1 / 7

Evica Amidžić , student 3.godine pravnog fakulteta sveučilišta“J.J.Strosmayer” Osijek

Evica Amidžić , student 3.godine pravnog fakulteta sveučilišta“J.J.Strosmayer” Osijek. PROBLEMATIKA RADA I OSTVARIVANJE PRAVA INŽ.MED.RADIOLOGIJE SLUČAJ KLINIČKE BOLNICE OSIJEK -seminarska radnja iz radnog i socijalnog prava-. LITERATURA. Zakon o radnim odnosima (N.N.br.19/90)

breena
Download Presentation

Evica Amidžić , student 3.godine pravnog fakulteta sveučilišta“J.J.Strosmayer” Osijek

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript


  1. Evica Amidžić, student 3.godine pravnog fakulteta sveučilišta“J.J.Strosmayer” Osijek PROBLEMATIKA RADA I OSTVARIVANJE PRAVA INŽ.MED.RADIOLOGIJE SLUČAJ KLINIČKE BOLNICE OSIJEK -seminarska radnja iz radnog i socijalnog prava-

  2. LITERATURA • Zakon o radnim odnosima (N.N.br.19/90) • Zakon o radu (N.N. br.38/95, 65/95, 17/01, 82/01-pročišćeni tekst) • Silvija Bodlaj,”Upozorenje bez alarmnog zvonca”,Radiološki Vjesnik,09 i 10.08.1986. • Pravilnik o metodologiji po kojoj će radnici utvrđivati osonito teške, naporne i po zdravlje štetne poslove odnosno radne zadatke (N.N. br.32/86) • Kolektivni ugovor za djelatnost zdravstva i zdr.osiguranja, potpisan 08.12.2004. • Zahtjev za reguliranje prava na rad sa skraćenim trajanjem radnog vremena i prava na korištenje produženog god.odmora, Pravna služba Opće bolnice Osijek,12.12.1986. • Odgovor na zahtjev Republičkog komiteta za rad i zapošljavanje, Pravna služba Opće bolnice Osijek, 18.12.1986 • Odgovor Ministarstva rada i socijalne skrbi na traženi zahtjev, 07.11.1990. • Odgovor Ministarstva zdravstva na traženi zahtjev, inž.med.radiologije, 12.11.1990.

  3. LITERATURA • Aparati u radiološkoj dijagnostici i njihov utjecaj na zdravlje ljudihttp://www.zzjzpgz.hr/nzl/31/aparati.htm • Europska socijalna povelja http://www.pravri.hr/hr/zbornik/s3/ucur.htm • Europska socijalna povelja http://www.poslovniforum.hr/eu/wmu040.asp • Hrvatsko društvo inženjera medicinske radiologije http://www.hdimr.hr.html • Korist ovisna o dozi http://www.zzjzpgz.hr/nzl/31/zracenja.htm • Radiologija je dijagnostička i intervencijska grana medicine, http://vmskola.hr/medrad_oi.htm

  4. RADNJA SADRŽI I. UVOD II. PROBLEMATIKA RADA INŽINJERA MEDICINSKE RADIOLOGIJE 1. RADIOLOGIJA I IONIZIRAJUĆE ZRAČENJE 1.1. NASTANAK RADIOLOGIJE 1.2. IONIZIRAJUĆE ZRAČENJE 2. POVIJESNI RAZVOJ PROBLEMATIKE RADA INŽINJERA 3. '' UPOZORENJE BEZ ALARMNOG ZVONCA '' 3.1. STUDIJA INŽINJERA MEDICINSKE RADIOLOGIJE 4. NEKA NOVA RJEŠENJA 5. REGULACIJA PREMA ZAKONU O RADU 6. ODREDBE EUROPSKE SOCIJALNE POVELJE III. ZAKLJUČAK

  5. UVOD • Često sam puta drugim ljudima znala spomenuti kako je moj otac po zanimanju inžinjer medicinske radiologije u Kliničkoj bolnici Osijek i još sam češće naišla na zbunjena lica koja nisu ni naslućivala čime se on doista bavi. Najlakše je to objasniti na laički način i to sam uglavnom i činila govoreći kako je on osoba koja sa rendgenskim uređajima snima prijelome i druge poremećaje u tijelu čovjeka. Objašnjenje možda i nije bilo baš najpreciznije ali im je u tom trenutku pomoglo barem otprilike shvatiti zanimanje inžinjera medicinske radiologije. Ono što im nisam morala objašnjavati jest podatak da se takvim uređajima zrači pacijent što, naravno, štetno djeluje na njegov organizam. Malo ljudi uzima u obzir da to zračenje ne šteti samo pacijentima nego i svim radnicima koji rade u doticaju s takvom vrstom zračenja……………………… Raznim se mjerama takvo zračenje nastoji smanjiti na minimum. Najbolja je zaštita za bolesnika smanjivanje rendgenskih pretraga na razumnu mjeru, no postavlja se pitanje kako radnicima koji obavljaju tu djelatnost pružiti odgovarajuću zaštitu. Zaštita koja im se pruža smanjuje, ali u potpunosti ne sprječava štetnost zračenja. Znanstveno je dokazano da je kod takvih radnika povećana mogućnost poremećaja krvne slike, ekcema, oštećenja korijena dlake, oštećenja noktiju, sluznice, lojnih i znojnih žlijezda, a u novije se vrijeme posebno upozorava na teratogena i mutagena oštećenja koja se mogu pojaviti na potomstvu. Kroz povijest se nastojalo, na razne načine, utjecati na zakonodavca kako bi pobliže regulirao ovu materiju i kako…………………………

  6. II. PROBLEMATIKA RADA INŽ.MED.RADIOLOGIJE • Nastanak radiologije • Ionizirajuće zračenje • POVIJESNI RAZVOJ PROBLEMATIKE RADA INŽ.MED.RAD. • “UPOZORENJE BEZ ALARMNOG ZVONCA” • Studija inž.med.radiologije • NEKA NOVA RJEŠENJA • REGULACIJA PREMA ZAKONU O RADU • ODREDBE EUROPSKE POVELJE

  7. III. ZAKLJUČAK • Svako zanimanje u sebi nosi određene opasnosti. Dok u nekim zanimanjima postoji veća mogućnost konkretizacije takve opasnosti, u drugim je zanimanjima ona tek svedena na minimum. Zanimanje inžinjera medicinske radiologije jedno je od onih zanimanja u kojima ne samo da postoji mogućnost ostvarenja takve opasnosti, nego je štetan utjecaj na zdravlje jedna od glavnih sastavnica ove djelatnosti……………… Negativan utjecaj ovoga zračenja ne utječe samo na inžinjere medicinske radiologije i ondje prisutno osoblje, nego dakako i na pacijente………. Često se zna dogoditi da inžinjeri medicinske radiologije uoče da ponekad nešto i nije trebalo doći na snimanje, ali oni nemaju kompetenciju odbiti uslugu. Iskustvom se liječnika mogu spriječiti ovakve situacije i na takav način zaštititi zdravlje pacijenta, no postavlja se pitanje kako zaštititi radnike na odjelima radiologije koji su svakodnevno izloženi ovom obliku opasnosti? Odgovor je: '' Nikako u potpunosti ''. Određena će doza štetnog utjecaja ionizirajućeg zračenja usprkos odgovarajućim zaštitnim sredstvima uspjeti prodrijeti do tijela radnika, no ono što je moguće učiniti jest smanjiti izloženost radnika takvom obliku zračenja. To se može učiniti skraćivanjem radnog vremena i produžavanjem godišnjeg odmora. Iz tog razloga radnici na Odjelu radiologije, bez dežurstava, rade 30 sati tjedno te imaju pravo na godišnji odmor u najkraćem trajanju od 30 dana. Ove odredbe također ne mogu ukloniti njihovu izloženost utjecaju štetnih zraka, ali ju mogu smanjiti na donekle razumnu mjeru.

More Related