehnički i pravni aspekti očuvanja,
    • Skrb za digitalne dokumente kako bi ostali trajno dostupni,
    • Očuvanje softvera kojim su ti dokumenti nastali,
    • Pronalazak ustanova koje će na sebe preuzeti odgovornost za očuvanje i skrb o znanstvenim radovima
e znanost
E-znanost
  • Umrežena znanost koju pokreću podaci tj. skup alata i tehnologija koje pružaju podršku suradničkoj umreženoj znanosti
  • Prikupljeni i organizirani podaci omogućavaju njihovo ponovno korištenje
  • Temelj e-znanosti: podaci kao izlazna vrijednost istraživanja i ulazna vrijednost novih istraživanja i učenja!
e znanost1
E-znanost
  • Povezivanje podataka i objavljenih radova omogućava suradničko istraživanje s uporištem u istim podacima
  • Potrebno je ustanoviti jasne veze između podataka i radova nastalih na tim podacima
  • Problemi:
    • Zastarijevanje uređaja (računala) na kojima su ti podaci pohranjeni,
    • Promjena i zastarijevanje datotečnih formata u kojima su podaci zapisani što ih čini nečitljivim,
    • Zastarijevanje softvera
    • Nemar znanstvenika koji svršetkom istraživanja ne vode brigu o podacima koji su im bili od koristi tijekom nastanka znanstvenog rada= potreba za dugotrajnom pohranom i pristupom pohranjenim podacima i znanstvenim radovima
e znanost2
E-znanost
  • Lakoća kojom digitalna informacija može biti stvorena, kombinirana s iznimno velikim povećanjem računalne snage i mrežnom propusnosti dovela je do ogromnog povećanja količine podataka (Hockx-Yu, 2006)
  • Količina znanstvenih podataka koje stvaraju znanstveni projekti potpomognutim instrumentima toliko je velika da može biti snimljena i da se njome može upravljati jedino uz pomoć informacijske tehnologije(Borgman, Wallis i Enyedy, 2007)
  • Podatke se rijetko posebno organizira i pohranjuje
  • Izvjestan je nastanak distribuiranih repozitorija podataka kojima će biti potrebno upravljati (Hey & Hey, 2006)
mogu nosti pohrane podataka i znanstvenih radova
Mogućnosti pohrane podataka i znanstvenih radova
  • Institucionalni repozitorij:
    • Digitalni arhiv rezultata intelektualnog rada koje su stvorili nastavnici, istraživačko osoblje i studenti određene ustanove i koji je dostupan krajnjim korisnicima unutar i izvan ustanove, s tek manjim preprekama u pristupu ili bez ikakvih prepreka (Johnson, 2002)
  • Sadržaj institucionalnog repozitorija:
    • Određuje ustanova
    • Znanstvene je prirode
    • Kumulativan je i trajan i
    • Otvoren i interoperabilan
  • Repozitorij čini softver digitalne knjižnice koji ima i mogućnost objavljivanja (Borgman, 2006)
usporedba institucionalnih repozitorija sa znanstvenim asopisima
Usporedba institucionalnih repozitorija sa znanstvenim časopisima
  • Četiri važne funkcije časopisa (Prosser, 2005):
    • Registracija – autor rada želi osigurati priznanje da je on osoba koja provela određeno istraživanje ili došla do određenog otkrića
    • Certifikacija / potvrda – kroz recenzijski postupak se utvrđuje jesu li tvrdnje autora razumne
    • Upoznavanje drugih – istraživanje se komunicira prema autorovim kolegama
    • Arhiviranje – istraživanje se pohranjuje za budućnost
  • Slične funkcije u repozitorijima:
    • Registracija – pohranom rada u repozitoriju, istraživač polaže prava na određeni pronalazak
    • Upoznavanje drugih – oblikovanjem repozitorija prema OAI standardima, institucija osigurava da će drugi znanstvenici uz pomoć internetskih pretraživača moći pronaći pohranjeni rad.
    • Arhiviranje – institucija je odgovorna za dugoročno održavanje repozitorija i svih radova u njima koje su nastali radom članova te ustanove, što znači povratak brige o radovima u knjižničarsku zajednicu iz ruku komercijalnih nakladnika
mogu nosti dugotrajne pohrane
Mogućnosti dugotrajne pohrane
  • Potrebno je postići 5 funkcijskih ciljeva (Wheatley, 2004):
    • Podatke je u repozitoriju potrebno održavati neoštećenima, ne smije ih se izgubiti ili zlonamjerno mijenjati
    • Podatke se mora moći pronaći, izdvojiti iz arhiva i ponuditi korisniku
    • Korisnik mora moći interpretirati i razumjeti podatke
    • Ciljevi 1, 2 i 3 moraju biti dugoročno ostvarivi
mogu nosti dugotrajne pohrane1
Mogućnosti dugotrajne pohrane
  • Troslojni model podatak – informacija – znanje (Anderson, 2004), potreba za:
    • Automatskim upravljanjem podacima
      • Automatizirana pohrana i organizacija podataka i informacija u globalnoj distribuiranoj okolini
    • Automatiziranim stvaranjem i upravljanjem informacijama
      • Alati za opis podataka uz pomoć metapodataka koji opisuju zanimljiva svojstva podataka, te pohrana i organizacija informacija koje nastaju
    • Automatskim upravljanjem znanjem
      • Stvaranje repozitorija znanja uz pomoć alata temeljenih na logičkim, strukturalnim i proceduralnim pravilima koji mogu identificirati i izraziti odnose unutar i između podataka i informacija
institucionalni repozitoriji i objavljivanje radova
Institucionalni repozitoriji i objavljivanje radova
  • Institucionalni repozitoriji mogu biti zamjena za visokokvalitetne komercijalne elektroničke časopise samo (Joint, 2006):
    • Ako su visoke kvalitete
    • Ako su dobro financirani i njima upravlja knjižnica
  • IR su još uvijek nedostatne zamjene uz dobrovoljno katalogiziranje koje obavljaju sami članovi akademske zajednice
  • Rješenje u financiranju knjižnica koje bi taj posao sasvim sigurno dobro obavljale
digitalne knji nice podataka
Digitalne knjižnice podataka
  • Automatska podrška opisivanje podataka kako bi podatke bilo moguće lako identificirati, pronaći i kako bi bili dostupni u upotrebljivom obliku
  • Digitalne knjižnice znanstvenih podataka trebale bi uključiti sljedeće aktivnosti:
    • Specifikacije standardnog okvira komunikacije (poput XML-a) za komunikaciju i razmjenu metapodataka među članovima neposredne znanstvene zajednice i neposredne zn. zajednice i drugih
    • Specifikaciju semantičkog (značenje) i sintaktičkog (struktura) aspekta standardne sheme metapodataka za upotrebu među svih članovima neposredne znanstvene zajednice (Borgman, Wallis i Enyedy, 2007)
digitalne knji nice podataka1
Digitalne knjižnice podataka
    • Implementaciju alata koji će članovima više zajednica omogućiti nadzor nad nastankom (manualnim, poluautomatskim i automatskim) metapodataka, kao i njihovu analizu te očuvanje podataka
  • Metapodaci pružaju neovisnost podataka tako da se sami podaci odvoje od arhitekture baze podataka i od analitičkog softvera i da se tako osigura dugovječnost podataka
  • Digitalne knjižnice moraju znanstvenicima omogućiti lako dokumentiranje i razmjenu podataka, u suprotnom znanstvenici to neće željeti raditi (nema poticaja):
    • Moraju uključiti mehanizme za stvaranje osobnih digitalnih knjižnica, podršku za označivanje vlasništva i podrijetla, razdoblje embarga na pristup i sigurnost
zaklju ak
Zaključak
  • Otvoreni pristup i institucionalni repozitoriji samo su još jedna faza u razvoju znanstvenog komuniciranja
  • Novi modeli znan. objavljivanja potpomognuti IKT još uvijek u razvoju
  • Rast zanimanja za IR i ostale vrste digitalnih repozitorija
  • Problemi: pravni, ekonomski, tehnički + dugoročna briga za sadržaj
  • Prijedlog da knjižnice u znanstvenim ustanovama preuzmu brigu o institucionalnim repozitorijima kako bi pohranjeni radovi i podaci istraživanja bili pravilno opisani, pohranjeni i kako bi im se pružila mogućnost dugotrajnog postojanja i korištenja