Globalizacija i oporezivanje

1. Globalizacija i oporezivanje Doc. Dr. sc. Nika Šimurina

2. Multinacionalne kompanije i porezna konkurencija • Multinacionalne kompanije su danas najvažniji igrači na globalnom tržištu→one proizvode više od četvrtine svjetskog outputa, odnosno obavljaju jednu trećinu svjetske trgovine. • Takva im pozicija omogućava da traže najbolje prilike za investiranje diljem svijeta, da ulaze i izlaze s određenih tržišta u potrazi za što višim povratima i na taj način prisiljavaju zemlje da se međusobno natječu kako bi privukle strani kapital.

3. Multinacionalne kompanije i teza o “utrci do dna” • Većina zemalja pokušava privući multinacionalne kompanije da investiraju u njihovoj zemlji na način da smanje porezno opterećenje što je više moguće. • Ovakvo ponašanje rezultira poreznom konkurencijom, koja se u literaturi često opisuje kao teza o “utrci do dna” (race to the bottom – RTB thesis), riječ je o privlačenju stranog kapitala isključivo poreznim mehanizmima.

4. “Utrka do dna” • Teza o „utrci do dna“ počiva na pretpostavci o stalnoj i visokoj mobilnosti kapitala. • Zemlje će pokušati privući strane investicije smanjivanjem poreznog opterećenja prilikom oporezivanja kapitala. • Međutim, jednom kada je multinacionalna kompanija donijela odluku o tome gdje će locirati svoje investicije, njezin kapital više nije toliko mobilan.

5. Privlačenje kapitala • Ne ovisi samo o fiskalnim razlozima. • Dosadašnja empirijska istraživanja pokazala su da ne postoji čvrsta korelacija između javne potrošnje, oporezivanja i mobilnosti kapitala. • Multinacionalne kompanije ipak svojim ponašanjem utječu na pojavu porezne konkurencije, jer prisiljavaju zemlje da na globalnom tržištu igraju jedna protiv druge. • Ovakvo ponašanje dovodi do erozije države blagostanja, povećanje socijalnog nezadovoljstva i nesigurnosti.

6. Multinacionalne kompanije i utjecaj uporabe transfernih cijena na oporezivanje (I) • U većini multinacionalnih kompanija postoji značajan udio trgovine unutar same kompanije. • Kada društvo-majka pruža uslugu ili prodaje netržišno dobro društvu-kćeri, odnosno svojoj podružnici u inozemstvu, mora se naplatiti transferna cijena. • Ukoliko su tržišne cijene nedostupne, multinacionalne kompanije mogu iskriviti transfernu cijenu u odnosu na cijenu koja bi bila naplaćena da se radilo o dva nezavisna poduzeća, na način da presele oporezivi dohodak u jurisdikciju gdje su niži porezi.

7. Multinacionalne kompanije i utjecaj uporabe transfernih cijena na oporezivanje (II) • Transferne cijene jedan su od najčešćih načina seljenja dohotka kako bi se izbjeglo plaćanje poreza. • Dva najčešća modaliteta kojima se vlade služe kako bi doskočile ovom problemu su prilagodba poreznog sustava ili uvođenje pravila povezanih uz transferne cijene s ciljem da se spriječi seljenje profita.

8. Uporaba transfernih cijena u praksi • Stvara prednosti za multinacionalne kompanije, omogućava im da arbitražnim određivanjem cijena, sele i prikazuju dobit u zemljama s nižim porezima i na taj način smanjuju porezno opterećenje cijele kompanije. • Međutim, većina zemalja uvodi porezne zakone koji se temelje na nezavisnom tržišnom načelu, odnosno načelu „na dohvat ruke“(Arm's Length Principle). • Neovisno tržišno načelo nije savršeno i ne daje odgovor na sve situacije koje se mogu pojaviti na tržištu, pogotovo u uvjetima Nove ekonomije.

9. Porezna konkurencija, natjecanje ili kompeticija • Situacija u kojoj zemlje ili lokalne jurisdikcije konkuriraju jedna drugoj nudeći posebne porezne pogodnosti i poticaje u vidu olakšica ili oslobođenja za određene vrste investicija ili investicijskih aktivnosti. No konkurirati se može i na način da porezne stope svih poreznih oblika budu razmjerno niske (osobito stope poreza na dobit) ili da se uopće ne oporezuje neki porezni izvor. • Porezna konkurencija u ovom obliku može se javiti na regionalnoj, nacionalnoj i globalnoj razini.

10. Izbjegavanje „utrke do dna“ kroz međunarodnu ili međuregionalnu suradnju • Inicijativama povezanim uz međunarodnu suradnju bavili su se UN, WTO i OECD. • Rješavanjem problema na regionalnoj razini bavio se EU i ostale regionalne organizacije kao što su ASEAN i MERCOSUR, NAFTA i ostale. • Postoje i inicijative za rješavanje ovog problema na razini pojedinačnih zemalja.

11. Porezna konkurencija u EU • Porezna konkurencija se ne može povezati s politikom slobodnog protoka kapitala, osoba, roba i usluga. Također se ne može povezati ni sa stabilnom i jednakovrijednom socijalnom strukturom u uključenim zemljama. • Procesi porezne konkurencije bez sumnje dovode do povećanja blagostanja u jednoj grupi zemalja, koju pak prati smanjenje blagostanja u drugim zemljama, a u konačnici čitav proces može rezultirati ostvarenjem teze „o utrci do dna“.

12. Porezna konkurencija i porezna harmonizacija u EU • Unatoč jasnom opredjeljenju zemalja članica EU-u za fiskalnom harmonizacijom svih temeljnih poreznih oblika, nije moguće ustvrditi da je na tom polju postignut značajniji napredak. • Što potvrđuje činjenica da su porezni sustavi zemalja članica i dalje vrlo različiti, odnosno teško usporedivi i neusklađeni. • Jedini značajniji napredak u harmonizaciji ostvaren je na polju indirektnih poreza, odnosno točnije rečeno u sklopu harmonizacije potrošnih poreza, to jest poreza na dodanu vrijednost.

13. Učinci porezne konkurencije u EU • Postojanje porezne konkurencije jedan je od ograničavajućih faktora za proširenje Europske unije. • Fiskalni sustav EU-a, iako se kao termin susreće u praksi u stvari ne postoji, jer su fiskalni odnosi u EU-u vrlo specifični, a same zemlje članice su zadržale veliki stupanj političke i konstitutivne neovisnosti. • Samo nametanje poreza i uređivanje poreznih oblika ostalo je u potpunoj nadležnosti država članica, iako se može govoriti o djelomičnom ograničavanju njihovog poreznog suvereniteta odredbama Rimskog ugovora. • Najveći problem povezan uz nastavak procesa fiskalne harmonizacije u Uniji predstavlja činjenica da su države su nesklone da se odreknu bilo kojeg dijela svog fiskalnog suvereniteta, a nije moguće postići ni dogovor oko toga koje bi segment porezne politike trebalo uskladiti.

14. Efektivni ekonomski i financijski učinci porezne konkurencije u „starim“ i „novim“ zemljama članicama Europske unije Unatoč sniženjima zakonskih stopa prilikom oporezivanja dobiti prihodi od poreza na dobit ostali iznenađujuće stabilni u protekla dva desetljeća. Udio direktnih poreza u ukupnim poreznim prihodima i BDP-u u „novim“ zemljama članicama niži je nego li u starim. U „starim“ zemljama članicama nije došlo do značajnijih promjena povezanih uz porezno opterećenje → teza o štetnosti porezne konkurencije za „stare“ zemlje članice ne može se potvrditi ako promatramo fiskalne učinke oporezivanja.

15. Zaključak • Izravne strane investicije u globalnim uvjetima proizvode neto korist, ali ta korist nije ravnomjerno raspoređena. • Multinacionalne kompanije će imati koristi od svog investiranja u neku zemlju, jer inače ne bi investirale, ali da je upitno hoće li zemlje u koje se investira i zemlje koje izvoze kapital uvijek imati koristi od takvih aktivnosti. • Globalizaciju izravnih stranih investicija može imati određene negativne konotacije, kao što su npr. povećanje nezaposlenosti, smanjivanje ekoloških i socijalnih standarda i tome slično. • U većini slučajeva izvoz kapitala ima pozitivne efekte na zemlje u koje se investira, ali ima određene negativne efekte na zemlje iz kojih se kapital izvozi jer su ostale bez kapitala koji je mogao biti investiran kako bi se potakao rast, zaposlenosti ili za ostvarivanje nekih drugih pozitivnih promjena. • Dugoročno zemlje izvoznice kapitala imaju neto korist u obliku prava intelektualnog vlasništva, licenci i drugih sličnih plaćanja.