1 / 21

ENDO 2013 - BRIJUNI

ENDO 2013 - BRIJUNI. Tema : VAŽNOST SUPSTITUCIJE JODA U PREVENCIJI KONATALNOG HIPOTIREOIDIZMA Mujanović-Glamočanin dr Faika Kišija dr Elda JU BOLNICA TRAVNIK BIH. ENDO 2013 - BRIJUNI.

caesar-kline
Download Presentation

ENDO 2013 - BRIJUNI

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript

  1. ENDO 2013 - BRIJUNI Tema : VAŽNOST SUPSTITUCIJE JODA U PREVENCIJI KONATALNOG HIPOTIREOIDIZMA • Mujanović-Glamočanin dr Faika • Kišija dr Elda JU BOLNICA TRAVNIK BIH

  2. ENDO 2013 - BRIJUNI VAŽNOST SUPSTITUCIJE JODA U PREVENCIJI KONATALNOG HIPOTIREOIDIZMA • Hipotireoza označava deficitarnu sekreciju hormona štitnjače . • Prema razdoblju nastanka razlikuje se stečena i konatalna . • Stečena : - autoimuni tireoiditis , - tireoidektomija , - jatrogena . • Konatalna : - razvojne anomalije (aplazija , hipoplazija , ektopija) , - dishormogeneze , - upotreba tireostatika u trudnoći , - endemski kretenizam , - hipotalamohipofizarni pormećaji .

  3. ENDO 2013 - BRIJUNI ENDEMSKI KRETENIZAM • Javlja se u dva oblika : - neurološki tip – izazvan hipotireoidizmom majke nastalim zbog jodnog deficita . - miksedematozni tip – nastaje zbog anatomskih ili biohemijskih anomalija štitne žlijezde . • Ova dva tipa kretenizma nisu strogo podjeljena , jer miksedematozni kreteni također imaju neurološke defekte .

  4. ENDO 2013 - BRIJUNI IZGLED HIPOTIROIDNOG NOVOROĐENČETA • Uglavnom je preneseno i nešto veće porođajne mase . • Mnogo spava , rijetko plače i oskudne spontane motorike . • Opstipacija je redovan nalaz kao i bradikardija . • Lice je grubo , tupog izraza , čelo je naborano , niske linije kosmatosti . • Jezik je miksedematozan , prevelik za usta , te viri iz njih . • Korijen nosa je udubljen , širok , nosni otvori okrenuti prema gore . • Sisanje i gutanje su otežani , disanje je čujno , a glas hrapav i promukao . • Vrat je kratak i debeo . • Šake su široke , prsti debeli i kratki . • Tonus muskulature je oslabljen . • Trbuh je velik , a često se vidi i umbilikalna hernija .

  5. ENDO 2013 - BRIJUNI • Pri porodu više od 95% novorođenčadi je bez simptoma . • Ukoliko novorođenče po porodu ima opisani izgled oštećenje CNS je irevirzibilno . • Ovisno o stepenu hormonske deficijencije , bolest se ne prepozna prije kraja prvog ili drugog mjeseca života , što je prognostički loše za psihomotorni razvoj djeteta . • Ako se bolest javi nakon navršene 2 godine života , nema mentalne zaostalosti .

  6. ENDO 2013 - BRIJUNI • Tireoidna žlijezda majke za normalan rast fetusa treba da proizvodi 1,5 - 2 puta više hormona , što zavisi od odgovarajućeg unosa joda . • Tireoidni hormoni majke prolaze placentarnu barijeru i prije 12-te sedmice graviditeta su odgovorni za razvoj fetusa , te jodni deficit majke u toj fazi ima katastrofalne posljedice . Od 10-12. sedmice gestacije tireoida fetusa postaje sposobna da koncentrira i sintetizira hormone (1) . • Tireoidna aktivnost fetusa zavisi od transfera joda kroz placentu iz cirkulacije majke .

  7. ENDO 2013 - BRIJUNI • Majke sa normalnom tiroidnom funkcijom mogu da obezbjede 25-50% potreba tiroksina , sve do porođaja , te djeca koja nisu sposobna za produkciju bilo kakvih količina tiroidnih hormona imaju blažu mentalnu i motornu retardaciju , ako se adekvatno liječe nakon porođaja (sintetski T4) (3) . • Kod blažeg stupnja jodnog deficita , koji je praćen hipotiroksinemijom majke (6) dolazi do povećanja TSH , što stimulira hormonosintezu kod fetusa i glandularnu hiperplaziju odnosno strumu . • Kod naglašenog jodnog deficita spomenuti kompenzatorni mehanizam nije dovoljan , pa nastaje poremećaj i fetalne i majčine tiroidne hormonske produkcije , sa ireverzibilnim oštećenjem CNS fetusa (4) .

  8. ENDO 2013 - BRIJUNI • DA BI SE PREVENIRAO KRETENIZAM , JODNI SE DEFICIT TREBA KORIGIRATI NAJKASNIJE U TREĆEM MJESECU GRAVIDITETA ! (2)

  9. ENDO 2013 - BRIJUNI • Jodni deficit je jedan od najozbiljnijih medicinsko-socijalnih problema svijeta . • Oko 2 mlrd. ljudi živi sa rizikom od jodnog deficita . • 700 mil. ima strumu . • Oko 20 mil. su ozbiljno mentalno retardirani – smatra se da je jodni deficit najčešći uzrok mentalne retardacije . • Potrebe joda u organizmu su male , ali se mora unositi svakodnevno • Dnevne potrebe za jodom : • djeca do 1 godine 50mg dnevno , • djeca od 2 do 6 godina 90mg dnevno , • djeca od 7 do 12 godina 120mg dnevno , • odrasle osobe 150mg dnevno , • žene u vrijeme trudnoće 250-300 mg dnevno , a za vrijeme laktacije od 225-350 mg dnevno . • Jedinstveni organ u organizmu koji koristi jod je tireoidna žlijezda . • Jod se iz organizma odstranjuje putem bubrega – u urinu .

  10. ENDO 2013 - BRIJUNI POSLJEDICE JODNOG DEFICITA Poremećaji zavise od uzrasta . • Abortus • Mrtvorođeno dijete • Urođene anomalije • Oštećenje sluha i govora • Povećana smrtnost novorođenčadi • Psihomotorni defekti • Psihička retardacija različitog stepena , sve do kretenizma (5) • U djetinjstvu i pubertetu pojava strume • Češća pojava tireoidnog karcinoma • Deficit kod životinja oduzima ljudima glavni izvor joda u ishrani

  11. ENDO 2013 - BRIJUNI INDIKATORI ZA OCJENU JODNOG DEFICITA • Veličina tireoidne žlijezde • Kretenizam • Ekskrecija joda u mokraći • Neonatalni TSH screening • Serumski tireoglobulin • Određivanje urinarne jodne ekskrecije je indikator utvrđivanja jodnog deficita , dok je TSH neonatalni screening indikator u otkrivanja hipotireoidizma . • Ukoliko su vrijednosti TSH veće od 5mU/l , kod više od 5% testiranih , također upućuje na jodni deficit .

  12. ENDO 2013 - BRIJUNI CILJEVI ISTRAŽIVANJA • Dokazati prisustvo deficita joda i utvrditi dnevnu dozu joda , koju kao supstituciju , u formi jodnih tableta , treba da primaju sve trudnice i dojilje . • Rano otkrivanje ugroženih novorođenčadi TSH screening-om . • Utvrditi incidencu konatalne hipotireoze kod novorođenčadi na nivou SBK zadnjih 10 godina , te uporediti sa incidencom u Europi .

  13. ENDO 2013 - BRIJUNI MATERIJAL I METODE • Istraživanje je sprovedeno na teritoriji BiH u 20 zdravstvenih ustanova . • Izvedena je retrospektivna studija u 2009. i 2010. godini . • U svakoj (pa i na nivou SBK) je obuhvaćeno 70 trudnica i 30 dojilja . • Ukupno je obuhvaćeno 1220 trudnica i 522 dojilje . • Projekat je sproveden u saradnji sa UNICEF-om . • Od svake žene je uziman primjerak svježeg urina , koji je čuvan na -200C . • Svaka ispitanica je iz svoje kuće donijela oko 150g soli , koju već koristi za pripremanje hrane . • Urin i sol su obilježeni istim brojem , kojim je obilježen i ankentni list te trudnice .

  14. ENDO 2013 - BRIJUNI MATERIJAL I METODE • Za određivanje koncentracije joda u urinu korištena je spektrofotometrijska metoda uz pomoć standardne krive , a rezultati prikazani kroz vrijednost medijane . • TSH sreening-om obuhvaćaeno je 21.209 novorođenih u periodu od 2002. do 2012. godine . • U suhoj kapi krvi na filter papiru iz pete novorođenčeta određuje se koncentracija TSH . Krv se uzima 3-5 dana po rođenju .

  15. ENDO 2013 - BRIJUNI REZULTATI ISTRAŽIVANJA • Vrijednosti medijane jodne ekskrecije , prema posljednjim kriterijima WHO-a i UNICEF-a za trudnice , treba da iznose od 150-250mg/l . • U BiH vrijednost medijane se kreće od 112,4-205 mg/l . • Vrijednost medijane za sve trudnice iznosi 157 mg/l , što je veoma blizu donje granice normalnih vrijednosti i ukazuje na deficit joda . • Vrijednost medijane za dojilje je 153 mg/l . • Analizom sadržaja joda u uzorcima soli utvrđeno je 38% hipojodiranih , 21.2% hiperjodiranih i 40.8% dobrojodiranih uzoraka . • Rezultati pokazuju da stanovništvo BiH koristi sol različitog kvaliteta • WHO i UNICEF ZAHTJEVAJU DA NAJMANJE 95% UZORAKA SOLI TREBA DA BUDE DOBRO JODIRANO .

  16. ENDO 2013 - BRIJUNI REZULTATI ISTRAŽIVANJA • TSH screening • U 2006. godini registriran je jedan pozitivan TSH test , a u 2012. tri . • Incidenca za 2006. je 0.045 , a u 2012. iznosila je 0.137 • Statistički ne postoji značajna razliku između pojave konatalne hipotireoze u SBK i Europi (1:4500) . • Uvidom u medicinsku dokumentaciju od 4 pozitivna utvrđen je psihomotorni zastoj u razvoju kod 2 dijeteta .

  17. ENDO 2013 - BRIJUNI PREVENCIJA JODNOG DEFICITA • Najbolja mogućnost za prevenciju jodnog deficita je jodiranje soli . So koristi cijela populacija , kroz cijeli život , svakodnevno i u približno jednakim količinama . • Količina joda koja se dodaje prilikom jodiranja soli bitno se razlikuje od one prilikom konzumacije soli , jer za vrijeme transporta i čuvanja u magacinima i domaćinstvima dio joda se gubi isparavanjem . • Jodiranje soli treba da se vrši sa 20-30mg kalij-jodata (stabilniji na isparavanje) na 1kg soli i da se pakuje u kartonskoj ambalaži sa plastičnim vrećicama mase do 1kg. • So u domaćinstvu treba čuvati u dobro zatvorenim sudovima , zaštićenu od vlage , visoke temperature i sunčeve svjetlosti . • Da bi se smanjio gubitak joda , so treba dodavati pri kraju , a ne na početku pripremanja hrane .

  18. ENDO 2013 - BRIJUNI PREVENCIJA JODNOG DEFICITA • Sprovoditi edukativne i informativne aktivnosti sa stanovništvom u vezi sa kupovinom , čuvanjem i upotrebom soli . • Za uspješnu prevenciju jodnog deficita ključno pitanje je stalna i efikasna kontrola sadržaja joda u cjelokupnoj soli namjenjenoj u humanoj i animalnoj upotrebi . • Jednom postignuta korekcija jodnog deficita nije trajna . Prekid navedenih aktivnosti , posebno u monitoringu i kontroli soli , za kratko vrijeme može da vrati jodni deficit u zemlji sa svim posljedicama

  19. ENDO 2013 - BRIJUNI ZAKLJUČAK • Nedovoljni unos joda afektira istovremeno zdravlje i majke i njenog potomstva , te je prenatalna prevencija jodnog deficita najefikasniji način za optimalni neurološki razvoj djeteta . • Obzirom da se povećane potrebe za jodom kod trudnica i dojilja ne mogu zadovoljiti normalnim unosom jodirane soli u organizam , iste jod treba da unose u formi tableta . • Utvrđeni deficit joda kod trudnica i dojilja u BiH korigovati sa 100mg joda dnevno . • Odluku o jodnoj supstituciji treba da donese Nacionalni komitet za jodni deficit u BiH .

  20. ENDO 2013 - BRIJUNI LITERATURA : • Glinoer D,Dijenange F,Laboureur I , de Nayer P at al. Maternal and neonatal thyroid function at birth in an area of marginally low iodine intace . J Clin Endocrinol Metab 1992m; 75:800-05. • Lum S M C , Nicoloff J T , Spencer L A , Kaptein E M , Peripheral tissue mechanism for maintenance of serum triiodothyronine values in a thyrixine deficient state in man . J Clin Invest 1984; 73:570-78. • Roiz de Oria C,Obregom M J , Escobar del Rey F , Morreale de Escobar G. Developmental changes in rat brain 5`-deiodinase and thyroid hormones during the fetal period: the effectsof fetal hypothyroidism and maternal thyroid hormones . Pediatr Res 1988; 24:588-94. • Glinoer D, Dijelange F . The potential repercussions of maternal , fetal and neonatal hypothyroxinemia on the progeny. Thyroid 2000; 10:871-77. • Halnan K E . The radioiodine uptake of the human thyroid in prijegnancu . Clin Sci 1958; 17:281-90. • Pharoah POD , Ellis SM , Ekins RP , Wiliams ES : Maternal thyroid function , iodine deficiency and fetal development . Clin.Endocrinology 1976; 5:159-66.

  21. ENDO 2013 - BRIJUNI HVALA NA PAŽNJI !!!

More Related