1 / 59

Izaslanje radnika u pravu EU

Izaslanje radnika u pravu EU. Andrea Grgić Poslijediplomski specijalistički studij iz Europskog prava Pravni fakultet u Zagrebu 30. Svibnja 2012. Struktura izlaganja. Uvod i kontekst Izmještanje pravnog temelja uređenja iz slobode kretanja radnika u slobodu pružanja usluga

dani
Download Presentation

Izaslanje radnika u pravu EU

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript

  1. Izaslanje radnika u pravu EU AndreaGrgić Poslijediplomski specijalistički studij iz Europskog prava Pravni fakultet u Zagrebu 30. Svibnja 2012.

  2. Struktura izlaganja • Uvod i kontekst • Izmještanje pravnog temelja uređenja iz slobode kretanja radnika u slobodu pružanja usluga • Kako se to dogodilo? • Direktiva 96/71 - DIR • Pravo slučaja ES nakon DIR i utjecaj na nacionalno pravo industrijske akcije • Teza: kroz regulaciju instituta izaslanja žele se ostvariti 3 svrhe: zaštita od socijalnog dumpinga, zaštita izaslanih radnika i integracija tržišta prilikom čega treća svrha dominira

  3. Kontekst • Sloboda kretanja radnika i MPP • Socijalni dumping i “trka do dna” • Uloga mjerodavnog prava koje se primjenjuje na radni odnos • Izaslanje radnika - situacija u kojoj poslodavac koji ima poslovni nastan u jednoj DČ (država izaslanja) upućuje radnika na rad u drugu DČ (država primitka) • Ključno osoblje poslodavca • Ostali radnici (u standardnom radnom odnosu kod 1 poslodavca i agencijski radnici) • Radnici mogu biti izaslani u 1 ili više država

  4. Izaslani radnici i sloboda kretanja radnika • Spaack i Ohlin izvještaji • Uredbe 1612/68 o slobodi kretanja radnika (danas Uredba 492/2011) i 1408/71 o koordinaciji sustava socijalne sigurnosti (danas Uredba 883/2004) • Odnose se na sve radnike – sezonske radnike, pogranične radnike te radnike koji obavljaju rad u okviru pružanja usluga

  5. Čl. 14 Uredbe 1408/71 • Iznimka od općeg pravila iz čl. 13 po kojem se na radnike primjenjuje pravo DČ u kojoj obavlja rad • Na izaslanog radnika se nadalje primjenjuje zakonodavstvo države u kojoj redovito obavlja rad za poslodavca pod uvjetom da predviđeno trajanje takvog posla nije duže od 12 mjeseci (sada 24 mj.) i da nije poslan s ciljem da zamijeni drugu osobu

  6. C 35/70 Manpower • Svrha čl. 14 je izbjeći administrativne poteškoće te zaštititi prava radnika od gubitka socijalnih davanja u situaciji kada država izaslanja veže davanje za prebivalište, a država primitka ga veže za dulji boravak na teritoriju

  7. Čl. 7 Uredbe 1612/68 • Zabrana diskriminacije temeljem državljanstva EEZ u odnosu na uvjete zaposlenja i rada, a osobito isplati plaće, otpuštanju te, u slučaju da postane nezaposlen, vraćanju na posao te ponovnom zaposlenju • Uživanje jednakih socijalnih i poreznih povlastica kao i domaći radnici • Jednak pristup osposobljavanju u strukovnim školama i centrima za prekvalifikaciju • Ništavost svih diskriminirajućih odredaba kolektivnog ili pojedinačnog ugovora ili drugog kolektivnog propisa u vezi s pristupom zaposlenju, isplatom plaće i drugim uvjetima rada i otpuštanja

  8. Međunarodno privatno pravo • Uredba 1612/68 (dominantan lexlocilaborispristup) ne rješava pitanje sukoba prava • Sve DČ poznaju slobodu ugovaranja (različitog dosega) • Različite koncepcije oko primjenjivog prava u slučaju nepostojanja izbora • “ordrepublic” – javni poredak • Unilateralizam (lex fori) v. bilateralizam (jednakost pravnih poredaka) • 1972. g. EK inicira prijedlog uredbe o sukobu prava u području radnih odnosa u EEZ u svrhu boljeg funkcioniranja unutarnjeg tržišta

  9. Rimska konvencija/uredba Rim I • Konvencija donesena 1980. g., stupila na snagu 1991., a 2008. zamijenjena uredbom Rim I • ES dobio interpretativnu nadležnost tek 2004. • Način određivanja mjerodavnog prava: • Ugovorne strane slobodne odabrati pravo koje se primjenjuje na ugovor o radu (čl. 3) uz kočnicu iz čl. 4 (1) • U nedostatku odabira primjenjuje se kao pravo “najbliže veze”pravo mjesta gdje se rad uobičajeno obavlja, čak i ako se rad privremeno obavlja u drugoj državi (čl.4 (2a)) • Ako radnik uobičajeno ne obavlja rad ni u jednoj državi, pravo poslovnog mjesta putem kojeg je “angažiran” (čl. 4 (2b)) • U slučajevima iz čl. 4 (2 a)i (2b) ako iz okolnosti proizlazi “još bliža veza” ugovora s drugim pravnim poretkom

  10. Rimska konvencija/uredba Rim I • Sloboda ugovaranja je ograničena “prinudnim propisima” prava s kojim ugovor ima najbližu vezu temeljem čl. 4 (2) • Primjena prava određenog konvencijom/uredbom može biti odbijena ako je očito nespojiva s “javnim poretkom” suda • U slučaju izaslanja to može značiti primjenu pravila DČ primitka: putem prava • “još bliže veze”, (kod izbora i neizbora prava) • “prinudnih propisa” (kod izbora prava) • “javnog poretka” (kod izbora i neizbora prava)

  11. C 279/80 - Webb • NL propis predviđa rad na temelju posebne licence za rad za agenciju za zapošljavanje radnika koja mora biti izdana u NL; Webb posjeduje licencu izdanu u UK • ES: gospodarska aktivnost agencije za privremeno zapošljavanje je usluga u smislu čl. 56 UFEU pa je i NL propis izravno diskriminatoran jer nameće “dvostruki teret”, ali • Agencijski radnici mogu u određenim slučajevima doći pod doseg čl. 45 do 48 UFEU Ugovora te propisa donesenih u svrhu njihove implementacije (para. 9)

  12. C- 62 i 63/81 - Secco • LUX nameće plaćanje posebnog doprinosa za rizike starosti i invalidnosti koje Secco već plaća u Francuskog • Državljani trećih zemalja • ES: diskriminatoran uvjet ne napada izravno ekonomsku djelatnost poslodavca, već tek neizravno, putem uvjeta koji su predviđeni za zapošljavanje radnika – neizravna diskriminacija, ali… • Pravo EU ne sprječava DČ da primjenjuju svoje propise ili kolektivne ugovore koji se odnose na minimalne plaće na bilo koju osobu koja je zaposlena, pa makar i privremeno, na njihovom teritoriju, neovisno o zemlji u kojoj poslodavac ima svoj poslovni nastan (para 14)

  13. C 113/89 - RushPortuguesa • Rush sklapa ugovor o gradnji željeznice u Francuskoj u koju svrhu šalje radnike iz PO koji nemaju radne dozvole sukladno FR propisu • Suspenzija D. 1612/68 do 1993.g. • ES: obzirom da izaslani radnici pružaju uslugu za poslodavca, a ne traže ulazak na tržište rada u FR, radna dozvola predstavlja ograničenje slobode pružanja usluga za poslodavca, ali…

  14. C 113/89 - RushPortuguesabis • Pravo Zajednice ne sprječava DČ da prošire primjenu svojih propisa, ili kolektivnih ugovora na bilo koju osobu koja je zaposlena, makar i privremeno, na njihovom teritoriju, neovisno o državi poslovnog nastana poslodavca… (para 18) • C 43/93 – u odnosu na državljane trećih zemalja ponavlja formulaciju iz Secco: “…minimalne plaće…”

  15. Otvorena pitanja nakon RushPortuguesa • RushPortuguesa ne sprječava socijalni dumping • Npr. radnici izaslani iz UK nisu uživali zaštitu radnog zakonodavstva UK jer nisu tamo “uobičajeno obavljali rad” • Npr. putem rada izaslanih radnika strana poduzeća su obarala cijenu rada za 25% u sektoru graditeljstva u Njemačkoj • Osim Finske ni jedna DČ nije imala sistem erga omnes kolektivnih ugovora • Postoji li veza s propisima iz područja slobode kretanja radnika (Uredba 1612/68)?

  16. Razdoblje: 1990. – 1999. • Razdoblje između RushPortuguese i DIR • Primjena testa Gebhard/ Säger ograničava para. 18 Rush-a • Je li mjera (propis nacionalnog radnog prava) ograničava slobodu pružanja usluge? • Može li biti opravdana temeljem javnog interesa? (Npr. zaštita radnika) • Je li isti interes zaštićen u državi poslovnog nastana poslodavca? (“dvostruki teret”) • Je li mjera razmjerna?

  17. Direktiva 96/71 - DIR • Pravna osnova: sloboda pružanja usluga (čl. 56 UFEU) • Poseban propis u odnosu na Rim I • Dvostruka svrha: olakšavanje slobode pružanja usluga te zaštita prava radnika • Odnosi se i na državljane DČ i državljane trećih zemalja kada su izaslani od poduzeća s poslovnim nastanom u EU • Sadrži posebne (povoljnije) odredbe za sektor graditeljstva, a ne primjenjuje se na “osoblje pomorskih trgovačka poduzeća”

  18. DIR –osobni doseg – čl. 1 • Ograničen, ne obuhvaća svako izaslanje • Primjenjuje se na poduzeća s poslovnim nastanom u DČ : • koje u okviru transnacionalnog pružanja usluga upućuje radnike u drugu DČ • Pod uvjetom postojanja radnog odnosa između poduzeća izaslanja i radnika za vrijeme izaslanja • u okviru 3 režima:

  19. Ugovora o pružanju usluga između poduzeća izaslanja i poduzeća primitka • Između poduzeća koja pripadaju istoj poslovnoj grupaciji • Upućivanja radnika (neposrednim korisnicima) od strane agencija za privremeno zapošljavanje radnika • Ne primjenjuju se izaslanja iz država izvan EU te npr. na turističke vodiče ili vozače čija je obveza samo dostaviti robu u drugu DČ

  20. DIR – tko je (izaslani) radnik? - čl. 2 • Izaslani radnik je “radnik” koji ograničeno vremensko razdoblje obavlja rad na teritoriju DČ, različite od one u kojoj uobičajeno radi • Definicija “radnika” prepuštena državi primitka • DIR ne ograničava vremensko razdoblje izaslanja, već samo određuje da se duljina računa temeljem referentnog razdoblja od 1 godine (čl. 3 (6))

  21. Materijalni doseg DIR – čl. 3 • St. 1 “Nukleus” nužnih odredba koje obvezno obvezuju poduzeća i koje DČ moraju osigurati • Posebni uvjeti o pravnim izvorima uređenja • St. 7 – uvjeti rada koji fakultativno obvezuju poduzeća i koje DČ mogu predvidjeti (Laval i Rüffert) • St. 10 – uvjeti rada koji će obvezno obvezivati poduzeća, ako ih DČ nametnu pozivom na “javni poredak” (EK v. Luxemburg)

  22. Čl. 3 (1) nukleus nužnih odredaba • Najduže radno vrijeme i najkraće vrijeme odmora • Najkraće trajanje plaćenog godišnjeg odmora • Minimalna plaća, uključujući prekovremeni rad, a isključujući profesionalne mir. sheme • Uvjete ustupanja radnika, osobito u okviru agencija za privremeno zapošljavanje • Zaštita na radu • Zaštitne mjere u odnosu na uvjete rada trudnica, rodilja, djece i mladih radnika • Zabrane spolne diskriminacije te drugih odredaba o zabrani diskriminacije

  23. Članak 3 (1) – pravni izvori uređenja nukleusa • Zakon, propis ili administrativna odredba i u odnosu na sektor graditeljstva/ili u odnosu na druge sektore • Erga omneskolektivni ugovor (st. 8) • Mehanizam za DČ koje ne poznaju erga omneskolektivne ugovore (Laval) • K.u. ili arbitražni pravorijeci koji su opće primjenjivi na sva slična poduzeća u geografskom području ili dotičnoj profesiji ili industriji • K.u sklopljeni među najreprezentativnijim sindikatima i udrugama poslodavaca na državnoj razini i primjenjivi na cijelom teritoriju države

  24. Čl. 3 – fakultativni uvjeti rada • St. 7 – “stavci 1 do 6 ne sprječavaju primjenu uvjeta rada koji su povoljniji za radnike” • Koji povoljniji uvjeti? Samo povoljniji u odnosu na st. 1 ili i drugi uvjeti npr. otpremnine? • St. 10, t. 1 – uvjeti rada u područjima različitim od st. 1, t. 1 u slučaju “javni poredak” • St. 10,t. 2. - uvjeti rada koji se tiču drugih sektora • Koji povoljniji uvjeti? Samo povoljniji u odnosu na st. 1 ili i drugi uvjeti npr. otpremnine?

  25. C – 438/05 - Viking • Rosella – brod koji plovi pod finskom zastavom , na kojem je zaposlena finska posada koja je obuhvaćena kolektivnim ugovorom sklopljenim s finskim sindikatom (FSU) • Viking donosi odluku o promijeni zastave broda u estonsku • FSU je članica ITF-a; ITF je usvojio politiku prema kojoj članice ITF-a imaju dogovor da se pregovori o plaćama i uvjetima rada vode sa sindikatom države vlasništva (a ne zastave) broda • ITF izdaje okružnicu prema kojoj sindikati drugih DČ (osim FSU) ne smiju ući u kolektivne pregovore s Vikingom - bojkot • Umjesto promjene zastave broda, Viking ulazi u pregovore s FSU te daje obećanje da promjena zastave broda neće rezultirati kolektivnim otkazima • Nakon neuspjelih pregovora, FSU najavljuje štrajk

  26. C – 341/05 - Laval • Laval je latvijsko trgovačko društvo koje je sklopilo ugovor o gradnji škole u Vaxholmu (Švedska) u koju svrhu je izaslalo radnike iz Latvije u SE • Iako je ranije sklopio k.u. s latvijskim sindikatom graditeljstva, radi pravila “LexBritannia” Laval ulazi u kol. pregovore s SE sektorskim sindikatom graditeljstva (SSG) u pogledu 2 k.u.: • Opći k.u. za sektor graditeljstva koji uređuje uvjete rada te posebno osiguranje koje se plaća na iznos bruto plaće za razne rizike iz radnog odnosa • Poseban “case-by-case” k.u. o plaći po satu (16 EUR)

  27. C – 341/05 - Lavalbis • Pravilo je da se prvo sklapa opći k.u. kada nastupa obveza poštivanja socijalnog mira i predviđa se mehanizam uređenja najniže plaće po satu (12 EUR), međutim u Lavalu kao iznimka ovi pregovori teku paralelno • Mehanizam uređenja najniže plaće nije mehanizam uređivanja minimalne plaće u smislu čl. 3 DIR jer ovisi o sklapanju općeg kolektivnog ugovora • SSG započinje blokadu Vaxholma • Nakon neuspjele medijacije, sindikat električara započinje sa solidarnu akciju bojkota svih Lavalovih gradilišta u SE • Vaxholm otkazuje ugovor o gradnji, Laval proglašava bankrot

  28. Presude ES u Vikingu i Lavalu • ES je trebao odgovoriti na 5 pravnih pitanja (Barnard, 2009): • Primjenjuje li se pravo EU na pravne situacije iz Vikinga i Lavala? • Ako da, primjenjuje li se pravo EU na sindikate? • Ako da, predstavlja li industrijska akcija zapreku slobodi kretanja? • Ako da, može li biti opravdana? • Je li industrijska akcija razmjerna?

  29. Primjenjuje li se pravo EU? – argumenti protiv i za • NE - jer bi time bio umanjen značaj nacionalnog prava koje uređuje socijalne politike (načelo supsidijarnosti): • Uredba 2679/98 (sloboda kretanja roba) i Direktiva 2006/123 (sloboda pružanja usluga) • Čl. 153 (5) UFEU (bivši čl. 137) isključuje pozivanje na isti u svrhu uređenja plaća, slobode udruživanja, štrajka i lock-outa • Albany argument • DA – Schmidberger i Omega argument

  30. Primjenjuje li se pravo EU? – odluka suda • Činjenica da pravo na štrajk nije u dosegu čl. 153 (5) ne znači da ne može doći pod doseg odredaba UFEU o slobodi kretanja: • Dvije mogućnosti konceptualiziranja prava na štrajk (ES odabire drugu) • DČ i EKLJP ne smatraju pravo na štrajk temeljnim ljudskim pravom, a Povelja temeljnih prava EU je neobvezujući dokument koji ne može širiti nadležnosti EU: - nije temeljno pravo EU • Socijalna povelja EZ, Europska socijalna povelja, Povelja temeljnih prava EU spominju pravo na štrajk kao temeljno (ljudsko) pravo – je temeljno pravo EU

  31. Primjenjuje li se pravo EU na sindikate? • Pitanje horizontalnog izravnog učinka čl. 49 i 56 UFEU (primjena na ne-državne subjekte) • Protuargument iz Bosman presude – kolektivni pregovori (i ugovori) ne reguliraju slobodu kretanja • Država zastupa interese radnika i poslodavaca, a sindikati zastupaju isključivo interese radnika • ES: privatne osobe se mogu pozivati na čl. 49 i 56 UFEU protiv sindikata, premda potonji nisu osobe javnog prava zato što su industrijske akcije smjerale na sklapanje k.u. koji bi regulirali radne odnose umjesto propisa zakonodavca

  32. Predstavlja li industrijska akcija zapreku slobodi kretanja? • Test (ograničenja) pristupa tržištu – hvata svaku mjeru koja čini “manje privlačnim ili besmislenim” slobodu kretanja • Odgovor ES: pozitivan • Mjera ipak može biti sukladna pravu EU pod uvjetom da ima legitiman cilj koji je opravdan najvažnijim razlozima javnog interesa te ako je razmjerna (nužna i najmanje otegotna mjera)

  33. Može li industrijska akcija biti opravdana? • Obzirom da je cilj industrijskih akcija zaštita prava radnika i prevencija socijalnog dumpinga te da EU ima dvostruku funkciju – ekonomsku i socijalnu - mjere mogu imaju legitiman cilj, ali… • Para. 81 i 82 Viking: u svakom pojedinačnom slučaju je potrebno utvrditi jesu li radna mjesta i uvjeti rada ugroženi ili u ozbiljnoj opasnosti • Ugroza ili ozbiljna opasnost ne postoji ako poslodavac daje pravno obvezujuće obećanje (“obvezujuće kao kolektivni ugovor”) da neće otkazivati ugovore o radu i mijenjati uvjete rada bez pristanka radnika

  34. Je li industrijska akcija razmjerna? - Viking • FSU prijetnja štrajkom je razmjerna mjera: • ako nije bilo niti jednog sredstva koje bi bilo manje ograničavajuće za ostvarenje slobode kretanja te • ako je FSU iskoristio manje otegotnu mjeru • ITF bojkot je razmjerna mjera: • ako ne ograničava slobodu kretanja u potpunosti te • ako su uvjeti socijalne zaštite u državi željene zastave broda nepovoljniji

  35. Je li industrijska akcija razmjerna? - Laval • U odgovoru na pitanje je li industrijska akcija nužna ES polazi od interpretacije DIR i sadržaja kolektivnih pregovora: • SE nije implementirala čl. 3 DIR ni putem st. 1, ni putem st. 8 • Industrijska akcija koja smjera na sklapanje k.u. koji ne uređuje samo minimalnu plaću, nego i osiguranje koje se plaća na iznos bruto plaće nije dopuštena u smislu čl. 3 (7) DIR (primjena povoljnijih uvjeta za radnike) • Sindikati se ne mogu pozivati na iznimku “javnog poretka” iz čl. 3 (10) jer nisu subjekti javnog prava (direktiva nema horizontalni izravni učinak)

  36. Je li industrijska akcija razmjerna? – Lavalzaključak • Industrijska akcija nije nužna jer je ona kao takva posljedica kolektivnih pregovora koji su sastavni dio nacionalnog poretka koji je “nedovoljno jasan i pristupačan te u praksi otežava poduzećima utvrđivanje obveza u odnosu na minimalnu plaću” (para. 110) • Zapravo – DČ (tj. sindikati) ne mogu opravdavati industrijske akcije temeljem pogrešne implementacije DIR • “LexBritannia” je izravno diskriminatorna mjera

  37. C 346/06 - Rüffert • U sektoru graditeljstva zakon LandNiedersachsen je određivao da se ugovor o izvođenju javnih radova može sklopiti s ugovarateljem koji plaća plaću sukladnu k.u. na snazi u mjestu gdje se usluga pruža • Ista odredba obvezuje podugovaratelja • Ugovor koji je obvezivao Rüfferta je bio erga omnesna razini pokrajine • ES: obzirom da Njemačka poznaje erga omnesk.u., ne može se pozivati na čl. 3 (8) DIR • ES: čl. 3 (7) se na može tumačiti na način da dopušta državi primateljici uvjete rada koji idu preko nukleus odredaba iz čl. 3 (1) (para. 33)

  38. C 319/06 - EK v. Luxemburg • Interpretacija LUX propisa koji implementiraju DIR u svjetlu čl. 3 (10) “javni poredak” • Odredbe “javnog poretka” su one odredbe koje su toliko bitne za zaštitu političkog, socijalnog i ekonomskog poretka da ih moraju poštivati sve osobe koje se nalaze na nacionalnom teritoriju, neovisno o njihovom državljanstvu • Sud ih interpretira strogo te ne mogu biti određene autonomno od strane države • “javni poredak” se odnosi samo na erga omnes(državne) k.u.

  39. Konstrukcija DIR nakon “Lavaltria” • Poduzeća koja upućuju radnike u druge DČ • moraju poštivati propise koji se odnose na područja iz čl. 3 (1) • mogu, ako na to pristanu vlastitom voljnom biti obvezana višim standardima iz čl. 3 (7) • mogu biti obvezna višim standardima ako tako odredi država putem iznimke “javni poredak”, koju definira ES • Moraju pregovarati sa sindikatima u uvjetima iz čl. 3 (7) ako tako proizlazi iz nacionalnog prava

  40. Konstrukcija DIR nakon “Lavaltria” • Države članice u odnosu na poduzeća koja upućuju radnike na njihov teritorij: • Moraju ih obvezivati na poštivanje uvjeta iz čl. 3 (1) i mogu odabrati implementaciju putem kanala iz st. 1 i st. 8 • Mogu ih obvezivati na poštivanje viših standarda pozivanjem na iznimku “javnog poretka” iz čl. 3 (10), uz kontrolu ES • Mogu im omogućiti poštivanje viših standarda iz čl. 3 (7), ako on pristaju biti istima obvezani, ne mogu ih nametati propisom (Rüffert)

  41. Konstrukcija DIR nakon “Lavaltria” • Države članice u odnosu na sindikate koji djeluju na njihovom području: • Mogu im omogućiti kolektivno pregovaranje o svim uvjetima rada (nužnim iz čl. 3 (1) te fakultativnim iz čl. 3 (7)) • U odnosu na “javni poredak” iz čl. 3 (10) – nepoznato

  42. Konstrukcija DIR nakon “Lavaltria” • Sindikati u odnosu na poduzeća koja upućuju radnike na teritorij njihovog djelovanja: • Mogu inicirati kolektivne pregovore iz čl. 3 (1) • Mogu inicirati kolektivne pregovore iz čl. 3 (7) • Ne smiju inicirati kolektivne akcije iz čl. 3 (7) • Smiju li inicirati kolektivne akcije o nužnim standardima zaštite čl. 3 (1) – kolektivno pregovaranje o ugovorima koji bi bili na proširenoj primjeni ??!

  43. Učinci Vikinga i Lavala izvan DIR • Pozitivni aspekti presuda: • Pravo na štajk (industrijsku akciju) je temeljno pravo EU te obuhvaća i solidarne akcije • Štrajk može u principu biti opravdan kao nužna mjera ako je usmjeren protiv promjene poslovnog nastana u DČ u kojoj su uvjeti rada niži

  44. Učinci Vikinga i Lavala izvan DIR • Negativni aspekti presude i otvorena pitanja: • Pravo na štrajk ima vrijednost samo kao obrana protiv temeljnih sloboda kretanja • Primjena “strogog” načela razmjernosti ostavlja usku marginu prosudbe sudovima DČ • Sukob s K 87 i 98 MOR – štrajk je “intrinzični pratitelj” slobode udruživanja i bitan način ostvarenja promoviranja i obrane ek. i soc. interesa sindikata • ES načelo razmjernosti primjenjuje na štrajk, a ne (i) na svrhu koja se želi ostvariti slobodom kretanja • ES de facto odlučuje i o nacionalnim propisima koji uređuju pravo na štrajk

  45. Učinci Vikinga i Lavala izvan DIR • Negativni aspekti presude i otvorena pitanja: • Kako će načelo razmjernosti primjenjivati sudovi DČ koji nemaju iskustva s primjenom istog? • Jesu li sudovi uopće ti koji su primjereni subjekti za odlučivanje o razmjernosti štrajka? • ESP odbor za socijalna prava: pravo da nizozemski sudac može putem načela razmjernosti odlučiti o preuranjenosti štrajka je suprotno čl. 6 (4) ESP • U nekim DČ postoje i industrijske akcije poslodavaca – ima li mjesta za njih pod načelom razmjernosti?

  46. Posljedice Vikinga i Lavala • Viking je završio (tajnom) nagodbom • Laval je završio presudom SE suda po kojoj je sindikatima naložena isplata naknade štete radi povrede čl. 56 UFEU u iznosu od 55,000 EUR i parničnih troškova u iznosu od 200,000 EUR • Izmjena propisa na način da je nezakonito štrajkati protiv poslodavaca koji mogu dokazati da poštuju nukleus odredbe (čl. 3 (1)) DIR • Kolektivni partneri nadalje određuju minimalnu plaću • “LexBritannia” se ne primjenjuje prema EEA državama

  47. Reakcije na Viking i Laval - ESLJP • Demir & Baykara (2008.) te EnerjiYapi – YolSen (2009.), pozivajući se na K 87 MOR-a odlučuje da je pravo na kolektivno pregovaranje te pravo na štrajk zaštićeno čl. 11 EKLJP (sloboda udruživanja), a kao ograničenja priznaje ona koja odgovaraju “pritisku društvenih potreba” te koja su “nužna u demokratskim društvima”

  48. Reakcije na Viking i Laval - ESLJP • Olafson (2010.) imajući u vidu osjetljiva socijalna i politička pitanja koja su povezana s pronalaskom pravog balansa između interesa radnika i poslodavaca te veliku divergenciju prava država potpisnica u ovom području državama se ostavlja široka margina prosudbe u pogledu uređenja načina na koji će sindikati štititi interese svojih članova

  49. Reakcije na Viking i Laval - MOR • 2010. Odbor za slobodu udruživanja MOR u BALPA slučaju (UK implementacija K 87) izražava “ozbiljnu brigu … da će doktrina artikulirana u ovim presudama vjerojatno imati značajan ograničavajući učinak na ostvarenje prava na štrajk u praksi, na način suprotan Konvenciji”

  50. Reakcija na Viking i Lavalbis • M. Monti “Nova strategija za jedinstveno tržište” • Pojašnjenje odredaba o implementaciji DIR • Uvođenje odredbe po uzoru na Monti I te mehanizma neformalnog rješavanja kolektivnih sporova • ETUC • Revizija DIR te unošenje odredbe o “jednakoj plaći za jednak rad” • Donošenje protokola Socijalnog napretka koji bi dao prednost temeljnim socijalnim pravima pred temeljnim slobodama • Business Europe pozdravlja inicijativu za pojašnjenje presuda, a predlaže “status quo”

More Related