Antonija Bogadi , diplg.arh. Energetski dani - Varaždin 2013. - PowerPoint PPT Presentation

slide1 n.
Download
Skip this Video
Loading SlideShow in 5 Seconds..
Antonija Bogadi , diplg.arh. Energetski dani - Varaždin 2013. PowerPoint Presentation
Download Presentation
Antonija Bogadi , diplg.arh. Energetski dani - Varaždin 2013.

play fullscreen
1 / 32
Antonija Bogadi , diplg.arh. Energetski dani - Varaždin 2013.
191 Views
Download Presentation
claire
Download Presentation

Antonija Bogadi , diplg.arh. Energetski dani - Varaždin 2013.

- - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - E N D - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - -
Presentation Transcript

  1. Održive zajednice Antonija Bogadi, dipl.ing.arh. Energetski dani - Varaždin 2013.

  2. Održive zajednice

  3. Održive zajednice ODRŽIVE ZAJEDNICE su naselja sa • urbanom strukturom u „ljudskom mjerilu”, • sa postignutom ekološkom ravnotežom, • visokim stupnjem ekonomske neovisnosti i • lokalnom politikom vođenom pod jakim građanskim utjecajem.

  4. Održive zajednice Sadržaj • Kapital zajednice • Mehanizmi za iskorištavanje kapitala zajednice • Programi održivih zajednica • Primjeri održivih zajednica

  5. Kapital zajednice Temelj razvoja održive zajednice je njezin kapital: prirodni, fizički, ekonomski, ljudski, društveni i kulturni.

  6. Prirodni kapital = prirodna zaliha ili imovina koja osigurava i buduća dobra i usluge (berbu, žetvu, ulov) godinu za godinom. Održive zajednice • iskorištavaju samo „kamate” od prirodnog kapitala, pritom ne koristeći osnovne „zalihe”, tj. žive unutar ekoloških granica, • čuvaju, unaprjeđuju i održivo upravljaju prirodnim resursima (tlo, zrak, voda, energija, poljoprivreda) • smanjuju količinu otpada

  7. Fizički kapital = proizveden kapital: zaliha materijala, opreme, izgradnje, tehnologije, infrastrukture koja se može koristiti da proizvede dohodak Unapređenje fizičkog kapitala: • fokusiranje na javne usluge (bolnice, škole) i • efikasne sustave vodovoda i kanalizacije, prometa, gradnje i infrastrukture.

  8. Ekonomski kapital = načini na koji se raspoređuju resursi i donose odluke o njihovom korištenju Jačanje ekonomskog kapitala u održivim zajednicama: • fokusiranje na veći dobitak od uloženog korištenjem već postojećih resursa (npr. korištenjem otpada kao resursa), • cirkuliranje novca unutar zajednice, smanjivanjem uvoza i povećanjem lokalne proizvodnje • proizvodnja inovativnih usluga i proizvoda, razvoj lokalnih financijskih institucija

  9. Ljudski kapital = znanja, vještine, kompetencije u pojedincima koje omogućuju osobno, društveno i ekonomsko blagostanje. Povećanje ljudskog potencijala podrazumijeva: • Fokusiranje na zdravlje, obrazovanje, prehranu, pismenost, obiteljsku i društvenu koheziju i dostupnost usluga

  10. Društveni kapital = interakcije koje grupe ljudi vode k produktivnim aktivnostima, „ljepilo” koje drži zajednicu na okupu i osigurava da ljudi imaju jednaku dostupnost zdravlju, sigurnosti, hrani, obrazovanju, prihodima i zaposlenju Građansko društvo su zajednice koje omogućuju djelovanje i moć socijalnih grupa.

  11. Kulturni kapital = proizvod zajedničke memorije putem tradicije, običaja, vrijednosti, naslijeđa, identiteta i povijesti • Unapređenje kulturnog kapitala podrazumijeva njegovanje tradicija, graditeljskog naslijeđa, umjetnosti, društvene raznolikosti

  12. Mehanizmi za iskorištavanje kapitala zajednice

  13. Uključivanje građana i lokalnih vlasti Strategije održivog razvoja se temelje na „bottom-up”, a ne na „topdown” principu! samodostatnost - ovisnost lokalno - regionalno, nacionalno, internacionalno mali projekti - megaprojekti Održivi razvoj podrazumijeva mobiliziranje građana i lokalnih vlasti u svrhu ojačanja svih oblika kapitala zajednice.

  14. Lokalna politika: instrumenti za OZ

  15. Programi održivih zajednica

  16. PROGRAMI ODRŽIVIH ZAJEDNICA • ozelenjavanje grada • voda i kanalizacija • smanjivanje otpada i recikliranje • energetska efikasnost i obnovljivi izvori energije • kvaliteta zraka • prometna mreža i upravljanje prometom • korištenje zemljišta i urbana struktura • stanovanje, izgradnja i razvoj zajednice • ekonomski razvoj zajednice

  17. OZELENJAVANJE GRADA Kreiranje većeg broja gradskih „zelenih površina” ne vodi nužno prema održivom okolišu, a konvencionalno ozelenjavanje može biti i vrlo neodrživo zbog velikih potreba za vodom, gnojivom, herbicidima i održavanjem te ne omogućava visok stupanj bioraznolikosti.

  18. OZELENJAVANJE GRADA • Smanjuju potrošnju vode • Povećavaju apsorpciju zagađivača • Povećavaju bioraznolikost • Poboljšavaju drenažu, sprečavajući preljeve • Indikatori su zdravlja okoliša • Smanjuju količinu rada potrebnu za održavanje DOBROBITI FUNKCIONALNIH ZELENIH POVRŠINA

  19. OZELENJAVANJE GRADA Primjeri intervencija lokalnih vlasti: • Postavljanje regulative o zabrani korištenja pesticida na vrtovima na privatnim parcelama, omogućavati edukaciju i poticati ekološki prihvatljive metode • Provođenje studija o stanju i okoliša kako bi se odredila područja koja se trebaju zaštititi ili obnoviti i u skladu s nalazima provoditi odgovarajuće programe • Izdavanje financijskih subvencija za izgradnju zelenih krovova ili ozelenjavanje postojećih

  20. OZELENJAVANJE GRADA Primjeri intervencija lokalnih vlasti: 4. Omogućavanje urbane poljoprivrede - uzgajanje hrane na različitim lokacijama – u parkovima, napuštenim zemljištima, napuštenim industrijskim postrojenjima, krovovima i vertikalnim površinama. Takva zemljišta koriste organski otpad kao kompost, a domaće uzgojena hrana smanjuje ambalažni otpad i energiju za transport.

  21. KORIŠTENJE ZEMLJIŠTA I URBANA STRUKTURA Konvencionalno zoniranje i urbanizam: • udaljavanje destinacija • povećavanje kvadrature izgrađenih površina i potrebe za transportom • gradski centar je zbog visoke cijene nekretnina nepogodan za smještaj zelenih površina, biološko tretiranje otpadnih voda ili sunčanih elektrana ODRŽIVO URBANO PLANIRANJE: • planiranje višenamjenskih prostora • građenje urbane strukture višeg stupnja gustoće • planiranje „nezavisnih susjedstva” sa malim stupnjem ovisnosti o automobilima

  22. KORIŠTENJE ZEMLJIŠTA I URBANA STRUKTURA „GRADSKA SELA” = susjedstva sa visokim stupnjem neovisnosti i smanjenim automobilskom prometom Karakteristike: 1. Smještaj usluga koje zadovoljavaju većinu potreba stanovnika 2. Mješovita namjena zemljišta: prožimaju se poslovni i stambeni prostori; 3. Visoka gustoća izgrađenosti tako da je sve u „selu” unutar pješačkih udaljenosti 4. Otvori na stambenom dijelu projektirani tako da se omogući socijalna kontrola i nadzor nad dječjim igralištima 5. Kolni promet isključivo na sabirnicama, a promet u mirovanju u podzemnim etažama

  23. KORIŠTENJE ZEMLJIŠTA I URBANA STRUKTURA NAMJENA Zoniranje stambenih, poslovnih i javnih sadržaja. Blizina mjesta stanovanja, rada i usluga na prostorima mješovite namjene. ZAŠTO NE? KAKO? • povećava se ovisnost o automobilima, • stambeni dijelovi grada su prazni preko dana, a centralni preko noći • smanjuju se socijalni kontakti, veće prometno opterećenje • usluge su dostupne na pješačkoj udaljenosti • visoka frekventnost pješaka povećava promet uslužnim djelatnostima • projektirano za rad od kuće ili u lokalnim poduzećima

  24. KORIŠTENJE ZEMLJIŠTA I URBANA STRUKTURA PARCELIRANJE Grupirano parceliranje sa zajedničkim prostorima. Zasebno parceliranje. KAKO? ZAŠTO NE? • manjak zajedničkih prostora - susjedstvo nema identiteta, osjećaja pripadnosti • stanovnici su izolirani jedni od drugih ogradama i automobilima • naglasak na zatvaranje u privatni prostor • infrastruktura je rastegnuta, a usluge raspršene • omogućuje se formiranje javnih prostora za boravak ljudi (mali parkovi, vrtovi i igrališta) i dobra socijalna kontrola • kompaktna infrastrukturna mreža i koncentrirane usluge

  25. Stupnjevi održivih zajednica GRADSKI BLOK KONVENCIONALNA GRADNJA ODRŽIVI BLOK • sadrži zgradu sa javnim sadržajima, zajedničko dvorište i parkiranje, zajedničku proizvodnju energije i zbrinjavanje otpada • blok može biti organiziran oko malih poslovnih prostora, obično se smješta u već postojećoj napuštenoj izgradnji.

  26. Stupnjevi održivih zajednica ODRŽIVO ŠIRE GRADSKO PODRUČJE • određuje „točkasti” a ne centralizirani prostorni raspored, tj. mreža manjih, kompaktnih zajednica okruženih poljoprivrednim zemljištem • kako se gradski prostor proširuje i centri postaju kompaktniji, okolna zemlja se pretvara u javne prostore, parkove, šume ili ostaju poljoprivredna zemljišta

  27. 3. Primjeri održivih zajednica u Europi

  28. VAUBAN INICIJATIVA • izgrađeno na napuštenom vojnom zemljištu i razvijeno u suradnji ekološke nevladine organizacije „Forum Vauban” i gradskih vlasti kao niskoenergetsko naselje sa smanjenim udjelom prometa • bottom-up model: planiranje je započeto inicijativom potencijalnih stanovnika

  29. VAUBAN PROMET

  30. VAUBAN PROMET prirodni kapital ljudski kapital društveni kapital ekonomski kapital „U” ulica ili „ulica za igru” – primarna je funkcija za boravak i pješački promet.

  31. VAUBAN URBANIZAM • Blokove razdvajaju velike zelene rekreativne površine, a svi su povezani potezom vrtova (bez ograda). • 50% kuća je u privatnom vlasništvu,25% u programu „zajedničkog vlasništva”, 25% socijalno stanovanje ili iznajmljivanje

  32. Hvala!