1 / 27

BiH Trening iz statistike

BiH Trening iz statistike. Osnova i upravljanje. DEVELOPMENT OF MONITORING INSTRUMENTS FOR JUDICIAL AND LAW ENFORCEMENT INSTITUTIONS IN THE WESTERN BALKANS 2009-2011 Phase three – Training. With funding from the European Union. Osnova kriminala. Kriminal postoji u svim zemljama

calder
Download Presentation

BiH Trening iz statistike

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript


  1. BiHTrening iz statistike Osnova i upravljanje DEVELOPMENT OF MONITORING INSTRUMENTS FOR JUDICIAL AND LAW ENFORCEMENT INSTITUTIONS IN THE WESTERN BALKANS 2009-2011 Phase three – Training With funding from the European Union

  2. Osnova kriminala • Kriminal postoji u svim zemljama • Mehanizmi za obračun sa kriminalom takođe postoje u svim zemljama • Postoje načini da se spriječi kriminal i procedure da se postupi sa onima koji su počinili krivično djelo • Dobro poznavanje obima kriminala i načina na koji se obračunava sa počiniocima je nephodan kako bi se upravljalo i rukovodilo sa institucijama iz oblasti pravosuđa

  3. Postoje različiti tipovi kriminala • Lična krivična djela obuhvataju nasilje prema tijeu: ubistvo, ozbiljno ili blaže ranjavanje • Krađa obuhvata bespravno oduzimanje imovine od ljudi ili organizacija, bilo da je u pitanju krađa novca u kešu ili dionica ili druge imovine ili je u pitanju neka druga vrsta prevare • Druga nasilna krivična djela obuhvataju prekršaje pravila iz oblasti saobraćaja, licenciranja, trgovine • Djela kojima se krši moralni kod jedne zemlje su takođe krivična djela: npr.uzimanje opojnih sredstava, devijantno seksualno ponašanje ili ponašanje usmjereno protiv određenih vjera

  4. Žrtve kriminala • Postoje različite vrste žrtava krivičnih djela • Domaćinstva i pojedinci: turisti • Kompanije, uključujući prodavnice i fabrike • Organi vlasti kao što su poreske uprave • Jedan način da se izbroje krivična djela jeste da se sprovede anketiranje žrtava. Ovo se zove victimisation survey, tj. istraživanje viktimizacije. • Ovakvo istraživanje viktimizacije se sprovodi jednostavno, • Najčešće ga sprovodi centralna statistička kancelarija ili specijalizovana agencija

  5. Istraživanja i policijska statistika • Broj krivičnih djela će se mijenjati od agencije do agencije. • Centralna statistička kancelarija bi tako mogla da procijeni da je u toku prethodne godine počinjeno milion krivičnih djela prema žrtvama. • Mnogi od ovih neće biti prijavljeni policiji iz brojnih razloga. • Policija prikuplja podatke o djelima koja su im prijavljena. • Tako će ovi brojevi biti uvijek manji od brojeva koji se dobiju istraživanjem viktimizacije i mogu da budu oko 200,000svake godine.

  6. Tužilačka i sudska statistika • Nisu sva krivična djela koja su prijavljena policiji procesuirana od strane tužilaštva • Od 200,000 djela policija će odlučiti da proslijedi možda 50,000 tužilaštvu • Od toga će tužilac odlučiti u nekima od njih da ne postoji dovoljno dokaza i procesuiraće dalje možda 25,000. Nadležnost tužilaštva da samostalno osudi varira od zemlje do zemlje. On će možda moći da sankcioniše oko 5,000 slučajeva. • Ostali, možda20,000, biće procesuirani ka sudovima. • Sud će donijeti presudu u možda pola njih: 10,000 slučajeva.

  7. Statistika koja se prikupkja od strane agencija • Statistika opisuje procese u svakoj agenciji, pokazuje kako se oni međusobno odnose i kako se odnose resursi sa samim poslom • Policija, tužilaštvo, sudovi, kancelarija za pomilovanja, zatvori imaju ekstenzivje registre počinilaca prekršaja i krivičnih djela • Svaka agencija takođe ima registre o zaposlenima i resursima koji služe da se obavlja posao • Registri svake agencije takođe uključuju datume određenih akcija i dozvoljavaju da se kašnjenja obračunaju u svakom slučaju

  8. Upravljanje statistikom • Da bi se povećala vrijednost statistike u oblasti kriminaliteta i pravosuđa i policije, postoji potreba za prikupljanjem, analizom i publikacijom podataka i ovo treba sprovoditi u koordiniranim akcijama. • Ukoliko se ovo učini, zajedničke klasifikacije, procedure prikupljanja i IT sistemi mogu biti korišteni. • Dobra praksa iz oblasti statistike može biti podijeljena s drugima • Poruke koje su kreirali statističari mogu biti razmijenjene među agencijama • Može postojati zajednički pristup analizi • Može postojati zajednički pristup publikaciji, koji će poboljšati korisnost statističkih podataka i njihovu diseminaciju ka publici.

  9. Uloga centralne statističke kancelarije CSK • Centralna statistička kancelarija je mjesto gdje je koncentrisana sva statistička aktivnost jedne zemlje. • Zbog toga treba da ima centralnu ulogu u razvoju statistike u oblasti kriminaliteta i pravosuđa • CSK može pomoći u: • Facilitiranju diskusije oko zajedničkih problema • Razmjeni dobre prakse između različitih agencija • Razvoju kapaciteta agencija u oblasti statistike • Ukoliko CSK iz bilo kog razloga ne može preduzeti ovu ulogu onda bi druge agencije trebalo da preuzmu inicijativu • CSK bi takođe trebalo da predsjedava statističkim komitetom

  10. Potreba za zakonom o statistici • Zakon o statistici daje CSK i srodnim agencijama pravo da prikupljaju podatke iz oblasti kriminala i pravosuđa: • Kroz istraživanja javnog mnjenja i istraživanja organizacija • Kroz kreiranje registara koji vode različite agencije • Kroz agencijski informacioni sistem • Mnoge zemlje već imaju takav zakon • Ukoliko on ne postoji parlament bi trebalo da ga donese u saradnji sa CSK. • Zakon bi obezbijedio da se neophodna i korisna statistika o kriminalu i pravosuđu prikuplja, analizira i publikuje.

  11. Potreba za komitetom iz oblasti pravosuđa i statistike • Diskusije o zajedničkim statističkim problemima bi trebalo da se vode u komitetu ili sličnom forumu. • Svi relevantni subjekti iz oblasti bi trebalo da budu predstavljeni na ovom forumu • Komitet bi trebalo da ima neophodne resurse i da njime predsjedava neko na visokom nivou, toliko da njegove odluke budu uzete ozbiljno u razmatranje od strane rukovodećeg menadžmenta pravosudnih i drugih agencija • Njegova uloga bi trebalo da bude detaljno definisana, a progresom da upravlja viši rukovodeći kadar.

  12. Sugestije za kontinuirano funkcionisanje ovakvog komiteta • Komitet bi trebalo da se sastaje bar tri puta godišnje • Obavezne tačke dnevnog reda bi trebalo da budu izvještaji svih agencija o: • Progresu i razvoju u prikupljanju statističkih podataka • Progresu prema konzistentnoj i jedinstvenoj klasifikaciji • Progresu o novim analizama i publikacijama • Operativnoj i političkoj upotrebi statistike • Razvoju infrastrukture uključujući napredovanje osoblja, nove članove tima, treninge, IT • Zapisnik i dokumenta sa sastanka bi trebalo da budu dostupna na web sajtu kako bi podsticala otvorenost

  13. Sugestije za manje česte aktivnosti ovog komiteta • Sprovoditi istraživanje viših rukovodioca da bi se vidjelo koji bi podaci mogli biti korisni policiji a još nisu dostupni. • Publikovanje pravilnika različitih agencija kako bi se pokazale razlike i podsticala harmonizacija. • Poziv starijem rukovodiocu, ili sudiji, ili upravniku da se obrati statističkom komitetu i iznese svoje viđenje statistike. • Proučavanje prakse drugih zemalja. • Kooperacija sa drugim zemljama koje imaju slične probleme u regionu.

  14. Potreba za zajedničkih klasifikacijama • Zajedničke klasifikacije su neiohodne ali svaka zemlja treba da odluči o tome koji prioritet će da im da. • Naredna pitanja bi trebalo da pomognu u procjeni prioriteta: • Koje probleme stvara nedostatak jedinstvene klasifikacije? • Šta bi se moglo popraviti ukoliko bi klasifikacije ostale iste? • Koliko bi koštalo da se pređe na nove zajedničke klasifikacije (trening, novi obrasci, novi programi)? • Koliko vremena je potrebno da se dođe do novih zajedničkih klasifikacija?

  15. Konkretne klasifikacije koje su neophodne • Geografski podaci treba da budu konzistentni unutar regionalnih granica kako bi stopa kriminala mogla biti izračunata i upoređena sa drugih društvenim podacima • Tip djelatreba da bude konzistentna bez obzira na agencije (vidjeti sljedeći slajd) • Grupisanje po godinamatreba da bude konzistentno bez obzira na agencije • Dispozicije treba da budu zabilježene konzistentno bez obzira na agencije • Institucije pravosuđakao policija, sudovi, etc

  16. Klasifikacija djela i pravila brojanja • Uobičajeno grupisanje djela vrši se prema sljedećim kriterijima: • Nasilni (ubistvo, pljačka, ranjavanje) • Teška krađa (domaćinstvo, posao) • Krađa (od osobe, domaćinstva, posao, vozilo, dionice, etc.) • Seksualna krivična djela (silovanje, napad, drugo) • prevara (Face to face, kompjuterska prevara) • Kriminalna šteta • Saobraćajni prekršaj (ozbiljni, manje ozbiljni, administrativni) • Djela protiv javnog reda i mira (pobuna, pijanstvo) • Drugo • Jednako važno kao i zajednička klasifikacija je da postoje konzistentna pravila brojanja, koja su centralizovana i modifikovana s vremena na vrijeme.

  17. Potreba za promjena klasifikacija Klasifikacije treba da budu promijenjene ukoliko: • Novi zakoni treba da budu usvojeni na parlamentu: npr. da bi se kriminalizovala trgovina ljudima, piraterija, pranje vlasti, uzimaje droga. • Nove tehnologije mogu da promijene kriminal: npr. nova djela korištenjem mobilnih telefona ili kompjutera • Postoje promjene u društvenom ponašanju: veliki porast turizma i promjena obrazaca zapošljavanja koji mogu da uzrokuju da mnogi mladi ljudi migriraju u velike gradove. • UN predlaže da se prate nova djela • Statistički komitet bi trebalo da notira zakone i tehnologije koje se mijenjaju kako bi bile spremne da njihove klasifikacije odražavaju date promjene

  18. Statistički trening – osnovne statističke potrebe • Osoblje statističkih odjeljenja treba da bude dovoljno obučeno za obavljanje svog posla • Treninzi su efikasnije organizovani ukoliko su koordinirani od CSK • Oni čiji je osnovni posao da prikupljaju podatke trebaju samo osnovni trening • Ovo uključuje trening za korišćenje pravila brojanja, popunjavanje obrazaca koji se redovno šalju, unošenje podataka u Excel u nekim situacijama ili uzorkovanje iz registara

  19. Statistički trening: napredni nivo • Napredni trening je namjeren za one koji prikupljaju podatke iz razlikičitih geografskih sfera, kreiraju izvještaje o treninzima, tabele i komentare • Naprednija analiza će povremeno biti korisna i najbolje je da je obezbijedi CSK • Takva analiza podrazumijeva korelacije, predviđanja i integrisanje podataka iz različitih institucija • Treba voditi računa da je trening adekvatan poslu koji se obavlja i tehnologiji koja je zaista dostupna

  20. Statistički trening: sprovođenje • Moguće su uštede ukoliko je trening koordiniran centralno i najbolje je da za to bude nadležna CSK • Najbolje je da se koriste lokalne kancelarije • Policija, sudstvo i zatvorska logistika za trening • Kolege koje mogu da ponude statistički trening • Regionalni centri podučavaju statistici šire • Uz pomoć CSK posebni kursevi mogu biti posvećeni određenim oblastima pravosudnog ili drugih sistema

  21. Izgradnja IT kapaciteta • Neophodno je izgrađivati IT kapacitete. • Glavna greška je nastojanje da se izgrade previše sofisticirani sistemi. • Osnovna ideja treba da bude ‘Neka bude jednostavno’ • Za hardver, kompjuterski sistem koji je trenutno na raspolaganju je više nego dovoljan. Takođe, softverski sistem bi trebalo da bude dovoljan da se prikupljaju podaci i sprovode na centralni nivo. • Osobe koje su zadužene za prikupljanje podataka treba da imaju osnovno poznavanje softvera kao što su WORD, EXCEL i POWERPOINT. • Dobra statistika može da bude prikupljena bez kompleksnih informacionih sistema

  22. Statički integritet Statistika treba da ima sljedeće osobine da bi zadovoljila kriterij statističkog integriteta: • Da se prikuplja adekvatno često – svakog mjeseca • Da bude upotrebljiva brzo inače joj vrijednost brzo opada • Da bude interno konzistenta i konzistentna sa prethodnim podacima (npr. podaci iz policije treba da budu konzistentni sa podacima iz zatvora) • Procedure prikupljanja podataka i njihove provjere treba da budu otvorene za javnost • Da podaci budu javni i dostupni medijima

  23. Izbjegavanje miješanje u politiku • Statistika iz oblasti pravosuđa treba da budu oslobođeni miješanja u politiku, a to znači: • Statistika treba da bude dostupna svakome istovremeno da bi se izbjegla zloupotreba u političke svrhe ili prikrivanje podataka • Postoji potreba za kontaktima koje građani mogu pitati sve što ih interesuje • Policiji treba detaljniji izvještaj, ali po zahtjevu: npr. akademicika za istraživanje uz garanciju anonimnosti podataka • Ukoliko ovo nije slučaj, neophodno je da se radi na izgradnji statističke nezavisnosti

  24. Importance of publicising statistics Osnovni principi za objavljivanje statistike su: • Imati u vidu korisnika podataka i šta je potrebno da se popravi kako bi bila upotrebljivija • Čitaoci treba da imaju povjerenje u objavljenu statistiku • Korisnici takođe treba da mogu lako razumljivi • Ovi principi ne treba da zavise od tehnologije ili autputa • Prema tome statističari treba da budu spremni da više puta ponove poruku kako bi svi shvatili poruku

  25. Uključivanje drugih agencija Različite zemlje imaju različite agencije koje su uključene u obračun sa kriminalom, za sigurnost i upravljanje. Kada je ovo relevantno statistika proizvedena u ovim institucijama bi trebalo da se podvede pod zajednilki okvir rada komisije koji će koordinirati SCK. Na primjer, u Keniji sljedeće agencije su uzele učešće u raspravi o statici: • Antikorupcijska komisija • Imigracione vlasti • Odjeljenje za brigu o djeci • Izborna komisija • Grupa za razvoj pravnog sistema • Nacionalni istraživački tim za kriminal

  26. Važnost korišćenja statistike za operativna dejstva i policiju • Statistika iz oblasti pravosuđa u mnogim zemljama nije dovoljno korišćena zbog toga što se njena vrijednost u operativne i policijske svrhe dovoljno ne razumije • Dok se ne nađe bitnija svrha za statistiku u policijskim operacijama vjerovatno je da će resursi za statistiku uvijek biti limitirani • Zbog toga, najvažniji cilj svih statističara, CSK i odbora za pravosuđe i sigurnost treba da bude povećanje upotrebne vrijednosti statistike, posebno od strane donosioca odluka

  27. BiHTrening iz statistike Osnova i upravljanje DEVELOPMENT OF MONITORING INSTRUMENTS FOR JUDICIAL AND LAW ENFORCEMENT INSTITUTIONS IN THE WESTERN BALKANS 2009-2011 Phase three – Training With funding from the European Union

More Related