informacijske potrebe i pona anje pripadnika ma arske jezi ne manjine u osje ko baranjskoj upaniji n.
Download
Skip this Video
Loading SlideShow in 5 Seconds..
doc. dr. sc. Boris Badurina Darko Lacović Snježana Stanarević Odsjek za informacijske znanosti PowerPoint Presentation
Download Presentation
doc. dr. sc. Boris Badurina Darko Lacović Snježana Stanarević Odsjek za informacijske znanosti

Loading in 2 Seconds...

play fullscreen
1 / 27

doc. dr. sc. Boris Badurina Darko Lacović Snježana Stanarević Odsjek za informacijske znanosti - PowerPoint PPT Presentation


  • 112 Views
  • Uploaded on

Informacijske potrebe i ponašanje pripadnika mađarske jezične manjine u Osječko-baranjskoj županiji. doc. dr. sc. Boris Badurina Darko Lacović Snježana Stanarević Odsjek za informacijske znanosti Filozofski fakultet u Osijeku. Motivacija za provođenje istraživanja.

loader
I am the owner, or an agent authorized to act on behalf of the owner, of the copyrighted work described.
capcha
Download Presentation

PowerPoint Slideshow about 'doc. dr. sc. Boris Badurina Darko Lacović Snježana Stanarević Odsjek za informacijske znanosti' - heidi


An Image/Link below is provided (as is) to download presentation

Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author.While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server.


- - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - E N D - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - -
Presentation Transcript
informacijske potrebe i pona anje pripadnika ma arske jezi ne manjine u osje ko baranjskoj upaniji

Informacijske potrebe i ponašanje pripadnika mađarske jezične manjine u Osječko-baranjskoj županiji

doc. dr. sc. Boris Badurina

Darko Lacović

Snježana Stanarević

Odsjek za informacijske znanosti

Filozofski fakultet u Osijeku

motivacija za provo enje istra ivanja
Motivacija za provođenje istraživanja

Multikulturalnost hrvatskog društva

2001. g. identificirane 22 nacionalne manjine

udio 11,47%

slide3
Načelo jednakosti pristupa informacijama

svih članovima zajednice

prisutno u suvremenim međunarodnim i

nacionalnim dokumentima

u području narodnog knjižničarstva.

slide4
U Hrvatskoj dosada nije bilo

većih i sustavnijih istraživanja

o problematici

multikulturalnih knjižničnih usluga,

posebice njihova korisničkog aspekta.

slide5

Svrha i ciljeviistraživanja

Za tri najbrojnije nacionalne manjine u Osječko-baranjskoj županiji (Srbe, Mađare i Slovake) prikupiti i analizirati podatke o:

  • PONAŠANJU PRI TRAŽENJU
  • INFORMACIJA I LITERATURE
  • NA MANJINSKOM JEZIKU
  • INFORMACIJSKIM POTREBAMA
  • ZA LITERATUROM
  • I INFORMACIJAMA
  • NA MANJINSKOM JEZIKU
  • KORIŠTENJU NARODNIH KNJIŽNICA
  • I SREDIŠNJIH KNJIŽNICA
  • ZA MANJINE
ma arska nacionalna manjina u rh
Mađarska nacionalna manjina u RH
  • 0,37 % u ukupnom broju stanovnika RH2001. g.
  • Autohtona nacionalna manjina
  • Brojne mađarske manjinske udruge i kulturno-umjetnička društva: Demokratska zajednica Mađara Hrvatske, Savez mađarskih udruga, Prosvjetno-kulturni centar Mađara u RH (Osijek)
  • Središnja knjižnica Mađara u RH (od 1990. g., Gradska knjižnica Beli Manastir)

Veliku važnost pridaju održavanju veza s materinjim jezikom i kulturom

slide8

Svrha i ciljeviistraživanja - Hipoteza

Pripadnici triju analiziranih manjina

unatoč višegeneracijskom životu

u Osječko-baranjskoj županiji,

imaju potrebu

za raznovrsnim informacijama i literaturom

na jeziku manjine kojoj pripadaju.

Ali u tu svrhu nedovoljno

(u kvantitativnom i kvalitativnom smislu)

koriste knjižnice

(lokalne narodne i središnje knjižnice za manjine)

jer svoje informacijske potrebe

češće zadovoljavaju putem drugih izvora.

metodologija uzorak i instrument
Metodologija, uzorak i instrument
  • metoda anketiranja na prigodnom uzorku(listopad 2010. - siječanj 2011. g.)
  • 313 upitnika poslano u tri manjinske udruge na području Osječko-baranjske županije i Središnju knjižnicu za Mađare u Belom Manastiru
  • Ukupno je prikupljeno 165 upitnika (60,8%)
  • Tri skupine pitanja u upitniku:
    • opći podaci
    • informacijske potrebe i ponašanje pri pronalaženju informacija
    • korištenje knjižnica
rezultati
REZULTATI

I. OPĆI PODACI

karakteristike ispitanika
Karakteristike ispitanika
  • srednja vrijednost za mađarski jezik 4,32
  • srednja vrijednost za hrvatski jezik 4,08

Znanje mađarskog jezika najbolje su

ocjenjivali ispitanici koji dolaze iz mjesta s

10000-30000 stanovnika, a najlošije oni iz

mjesta preko 50000 stanovnika

najpopularnija tematska podru ja na ma arskom jeziku
Najpopularnija tematska područja na mađarskom jeziku

Samo 12 ispitanika (7,3%) istaknulo je da nema potrebu za literaturom na mađarskom jeziku!

kori tenje informacijskih izvora na ma arskom jeziku
Korištenje informacijskih izvora na mađarskom jeziku

Statistički značajna razlika u odnosu na obrazovnu razinu, mjesto stanovanja i dob utvrđena je za dobar dio navedenih informacijskih izvora (VSS>OŠ, manja mjesta>veća mjesta, ispitanici stariji od 21 godinu>ispitanici mlađi od 20 godina)

lanstvo u lokalnim narodnim knji nicama
Članstvo u lokalnim narodnim knjižnicama

Članovi narodne knjižnice najčešće su ispitanici iz dobne skupine 71 i više godina te osobe između 41 i 50 godina, a najrjeđe osobe 0-20 godina.

Članovi narodnih knjižnica najčešće su iz mjesta s 10000-30000 stanovnika, a najmanje iz mjesta s više od 50000 stanovnika.

Članstvo u narodnoj knjižnici raste s obrazovnom razinom ispitanika.

kori tenje informacijskih izvora na ma arskom jeziku u narodnim knji nicama
Korištenje informacijskih izvora na mađarskom jeziku u narodnim knjižnicama

Zadovoljstvo ponudom građe na mađarskom jeziku u narodnoj knjižnici: srednja vrijednost = 3,81

sudjelovanje na programima narodne knji nice na ma arskom jeziku
Sudjelovanje na programima narodne knjižnice na mađarskom jeziku

Samo 7 ispitanika (10,6%) navelo je da se u njihovoj gradskoj knjižnici ne odvijaju nikakvi posebni programi na mađarskom jeziku.

Srednja vrijednost zadovoljstva ispitanika ponudom programa na mađarskom jeziku u lokalnim narodnim knjižnicama = 3,48

slide20
Načini sudjelovanja ispitanika u oblikovanju nabavne politike i planiranju posebnih programa na mađarskom jeziku u narodnoj knjižnici
lanstvo u sredi njoj knji nici za ma are
Članstvo u Središnjoj knjižnici za Mađare

Članovi Središnje knjižnice najčešće su osobe iz dobne skupine 51-60 godina (N=13, a najrjeđe ispitanici iz dobne skupine 0-20 godina (N=11, 15,7%)

kori tenje usluga i programa sredi nje knji nice za ma are
Korištenje usluga i programa Središnje knjižnice za Mađare

Procjenjujući vlastito zadovoljstvo knjižničnom građom i knjižničnim uslugama u Središnjoj knjižnici za Mađare najveći broj ispitanika (N=26, 57,8%) jako je zadovoljan (brojka 5) (srednja vrijednost iznosi 4,24.)

razlozi nekori tenja usluga sredi nje knji nice za ma are
Razlozi nekorištenja usluga Središnje knjižnice za Mađare

Posljednji odgovor najčešće su birali ispitanici iz mjesta do 10000 stanovnika.

zaklju ak
Zaključak
  • Podaci prikupljeni ovim istraživanjem potvrdili su obje pretpostavke od kojih se u istraživanju pošlo:
    • Pripadnici mađarske jezične manjine u Osječko-baranjskoj županiji imaju potrebu za raznolikim informacijama i literaturom na svom materinjem jeziku, ali, isto tako, da se u tu svrhu nedovoljno koriste svojom narodnom i/ili središnjom knjižnicom.
  • Relativno visok odaziv istraživanju (60,8%) pokazuje pak da je ova tema zanimljiva ispitanicima te da postoji potreba za detaljnijim bavljenjem tom problematikom
slide26
Rezultati istraživanja mogu pomoći narodnim knjižnicama u osmišljavanju nabavne politike, s posebnim naglaskom na nabavu građe i izvora na jezicima (i pismima) manjina koje žive u njihovom okruženju, i planiranju usluga i programa koje će odgovarati na stvarne potrebe manjinskog stanovništva.
  • Metodologija istraživanja može poslužiti kao polazište za slična buduća istraživanja šireg obuhvata
nastavak istra ivanja
Nastavak istraživanja
  • Autori u nastavku planiraju kvalitativnom i kvantitativnom metodologijom istražiti percepciju knjižničara u odnosu na ulogu svoje institucije u multikulturalnom društvu i analizirati kako hrvatske narodne knjižnice reagiraju na zahtjeve svojih kulturološki i jezično različitih populacija.
  • Posebna pozornost posvetit će se pitanjima obuke i obrazovanja knjižničara za rad u multikulturnim sredinama.