1 / 17

Društvo znanja - Umreženo društvo Prof. dr. Darko Polšek, Pravni fakultet Zagreb

Društvo znanja - Umreženo društvo Prof. dr. Darko Polšek, Pravni fakultet Zagreb dpolsek@public.srce.hr. Fotografije: Henri Cartier-Bresson. Uvod.

chico
Download Presentation

Društvo znanja - Umreženo društvo Prof. dr. Darko Polšek, Pravni fakultet Zagreb

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript

  1. Društvo znanja - Umreženo društvo Prof. dr. Darko Polšek, Pravni fakultet Zagreb dpolsek@public.srce.hr Fotografije: Henri Cartier-Bresson

  2. Uvod • Sociolozi već dugo primjećuju da postoji bitna korelacija znanja i produktivnosti. Uspon “trećeg sektora” na račun “plavih okovratnika” – proizvodnih djelatnosti obilježavaju izrazima poput “post-industrijsko društvo”, “informatičko društvo”, “umreženo društvo”, “društvo znanja” • Glavne promjene dogodile su se zahvaljujući usponu informatičkih i telekomunikacijskih tehnologija • Nastanak “virtualnih zajednica”

  3. Početna pretpostavka: • Razvijenost društva ovisi o intenzitetu povezanosti a ne o inteligenciji članova • “It’s who you know, not what you know” Problem: • Kako postići stupanj “umreženosti” (u Hrvatskoj) koji bi odgovarao društvu znanja?

  4. Teorija društvene gustoće (kohezija pomoću oblika solidarnosti) –mehanička i organska solidarnost - Durkheim Teorija “interesa” (konfliktna teorija o strukturnim interesima “klasa”) Uspon umreženog društva – M. Castells Stare sociološke teorije “umreženosti”

  5. Stupanj umreženosti i produktivnosti ovisi o stupnju međusobnog povjerenja među građanima, i stupnju sklonosti prema udruživanju Stupanj umreženosti = razvijenost civilnog društva Robert Putnam: Bowling Alone Nazadovanje socijalnog kapitala u SAD, nesklonost udruživanju Francis Fukuyama: Trust Putnam ne uzima u obzir da se udruživanje danas zbiva u “virtualnom prostoru” Teorija socijalnog kapitala

  6. Matematičko modeliranje mrežaUciNet NetDraw 6.0

  7. Al Quaida Citatnost u znanosti “Erdos brojevi” Matematičko modeliranje mreža

  8. Novije koncepcije “umreženja” • Zajednice prakse (Wenger 2000) • Actors Network (Latour 1996) • Koalicije (Zager 2000) • “Jake veze – slabe veze” (Granovetter 1976) • Čvorovi (Engestroem 2000) • Ekologije znanja (Por 2001) • Intenzionalne mreže (Nardi, Whittaker 2004) • Tipping point teorija (M. Gladwell 2000)

  9. Intenzionalne mreže • U uvjetima radne raspršenosti i nesigurnosti: “egocentrične” mreže nezapisane u organizacijskim shemama • Dodatan rad: izgradnja mreže, održavanje mreže (tending), aktiviranje selektivnih čvorova • Izbor medija, promjena slenga, doba dana…

  10. Analiza širenja ideja, proizvoda, mreža Tri zakona “socijalnih epidemija”: Zakon nekolicine: (Milgramov eksperiment: šest stupnjeva razdvojenosti) Faktor “ljepljivosti”: (Sesame Street) Snaga konteksta: (teorija razbijenih prozora) Tri vrste “prevoditelja”: konektori maveni trgovci Zakon “150-orice” Ryan-Gross: sijači novog sjemena u Iowi: “Inovatori”, “Rani prihvatitelji”, “Rana većina”, “Kasna većina”, “Zaostajatelji” Geoffrey Moore: Inovatori i prihvatitelji - posve različite “kulture” Tipping-point teorija

  11. Tipping point II Allport: Istraživanje širenja glasina • Izbacivanje detalja, “nebitnosti” • “Zaoštravanje”: poruka postaje “specifičnija” • Asimilacija u kontekst Primjer kineskog turista godine 1945.

  12. Informatička asimetrija = neravnoteža u informiranosti U tim uvjetima onaj tko “zna” zarađuje superprofite Ukinuće asimetrije (javnost informacija) ukida monopol Primjer: pravnici, liječnici “Freakonomics”: informatička asimetrija (S. Levitt)

  13. Hrvatski problemi 1.Nesposobnost umrežavanja i starenje • Postoji li izvanjska prisila na mobilnost? (ne) • Mehanička solidarnost // statičnost • Tehnološka infrastruktura? (ne) • Struktura populacije (starenje) i siromaštvo starije populacije • Podjela na stare i mlade (u svim oblicima: imovinskom, tehnološkom, obrazovnom) • Nedovoljno razvijeno civilno društvo (nepovjerenje) • Obrazovanost/starenje (nesposobnost prihvaćanja novih tehnologija) • Neaktivnost u lateralnom povezivanju sa svijetom

  14. Obrazovanje ne podupire “udruživanje” i samostalno snalaženje kao jedan od glavnih imperativa Što podrazumijeva “američki sustav” obrazovanja? nova izdvojenost? Hrvatski problemi 2.Što je s mlađom generacijom?

  15. Hrvatski problemi 3.Struktura medija, slobodno vrijeme, informatičke asimetrije • Zašto su važni mediji? • Postojeći glavni mediji ne potiču interaktivnost (TV, novine) • Kako Hrvati provode slobodno vrijeme? planinarenje, TV… • Informatička asimetrija

  16. Pronalaženje aktera koji će odigrati ulogu u širenju “zaraze” informatičkim – umreženim društvom: “konektora” “mavena” “trgovaca” Primjena Tipping point teorije

  17. Pronalaženje mavena, konektora i trgovaca ????? Rješenja:

More Related