1 / 6

Hrvoje Turković Struktura filmske precepcije, 2014.

Hrvoje Turković Struktura filmske precepcije, 2014. 7 . Temelji socijalizacijske percepcije 23 . travnja , 20 14. Uvod. Socijalizacija/ podruštvovljenje – proces uključivanja u društvo, društvene odnose

brock
Download Presentation

Hrvoje Turković Struktura filmske precepcije, 2014.

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript


  1. Hrvoje TurkovićStruktura filmske precepcije, 2014. 7. Temelji socijalizacijske percepcije 23. travnja, 2014.

  2. Uvod • Socijalizacija/ podruštvovljenje – proces uključivanja u društvo, društvene odnose • Tema predavanja: oni vidovi pozornosti koji se smatraju temeljima uspostave društvenosti, a u slučaju filma – društvene doživljajnosti

  3. Zajednička pozornost i društvena suradnja Dva tipa pozornosti koja su u temelju društvenosti: (a) uzajamna pozornost (engl. mutual attention)– uzajamno se promatramo prilikom komunikacije i koordinacije djelatnosti • Primjer kod djece: http://www.youtube.com/watch?v=apzXGEbZht0 (b) zajednička pozornost (engl. joint attention) - • Shematski prikaz: http://www.youtube.com/watch?v=K0vv_kyre_4 • Primjeri uživo: http://www.youtube.com/watch?v=ZCLarC_5I1M&list=PL11E1946FDD1AE (dijete otvara paket) / http://www.youtube.com/watch?v=vdcf_K4WPwU (otac i sin na kolodvoru) (c) Zajednička pozornost je temelj kooperacije – suradnje, koja podrazumijeva i pomoć: • Primjer eksperimenta djetetove pomoći odraslom (M. Tomasello):http://www.youtube.com/watch?v=rOHxsZBD3Us (d) Suradnja podrazumijeva uvid u funkcioniranje uma druge osobe (njegovih namjera, njegovog mišljenja...) – tzv. “teorije uma” (engl. theory of mind, TOM) • Primjer: eksperimenti s “čitanjem tuđeg znanja”: http://www.youtube.com/watch?v=TJkB6nrk1CA/http://www.youtube.com/watch?v=41jSdOQQpv0

  4. Neke točke procesa socijalizacije • Rana reakcija na ljudsko lice • Podsjetnik: postoji posebno područje u vizualnoj kori koje obrađuje lica • Tek rođena djeca već osjetljivije reagiraju na (grubu) konfiguraciju lica nego na druge pojave pred sobom • Dijete od 2-4 tjedna staro već imitira pokrete na licu roditelja • Imitacija se vjerojatno temelji na tzv. zrcalnim neuronima – neuronima koji su zajednički aktivaciji vlastitih kretnji kao i percepciji tih kretnji kod drugih ljudi • Oko 9-og mjeseca dijete već počinje pratiti pogled roditelja i gledati tamo kamo oni gledaju, ali i usmjeravati svoj pogled prema stvarima i prema roditelju kako bi im ga roditelji dali ili kako bi se zajedno igrali s tom stvari • Razdoblje formiranja tzv. zajedničke pažnje (eng. joint attention) • Drži se da je to temelj složenije komunikacije koja više nije izravno uzajamna (dijadička), nego se odnosi ‘na treće stvari’ (trijadička) – uspostavlja se zajednička ‘referencija’, zajednički predmet pažnje. • KAKVE TO SVE IMA VEZE S FILMSKOM PERCEPCIJOM?

  5. Filmske implikacije - nabrajanje: • Filmska projekcija, unaprijed, stvara područje ‘zajedničke pozornosti’ za sve koji gledaju film • Gledanje filma u kinu, ili televizije kod kuće kao komunikacijsko zajedništvo • Određen film nudi svim svojim gledateljima iste vizualno-auditivne podatke. Osigurava im “zajednički sadržaj” – referencu – za gledanje . • No, više od toga: filmska slika zadaje istu točku promatranja za sve koji gledaju dotični film • ono što u životu dijelimo “približno” gledajući u ono što drugi gledaju, na filmu dijelimo identično – svi gledamo isti prizor s iste točke promatranja • Dakle: film (ali i televizijska, video i dr.) slika je snažan opservacijski objedinitelj gledatelja – svi gledatelji sudjeluju u percptivno-doživljajnom zajedništvu. • Biranjem veličine planova ravna se usmjeravanjem pažnje svih gledatelja na prizorne sadržaje. • Pristranim (komplementarnim) raskadriravanjem odnosa među likovima zapravo se osigurava mogućnost da gledatelj uspostavlja posebnu ‘zajedničku pažnju’ čas s jednim čas s drugim likom • mogućnost uspostavljanja “zajedničke pozornosti” s likovima • Sustavnim praćenjem lika i onoga što on opaža ili može opaziti (tzv. fokalizacija ili perspektiva pripovijedanja) stvara se zajedništvo s likom (uživljavanje u lik).

  6. Literatura uz predavanje • http://en.wikipedia.org/wiki/Joint_attention • Hrvoje Turković, poglavlje: “8.3. Socijalno-komunikacijske pogodnosti prikazivanja i uvjeti njihova društvena korištenja” u: Razumijevanje perspektive, usp. • https://www.academia.edu/4370890/Razumijevanje_perspektive._Teorija_likovnog_razabiranja_Understanding_Perspective._Theory_of_visual_cognition_in_art_ • Marco Iacoboni, 2012, Zrcaljenje drugih, Zagreb: Algoritam

More Related