1 / 34

Doc.dr.sc. Vladimir Mićović dr.med.

ZDRAVLJE I OKOLIŠ. Doc.dr.sc. Vladimir Mićović dr.med. 1. hrvatski kongres preventivne medicine i unapređenja zdravlja 26 – 28. 11. 2003. Zagreb, hotel Opera. (PRIRODNO NASLJEĐE). GENETIKA. OKOLIŠ. ZDRAVLJE. UTJECAJ PREHRANE, VODE, ZRAKA, TLA; FIZIČKO I SOCIJALNO OKRUŽENJE;

bianca
Download Presentation

Doc.dr.sc. Vladimir Mićović dr.med.

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript

  1. ZDRAVLJE I OKOLIŠ Doc.dr.sc. Vladimir Mićović dr.med. 1. hrvatski kongres preventivne medicine i unapređenja zdravlja 26 – 28. 11. 2003. Zagreb, hotel Opera.

  2. (PRIRODNO NASLJEĐE) GENETIKA OKOLIŠ ZDRAVLJE • UTJECAJ PREHRANE, VODE, ZRAKA, TLA; • FIZIČKO I SOCIJALNO OKRUŽENJE; • STIL ŽIVOTA; • OBRAZOVANJE, • RAZVIJENOST ZDRAVSTVENOG SUSTAVA; • EKONOMSKO STANJE

  3. ZDRAVSTVENA EKOLOGIJA - obuhvaća zaštitu određenih aspekata ljudskog zdravlja: kakvoću života, estetske vrijednosti, određene međudjelovanjem fizikalnih, kemijskih, bioloških i socijalnih čimbenika u okolišu -odnosi se na teoriju i praksu procjenjivanja, ispravljanja, kontrole i prevencije čimbenika u okolišu koji mogu negativno utjecati na zdravlje sadašnjih i budućih generacija

  4. PODRUČJE DJELOVANJA ZDRAVSTVENE EKOLOGIJE ENVIROMENTAL MONITORING - NADZOR OKOLIŠA EVALUACIJA- VREDNOVANJE POJEDINIH ASPEKATA KVALITETE OKOLIŠA ZA KOJE SE ZNA DA IMAJU JASAN UTJECAJ NA LJUDSKO ZDRAVLJE (ZRAK, VODA, HRANA, TLO, OTPAD, ZRAČENJA, VIBRACIJE, BUKA....)

  5. PODRUČJE DJELOVANJA ZDRAVSTVENE EKOLOGIJE BIOLOGICAL MONITORING - NADZOR IZLOŽENOSTI OCJENA IZLOŽENOSTI LJUDI POJEDINIM ČINITELJIMA OKOLIŠA KOJI IMAJU MOGUĆI UTJECAJ NA ZDRAVLJE LJUDI

  6. PODRUČJE DJELOVANJA ZDRAVSTVENE EKOLOGIJE HEALTH EFFECTS MONITORING - NADZOR NAD ZDRAVSTVENIM UČINCIMA UTVRĐIVANJE I EVALUACIJA EKOLOŠKIH ZDRAVSTVENIH POKAZATELJA KOJI SU REZULTAT NAVEDENIH ČINITELJA OKOLIŠA

  7. Složenost međudjelovanja zrak voda tlo čovjek droga hrana organizmi

  8. Primjer “FLYING CATS TO BORNEO”

  9. PRISTUP ZDRAVSTVENO EKOLOŠKIM PROBLEMIMA • Identificirati podrijetlo djelatne tvari – čimbenika okoliša • Ustanoviti karakteristike i količinu djelatne tvari – čimbenika okoliša • Procijeniti međudjelovanja između čovjeka i čimbenika okoliša • Mjeriti učinak navedenih međudjelovanja • Odvagnuti korist korektivnog djelovanja • Primijeniti odgovarajuće pristupe kontroli • Ustanoviti planove nadzora i evaluaciju učinjenog

  10. POPULACIJSKI KAPACITET ZEMLJE Svjetska populacija 12.07.2002. u 12,30 6,236,702,658 15,058 rođenja/sat 6,352 smrti/sat 145 više ljudi/min Procijenjena populacija 2050.je 9,104,205,830! U.S. Populacija 09.08.2002 u 12,30 287,508,739 1 rođenjesvakih 8 sekundi 1 smrtsvakih 13 sekundi 1 medunarodni emigrant svakih 29 sekundi čisti dobitak 1 osobe svakih 11 sekundi

  11. ŽIVOTNI VIJEK Povećali smo životni vijek za 7 sati po danu, gledajući svaki dan od 1900. godine • Životni vijek u 2000. godini = 78.6godina • Životni vijek u 1900. godini = 48 godina • 29.4 godina = 7 / 24 x 100 godina

  12. KOLIKO LJUDI MOŽE HRANITI ZEMLJA ? - 3,7 milijardi u urbanim područjima - 2,3 milijardi u ruralnim područjima. - 1,6 milijardi ima jedva dostatna sredstva za goli život. - 1,5 milijardi živi u industrijski razvijenim zemljama i koristi 80% globalne energije i stvara 75% globalne CO2emisije. - 0,27 milijardi u U.S.A. (6% ljudske populacije) troši 30% globalne energije.

  13. Uzroci smrti u razvijenim i zemljama u razvoju WHO, World Health Report 1995: Bridging the Gap.

  14. DOKAZI GLOBALNOG ZAGRIJAVANJA Od 1990. godine: - prosječna globalna temperatura je porasla za 0.7 °C - razina mora je podignuta za 25 cm - jake kiše su se povećale za 10% u Sjevernoj Americi - područja prekrivena snijegom se smanjuju a ledenjaci se povlače - više ekstremnih i sve češći El Nino događaji

  15. Internacionalne inicijative • 1987. Vienna Convention • revizija znanstvenih dokaza • 1990. Montreal Protocol • 51 nacija se usuglasila da zadrži 5 klorofluorougljikovodika (CFC)na razini 1986. • i kasnije ih postupno ukinuti • 1997. Kyoto Protocol • Industrijske zemlje moraju smanjiti emisijustakleničkih plinovaza 5.2% u 10 godina • 2001. Predsjednik Bush • Suprotstavio se ratifikaciji sporazuma u Kyotu kazavši da nepravedno isključujeKinu i Indiju • od “velikih rezova”

  16. Varka ratifikacije • Kyoto protokol ne smanjuje broj stanovnika kojima prijeti nedostak vode i smanjuje za 4% populacije rizik od poplava. • Očekuje se da će globalna temperatura porasti za 2.5°C do 2050. godine. Potpuno usvojenje Kyoto protokola će smanjiti porast za 0.1°C. • Znastvenici traže planove za prilagodbu.

  17. Bazični principi ispitivanja rizika Toksičnost, virulencija, patogenost je sposobnost djelatne nokse da prouzroči oštećenja organizma. Rizik je vjerovatnost da će se negativni učinak dogoditi. Rizik ovisi o djelatnoj noksi i izloženosti. Rizik se odnosi na populaciju a ne pojedince. Procjene rizika su dobre onoliko koliko su dobre epidemiološke, animalne studije i matematički modeli upotrebljeni za mjerenje odnosno predviđanje rizika.

  18. PROMATRAJUĆE EKSPERIMENTALNE ANALITIČKE OPISNE CROSS-SEKCIJSKE LONGITUDINALNE STUDIJE SLUČAJA I KONTROLE COHORT STUDIJE RETROSPEKTIVNE PROSPEKTIVNE EPIDEMIOLOŠKE STUDIJE OKOLIŠA

  19. STUDIJE SLUČAJEVA I KONTROLA POPULACIJA OBIČNO MALE GRUPE, BOLESTI (SLUČAJEVI) U ODNOSU NA ONE BEZ TE BOLESTI (KONTROLNA SKUPINA) IZLOŽENOST DOGODILA SE U PROŠLOSTI, ODREĐENA JE PODACIMA I INTERVJUIMA ZDRAVSTVENI UČINCI POZNATI NA POČETKU STUDIJE

  20. STUDIJE SLUČAJEVA I KONTROLA USPUTNI NALAZI OD ZNAČAJA MOŽEMO IH ELIMINIRATI PREPOZNAVANJEM PROBLEMI TEŠKO JE GENERALIZIRATI PROBLEM ZBOG MALIH POPULACIJSKIH SKUPINA, LAKO DOLAZI DO SUBJEKTIVNOSTI I PRISTRANOSTI PREDNOSTI RELATIVNO JEFTINA I BRZA, KORISNA ZA ISTRAŽIVANJE RIJETKIH BOLESTI

  21. VRIJEME ISTRAŽIVANJA B O L E S T IZLOŽENI BEZ BOLESTI OSOBE KOJE NISU BOLESNE POPULACIJA B O L E S T NISU IZLOŽENI BEZ BOLESTI SMJER ISTRAŽIVANJA DIZAJN COHORT STUDIJE

  22. PROSPEKTIVNA COHORT STUDIJA POPULACIJA ZAJEDNICA ILI POSEBNE SKUPINE STANOVNIŠTVA, OBIČNO SE PROMATRA IZLOŽENE SKUPINE U ODNOSU NA NEIZLOŽENU SKUPINU IZLOŽENOST TOČNO ODREĐENA NA POČETKU STUDIJE (MOŽE SE MIJENJATI TIJEKOM PROVOĐENJA STUDIJE) ZDRAVSTVENI UČINCI TREBAJU SE ODREDITI TIJEKOM PROVEDBE STUDIJE

  23. PROSPEKTIVNA COHORT STUDIJA USPUTNI NALAZI OD ZNAČAJA OBIČNO IH JE LAKO UOČITI I “MJERITI” PROBLEMI SKUPE, DUGOTRAJNE STUDIJE; IZLOŽENE KATEGORIJE MOGU SE MIJENJATI; VISOKI BROJ ISPITANIKA OTPADA PREDNOSTI MOŽE SE PROCIJENITI INCIDENCIJA KAO I RELATIVNI RIZIK; MOGU SE ISPITIVATI BROJNE BOLESTI; MOGU SE UTVRDITI ODNOSI IZMEĐU UZROKA I POSLJEDICE

  24. Mjerljiv i predviđeni rizik Mjerljiv rizik izvodi se na temelju opserviranih događaja negativnog učinka na čovjeka (npr. rizik od smrti zbog ozljede u U.S.A. je 610 na 106). Predviđen rizik je procjena negativnog učinka kod ljudi koji se temelji na podacima iz studija provedenih na eksperimentalnim životinjama (rizik od smrti od ALAR-a je 45 slučajeva raka na 106 ljudi koji su izloženi cijelog života).

  25. Prerane smrti u U.S.A. • Duhan 419,000 • Loša ishrana, nedostatak fizičke aktivnosti 300,000 • Prekomjerno pijenje alkohola 100,000 • TB and ne-STD zarazne bolesti 90,000 • Otrovne tvari (svi uzroci) 60,000 • Vatreno oružje 35,000 • Rizično seksualno ponašanje 30,000 • Motorna vozila 25,000 • Upotreba droga 20,000 • Kemijski karcinogeni 2,000 • Komercijalno letenje <200

  26. Procijenjeni rizici od smrti (u toku života) Motorna vozila 15,000 na 106 1.5 x 10-2 Pad 6,000 na 106 6.0 x 10-3 Utapljanje 2,500 na 106 2.5 x 10-3 Električni udar 300 na 106 3.0 x 10-4 Udar munja 30 na 106 3.0 x 10-5 Cjepivo - male boginje 5.0 na 106 5.0 x 10-6 Ospice 1.5 na 106 1.5 x 10-6

  27. Percepcija rizika Produženjem životnog vijeka povećala se zabrinutost za neke dosad zanemarene rizike. Manje nas brinu zarazne bolesti, više nas brinu ostaci pesticida u hrani i vodi. Neke stvarne rizike ne percipiramo u stvarnoj veličini. • “Moj ujak i dalje puši a ima 85 godina.” • Do 85 godine života, 5% ljudi su doživotni pušači cigaretadok 37% nije nikad pušiloi 47% su bivši pušači. • Predviđeno povećanje u životnom vijekuza nepušače je 7 do 12 godina.

  28. Starrovi zakoni prihvatljivog rizika • Javnost je voljna prihvatiti rizike od dobrovoljne djelatnosti koji su približno 1 000 puta većiod onih koji potječu od nedobrovoljnih djelatnosti a koje osiguravaju istu razinu koristi. • Prihvatljiva razina rizika je obrnuto proporcionalna broju izloženih ljudi. • Razina rizika koju se tolerira od dragovoljno prihvaćenih opasnosti slična je riziku od bolesti.

  29. Ključni čimbenici za utemeljenjeprihvatljivih razina rizika • Koristanaspekt kemijskih tvari • ekonomski razvoj, zaposlenost • povećan standard življenja • izvor za državni porez • povećana kakvoća življenja • Štetniaspekt kemijskih tvari • negativni zdravstveni učinci • sudske tužbe • gubitak prirodnih resursa • smanjena kakvoća življenja

  30. Prihvatljivost rizika rizik nastaje svjesno rizik nastaje nesvjesno neposredan učinak posredni učinak nepostojanje alternative postojanje mnogo alternativa rizik sigurno poznatrizik nije poznat Izloženost je ključna izloženost nije ključna profesionalna opasnost neprofesionalna opasnost uobičajena opasnost neuobičajena opasnost utječe na prosječnu populacijuutječe na osjetljivu populaciju upotrebljeno kako je namjeravanonije upotrebljeno kako je namjeravano reverzibilni učinci ireverzibilni učinci

  31. Komuniciranje o riziku - 10 ključnih pitanja: • Zašto komuniciramo? • Tko je naš sugovornik? • Što javnost želi znati? • Kakav dojam želimo ostaviti? • Kako ćemo komunicirati? • Kako ćemo slušati? • Kako ćemo odgovoriti? • Tko će provesti planove i kada? • Za kakve probleme smo se pripremili? • Da li smo uspjeli? • C. Chess, B.J. Hance, Center for Environ. Communication

  32. Sedam savjeta za komunikaciju o riziku (EPA) • Prihvatite i uključite javnost kao ravnopravnog partnera. • Planirajte pažljivo i evaluirajte napore. • Slušajte specifično zanimanje kod publike. • Budite pošteni, iskreni i otvoreni. • Koordinirajte i surađujte sa drugim vjerodostojnim izvorima. • Izlazite u susret potrebama masovnih medija. • Govorite jasno i s usporedbama. • V.T. Covello, F.H. Allen, US EPA Pamphlet, OPA-87-020, 1988.

More Related