Download
1 / 12
860 likes | 3.73k Views
Brijuni. Nacionalni park. Položaj. Duž zapadno istarske obale ima nekoliko skupina otoka među kojima je najzanimljivija, najveća i najrazvedenija Brijunska skupina od 14 otoka i otočića površine 7,4 km2.
E N D
Brijuni Nacionalni park
Položaj • Duž zapadnoistarske obale ima nekoliko skupina otoka među kojima je najzanimljivija, najveća i najrazvedenija Brijunska skupina od 14 otoka i otočića površine 7,4 km2. • Nacionalni park Brijuni obuhvaćaju otoci Veliki Brijun, Mali Brijun, Sv.Marko, Gaz, Okrugljak, Supin, Supinić, Galija, Grunj, Vanga (Krasnica), Pusti (Madona), Vrsar, Sv.Jerolim i Kozada
Mediteranske biljke Tršlja Mirta Planika Mirta potječe sa istoka, a u mediteranske zemlje prenijeta je već u prethistorijsko doba. Samonikla raste samo po sunčanim i toplim obalnim područjima, jer je osjetljiva na hladnoću. Razgranati listopadni grm do 10m visok romatičnog, smolastog mirisa, s bogatom i lijepom krošnjom. Mediteranska biljka, lijepi zimzeleni grm ili malo stablo. Raste kao ukras makije na mnogim mjestima uz Jadransku obalu.
Stara maslina jedno je od najstarijih stabala maslina na mediteranu, to potvrđuje istraživanje provedeno na uzorku drva stare masline, a istraživanje je izvršeno na Institutu Ruđer Bošković u Zagrebu, 60-ih godina prošloga stoljeća te ustanovljena starost od oko 1600 godina. 70-ih godina prošlog stoljeća usred nevremena maslina se raspukla na dva dijela. Rane nastale uslijed raspuknuća stabla konzervirane su betonom ( tada je to bila vrlo popularna metoda konzerviranja u arborikulturi). Projekcija krošnje iznosi 22 x 8 metara I visoka je 6metara. Maslina i danas fruktificira (daje plodove) I od tih plodova proizvodimo ulje.Berba plodova vrši se posljednjih tri godine u listopadu, a u prosjeku se ubralo oko 30 kg plodova. Od tih 30 kg plodova maslina u prosjeku se proizvelo oko 4,1 kg ulja extradjevičanske kakvoće Maslina je sastavni dio jedinstvenog krajolika Brijuna i svojom bujnom i bogatomKrošnjom te impresivnom širinom debla daje jedinstvenu vizuru na mikrolokaciji gdje se nalazi. Stara maslina
Fauna • Obzirom na tisućljetnu prisutnost čovjeka na brijunskom otočju, životinjski svijet na otocima, posebno na Velikom Brijunu pored autohtonih životinja obogaćen je i mnogobrojnim unešenim vrstama koje nisu svojstvene ovom staništu, ali su se dobro aklimatizirale zahvaljujući gotovo idealnim mikroklimatskim uvjetima.
Životinje u slobodnoj prirodi Na otočju je zatečen zec (Lepus europaeus sp.) a između 1902. i 1908. Uneseni su jelen aksis (Aksis aksis), jelen lopatar (Dama dama), mufloni (Ovis musimon) te su njihovi potomci danas ukras brijunskih šuma, parkova i proplanka kao dio brijunskog identiteta i cjelovitog posjetiteljskog doživljaja. Autohtoni ptičji svijet razmjerno je dobro zastupljen. Pojedini manji otoci su izuzetno dobra staništa na kojima se gnijezde galebovi i čigre te prorijeđene vrste vranca kukmaša. To je izuzetno vlažan prostor sa tri zamočvarena jezera površine oko 8 ha ograđen s ciljem stvaranja ornitološkog rezervata. Veliko jezero obraslo je trskom te pruža dobre uvjete za gniježđenje trstenjaka, kokošica, liske, malog gnjurca i divljih pataka.
Kulturnopovijesna baština Kada na istarskom otoku Brijuni budu otkriveni i istraživanju dostupni svi neistraženi i danas još najvećim dijelom nepristupačni spomenici iz najrazličitijih epoha od ranog razdoblja predrimske Istre pa do 16.st., tada će ovaj prekrasan otok činiti jedinstveni muzej bogat građevinskim inventarom visokog umjetničkog i kulturno-povijesnog značaja te će se gotovo svakoj kulturi, koja je nekoć bila utemeljena na sjevernoj jadranskoj obali, moći pripisati barem jedan spomenik graditeljske baštine ili neki drugi znaci njezine prisutnosti.A. Gnirs, 1911.
Vidikovac Najočuvaniji od tri vidikovca Kupelwieserovih Brijuna koji su zbog svoje konstrukcije bili izlagani i na izložbama. Izrađeni su oko 1895. godine u željezari u Vitkovicama, u kojoj je do dolaska na Brijune radioPaul Kupelwieser. Nekoć dominantnu turističku atrakciju nadrasla je šuma. Drugi očuvani vidikovac nalazi se na brdu Saluga, iznad glavnog brijunskogkupališta.Jedinstven primjer inžinjerske arhitekture.
Kupelwieserov mir, 1917. Mauzolej obitelji Kupelwieser. Iako zamišljen kao posljednje počivalište vlasnika otoka i njegove supruge, tu su svoje posljednje mjesto našli majka i sin. Marija Kupelwieser (1850.-1915.) koja je vjerno pratila svog supruga u ostvarenju njegova brijunskog sna, sahranjena je tu uz mlađeg sina Karla koji je po očevoj smrti (1919.) preuzeo upravljanje otokom. Paul Kupelwieser je uslijed okolnosti umro u Beču. Na nadgrobnoj ploči ispod njegova imena samo je ime voljenog otoka.
Čufarov kamenolom Alojzu Čufaru, vrijednom suradniku i dugogodišnjem direktoru Brijuna, zahvalna obitelj Kupelwieser je u znak sjećanja na njegov doprinos za razvoj otoka, 1909. godine postavila brončanu spomen ploču, rad secesijskog umjetnika J. Engelharta:
Rimska vila u uvali Verige • Na zapadnoj obali Brijuna, duž zaljeva Verige, smještena je raskošna rimska ladanjska vila. Gradnja vile započela je u 1. stoljeću prije Krista, a najveći sjaj dosegla je u 1. stoljeću poslije Krista. Pojedini dijelovi vile koristili su se do 6.stoljeća. • Sastojala se od više građevina za različite namjene smještenih na pomno odabranim lokacijama u raznim dijelovima zaljeva. • Na južnoj strani uvale bio je smješten luksuzni ljetnikovac rezidencijalno-gospodarskog karaktera s dva peristila. Sastavni dio kompleksa bili su i u dnu uvale smješteni hramovi boga mora Neptuna, kapitolijske trijade te božice ljubavi i ljepote Venere. Dieta, palestra, terme, ribnjak te gospodarski dio nalazili su se na sjevernoj strani uvale. Sve su građevine zanimljivim sustavom otvorenih i zatvorenih šetnica, koje su se pružale kilometar duž mora, bile povezane u jedinstvenu cjelinu, idealno usklađenu s krajolikom. • S morske strane ovu je cjelinu pratila obala građena od velikih kamenih blokova koja je danas oko 1 metar ispod razine mora. Pristup luci regulirao je lanac, verige, koji je povezivao suprotne obale, a prema kojem je i uvala dobila ime. • Pored ove mozaicima, freskama, štukaturama i skupocjenim mramorima luksuzno opremljene vile, na Brijunima je postojao još cijeli rimskih niz vila u kojima je prevladavao gospodarski karakter, a među njima se ističe vila na brežuljku Kolci.
