1 / 23

EKONOMIKA PREDUZEĆA Tema: Sistematizacija i dinamika troškova sedmo predavanje

EKONOMIKA PREDUZEĆA Tema: Sistematizacija i dinamika troškova sedmo predavanje. Nastavnik: doc. dr. Jasmin Halebić E-mail: jasmin.halebic@ef.unze.ba Kabinet: 103, Konsultacije ponedjeljak: 11:00-12:00 Asistentica: dipl. oec. Saliha Čabro-Arnautović E-mail: saliha.cabro@yahoo.com.

danica
Download Presentation

EKONOMIKA PREDUZEĆA Tema: Sistematizacija i dinamika troškova sedmo predavanje

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript


  1. EKONOMIKA PREDUZEĆATema: Sistematizacija i dinamika troškova sedmo predavanje Nastavnik: doc. dr. Jasmin Halebić E-mail: jasmin.halebic@ef.unze.ba Kabinet: 103, Konsultacije ponedjeljak: 11:00-12:00 Asistentica: dipl. oec. Saliha Čabro-Arnautović E-mail: saliha.cabro@yahoo.com

  2. Sistematizacija troškova • Razlaganje utrošaka na faktore proizvodnje omogućava efikasnije vođenje poslovne politike preduzeća. • Sistematizacija troškova se može obaviti sa stanovišta: -mjesta nastanka -vezanosti za nosioce -vremena nastanka -poslovnih funkcija -složenosti -ulaganja u proces p-dnje Ekonomika preduzeća

  3. Troškovi po mjestu nastanka • Nastaju na mjestima trošenja faktora p-dnje čime se omogućava identifikacija mjesta prekomjernog trošenja faktora p-dnje. Dijele se na: -troškove izrade i režijske troškove • Troškovi izrade- nastaju u p-dnje, u II fazi, na tehnološkim radnim mjestima i direktno su zavisni od obima p-dnje, po jedinici proizvoda su konstantni. To su: -troškovi materijala za izradu -troškovi pomoćnog materijala za izradu -Troškovi pogonske energije (pokretanje mašina) -Troškovi SzR -Troškovi Rs Ekonomika preduzeća

  4. Troškovi po mjestu nastanka • Režijski troškovi- nisu direktno vezani za nosioce (tehnološka radna mjesta). Nastaju u pripremnoj i završnoj fazi p-dnje. Dijele se na: -troškovi pogonske režije (materijal i Rs na organ. radnim mjestima, tehnološka energija, sitan inventar i alat, SzR pri vremenskoj amortizaciji, održavanje i osiguranje SzR, Rs posrednih rukovodilaca, tehnička kontrola) -troškovi uprave i prometa (kancelarijski materijal, usluge drugih preduzeća, istraživanje tržišta, projektovanje, nabavka i prodaja, SzR određenih službi, Rs finansijske i kadrovske službe, opšti poslovi, kamate na tuđi kapital, putni troškovi i dnevnice, održavanje i čišćenje) Ekonomika preduzeća

  5. Troškovi po mjestu nastanka • Analiza troškova po mjestima nastanka pruža mogućnost kontrole i analize troškova, unaprjeđenje ekonomičnosti, povećavanje produktivnosti i stimulans radnika na ekonomičnost u proizvodnji. • Ukoliko zaposlenici preduzeća uspiju smanjiti troškove na mjestima njihovog nastanka, radnim mjestima, onda time povećavaju ekonomski uspjeh preduzeća čime zaslužuju pravo na udio u raspodjeli poboljšanih rezultata poslovanja. Ekonomika preduzeća

  6. Troškovi po vezanosti za nosioce • Podrazumijeva vezivanje troškova za proizvode koji su ih uzrokovali. Dijele se na direktne i indirektne. • Direktni troškovi- mogu se vezati za određeni proizvod, (troškovi materijala za izradu, pomoćnog materijala za izradu, radne snage izrade, SzR pri funkcionalnoj amortizaciji) Normiraju se u okviru tehničke pripreme i proporcionalno zavise od dinamike obima p-dnje. • Indirektni troškovi- ne mogu se vezati za određeni proizvod, posebnim obračunskim tehnikama se raspoređuju (troškovi režijskog materijala, pomoćnog materijala i usluga, unutrašnjeg transporta i održavanja, usluga drugih preduzeća, energije, Rs na režijskim poslovima, SzR pri vremenskoj amortizaciji) Ekonomika preduzeća

  7. Troškovi sa stanovišta vremena nastanka • Dijele se na pojedinačne i zajedničke. • Pojedinačni troškovise dovode u vezu sa vremenskim trajanjem jer se mogu vezati za proizvode zbog kojih su nastali. U fazi pripreme p-dnje je određen normativ njihove veličine (utrošak). To su troškovi: materijala i pomoćnog materijala za izradu, Rs na poslovima izrade. • Zajednički troškovi odnose se na djelovanje preduzeća kao cjeline, ne mogu se vezati za određene proizvode (ako se proizvode različiti proizvodi). Sistematizuju se po mjestima, vremenu nastanka i, eventualno, nosiocima. To su troškovi: tehnološke energije, režijske Rs, održavanja osnovnih sredstava, SzR, materijala i Rs na komercijalnim, finansijskim, kadrovskim, opštim poslovima. Ekonomika preduzeća

  8. Troškovi po poslovnim funkcijama • Razvrstavaju se po postojećim funkcijama preduzeća. Ovi troškovi se ne razvrstavaju detaljnije na podjelu sredstava za proizvodnju i rada. To su troškovi: upravljanja, nabavke, p-dnje, prodaje, računovodstva, plana i analize, finansijske funkcije, kadrovske službe. • Neki od ovih vrsta troškova se mogu raščlanjivati detaljnije, npr. trošvi nabavke sadrže troškove istraživanja tržišta nabavki, troškove ugovaranja, transporta, skladištenja, itd. Ekonomika preduzeća

  9. Troškovi prema složenosti • Dijele se na jednostavne (originalne) i složene (kompleksne) • Jednostavni troškovi se iskazuju po prirodnim vrstama, kao što su troškovi: materijala za izradu, Rs. Budući da se ne temelje na drugim troškovima nazivaju se i normalni troškovi. • Složeni troškovi predstavljaju kombinaciju više jednostavnih troškova Npr. troškovi pogonske režije su strukturirani iz troškova materijala, Rs, amortizacije, itd. Ekonomika preduzeća

  10. Troškovi prema ulaganju u p-dnju • To su primarni i sekundarni troškovi. • Primarni troškovi prvi put ulaze u proizvodni proces. • Sekundarni troškovi u proizvodni proces ulaze više puta. Nazivaju se i troškovi internih učinaka. Ekonomika preduzeća

  11. Dinamika troškova • Dinamika troškova analizira promjenu troškova u nekoliko uzastopnih razdoblja uz promjenu obima proizvodnje. Dinamika troškova se bavi ukupnim i troškovima po jedinici proizvoda. • Polazna osnova za analizu dinamike troškova je kapacitet p-dnje, shvaćena kao kapacitet koji se dobije kada se od nominalnog (instaliranog) kapaciteta oduzmu objektivni gubici vremena zbog zastoja mašine usljed redovnog održavanja, ili stvarno radno vrijeme. • Analizom se utvrđuje funkcionalni odnos između promjene troškova i promjene obima p-dnje. Mjera tog odnosa je reagibilnost ili elastičnost troškova. Ekonomika preduzeća

  12. Dinamika troškova • Reagibilnost (elastičnost troškova) – osjetljivost troškova na promjene obima p-dnje. Osnovni cilj analize troškova jest utrvđivanje reagibilnosti, ili kvantitativno izraženo: Krt = kt / kq, • Koeficijent promjene troškova kt = (T2-T1)/T1 • Koeficijent promjene obima p-dnje kq = (Q2-q1)/Q1 • Koeficijent reagibilnosti može biti nula, jedan, > 1, < 1 • Određuje se za ukupne troškove i pojedine kategorije troškova • Prema dinamici obima proizvodnje kategorije troškova su: -proporcionalni troškovi -relativno fiksni troškovi -fiksni troškovi Ekonomika preduzeća

  13. Proporcionalni troškovi • Neposredno su vezani za obim proizvodnje, uslovljeni su ostvarenim obimom p-dnje. Između njih i obima p-dnje postoji linearna zavisnost. • Po jedinici proizboda proporcionalni troškovi su konstantni, koeficijent reagibilnosti im iznosi 1. • Proporcionalni troškovi su: troškovi materijala za izradu, pomoćnog materijala za izradu, pogonske energije, SzR pri funkcionalnoj amort., Rs izrade, Rs i materijala u završnoj fazi procesa p-dnje. • Normiraju se po jedinici proizvoda još u pripremnoj fazi p-dnje što omogućava njihovu kontrolu (stvarni vs. normirani). Uslučaju obustavljanja ili prekida p-dnje ovi troškovi u potpunosti nestaju. • Grafikoni proporcionalnih troškova prema obimu p-dnje i po jedinici proizvoda (sl. 17, str. 131 i sl. 18, str. 132) Ekonomika preduzeća

  14. Relativno fiksni troškovi • Nova grupa proizvoda, organizacioni dijelovi preduzeća ili smjene u preduzeću zahtijevaju posebnu pripremu i organizaciju, usljed čega nastaju relativno fiksni troškovi. Zavise od pripremno-završnih poslova a ne od obima p-dnje. Dakle, iz perspektive obima su konstantni ali su promjenjivi pri promjeni zone obima. Koeficijent reagibilnosti ovih troškova može biti veći ili manji od 1. • U slučaju da je priprema p-dnje obavljena ovi troškovi postoje čak i ako se p-dnja ne obavlja, ukoliko p-dnja nije pripremljena onda se ovi troškovi u potpunosti mogu otkloniti. • Grafikon rel.fiksnih troškova (sl. 19, str. 133 u masi; sl. 20, str. 134 po jedinici proizvoda) Ekonomika preduzeća

  15. Relativno fiksni troškovi • Na slici 19. je prikazana kriva rel.fiksnih troškova i njihova prosječna tendencija pri povećanju obima proizvodnje (Q) koji je raščlanjen na nekoliko zona obima. • Na slici 20. prikazana je kriva rel.fiksnih troškova po jedinici proizvoda, kao isprekidana funkcija na kojoj se prekidi javljaju na granicama zone obima. • Pri prelasku iz jedne u drugu zonu rel.fiksni troškovi i u masi i po jedinici skokovito rastu. Razlog tome je dodatna priprema i organizacija proizvodnje (u novoj zoni). Na početku zone su visoki budući da je kapacitet neiskorišćen. Pri većem korišćenju kapaciteta ovi troškovi se smanjuju. • Ukoliko se kapacitet zone, nakon njegovog ustanovljavanja, ne iskoristi, rel.fiksni troškovi ostaju gotovo isti jer se dijele na manji broj proizvoda. Ekonomika preduzeća

  16. Relativno fiksni troškovi • Rel.fiksni troškovi, kada se kapacitet zone obima proizvodnje ne koristi u potpunosti se dijele na: -objektivno uslovljene, (pripadajuća formula, s.135) -organizaciono uslovljene • Proizvodnja na gornjoj granici zone obima donosi minimalne relativno fiksne troškove po jedinici proizvoda. Jer je količina proizvoda visoka. • Pri djelomičnom korištenju kapaciteta rel.fiksni troškovi ostaju isti jer se ne mijenjaju faktori koji ih uzrokuju (priprema p-dnje) • Proizvodnja na donjoj granici obima dovodi do izjednačavanja stvarnih i organizaciono uslovljenih rel.fiksnih troškova • Ovi troškovi dakle ispoljavaju karakteristike: degresije, progresije i remanentnosti. Ekonomika preduzeća

  17. Relativno fiksni troškovi • Kada se pri povećanju obima p-dnje troškovi povećavaju sporije od obima p-dnje kretanje rel.fiksnih troškova je degresivno, čime se unaprjeđuje kvalitet ekonomije preduzeća. Obrnut proces je pri smanjenju obima p-dnje. • Koeficijent reagibilnosti degresivnih rel.fiksnih troškova je manji od 1. • Progresija rel.fiksnih troškova nastaje kada je promjena troškova veća od promjene obima p-dnje pri prelasku iz jedne u drugu zonu obima. Negativno utiče na kvalitet ekonomije preduzeća jer se troškovi uvećavaju više od obima. Pri smanjenju obima p-dnje dejstvo ove pojave je pozitivno jer unaprjeđuje ekonomiju preduzeća. • Koeficijent reagibil. progresivnih rel.fiksnih troškova je manji od 1. • Remanentnost (otpornost) troškova je težnja zadržavanja stečenih osobina ili vremensko zakašnjenje u prilagođavanju troškova smanjenju p-dnje i promjeni zone p-dnje. Ekonomika preduzeća

  18. Fiksni troškovi • Uslovljeni su tehničkom opremljenošću preduzeća, ne zavise od obima p-dnje niti od stepena korištenja kapaciteta. Koef. reagibilnosti je nula. To su: -troškovi SzR pri vremenskoj amortizaciji -Rs na pripremno-završnim poslovima -troškovi administracije -projektovanje, konstrukcija i probna p-dnja • Sa povećanjem p-dnje fiksni troškovi po jedinici proizvoda opadaju, i to najprije vrlo izraženo a kasnije manje. (sl. 23 i sl. 24) Ekonomika preduzeća

  19. Fiksni troškovi (FT) • Pri nepotpunom korištenju kapaciteta ukupni fiksni troškovi ostaju nepromijenjeni ali se mogu razložiti na objektivnu i organizacionu komponentu. • Kada se kapacitet p-dnje ne koristi (obim p-dnje=0), ukupni fiksni troškovi su jednaki organizaciono uslovljenim. Kada je kapacitet u potpunosti iskorišten ukupni fiksni troškovi su jednaki objektivno uslovljenim. • Objektivno uslovljeni FT su konstantni po jedinici proizvoda do su u masi direktno proporcionalni sa kretanjem obima, dok su organizaciono uslovljeni FT obrnuto proporcionalni, stvarni FT po jedinici proizvoda su odnos ove dvije komponente. Formula. (sl. 25) Ekonomika preduzeća

  20. Fiksni troškovi (FT) • Organizaciono uslovljeni FT se boljom iskorištenošću kapaciteta mogu smanjivati i svesti na 0, pri čemu su ukupni FT zapravo jednaki objektivno uslovljenima, što znači da su po jedinici proizvoda minimalni. • Visina FT je konstantna samo pri postojećim kapacitetima. Svaka promjena kapaciteta (modernizacija ili proširenje) dovodi do promjene FT. • Što je stepen iskorištenja kapaciteta manji FT po jedinici proizvoda su veći Ekonomika preduzeća

  21. Dinamika varijabilnih troškova (VT) • Mijenjaju se u skladu sa promjenom obima p-dnje, jer direktno zavise od obima. Promjena VT je direktno proporcionalna mijenjanju obima. Mogu biti: proporcionalni, progresivni i degresivni. • Kod proporcionalnih VT intenzitet promjene troškova je jednak intenzitetu promjene obima, dok po jedinici proizvoda ostaju isti. Primjer: troškovi materijala za izradu, Rs za poslovima izrade (kada se Rs plaća po učinku) i funkcionalna amortizacija. • Koef. reagibilnosti jednak 1. Ekonomika preduzeća

  22. Dinamika varijabilnih troškova (VT) • Progresivni VT se povećavaju brže od obima, utiču negativno na kvalitet ekonomije preduzeća, jer troškovi po jedinici proizvoda rastu. • Koef. reagibilnosti veći od 1. • Degresivni VT se povećavaju sporije od obima p-dnje. Ako obim p-dnje raste utiču na poboljšanje kvaliteta ekonomije jer oni sami sporije rastu, ako obim p-dnje opada negativno utiču na kvalitet ekonomije. • Koeficijent reagibilnosti je manji od 1. Ekonomika preduzeća

  23. Hvala. Ekonomika preduzeća

More Related