temeljni gospodarski problemi i pitanja n.
Download
Skip this Video
Loading SlideShow in 5 Seconds..
TEMELJNI GOSPODARSKI PROBLEMI I PITANJA PowerPoint Presentation
Download Presentation
TEMELJNI GOSPODARSKI PROBLEMI I PITANJA

Loading in 2 Seconds...

play fullscreen
1 / 19

TEMELJNI GOSPODARSKI PROBLEMI I PITANJA - PowerPoint PPT Presentation


  • 219 Views
  • Uploaded on

TEMELJNI GOSPODARSKI PROBLEMI I PITANJA. Temeljni gospodarski problem – ograničenost (OSKUDNOST). Sva gospodarstva oduvijek su se suočavala s istim problemom S jedne strane OGRANIČENI RESURSI (IZVORI) S druge strane NEOGRANIČENE POTREBE LJUDI. OGRANIČENOST DOBARA.

loader
I am the owner, or an agent authorized to act on behalf of the owner, of the copyrighted work described.
capcha
Download Presentation

PowerPoint Slideshow about 'TEMELJNI GOSPODARSKI PROBLEMI I PITANJA' - aquene


An Image/Link below is provided (as is) to download presentation

Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author.While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server.


- - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - E N D - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - -
Presentation Transcript
temeljni gospodarski problem ograni enost oskudnost
Temeljni gospodarski problem – ograničenost (OSKUDNOST)
  • Sva gospodarstva oduvijek su se suočavala s istim problemom
  • S jedne strane OGRANIČENI RESURSI (IZVORI)
  • S druge strane NEOGRANIČENE POTREBE LJUDI
ograni enost dobara
OGRANIČENOST DOBARA
  • Ograničenost možemo definirati kao stanje oskudice ekonomskih dobara
  • Da bi se oskudica nadvladala ili umanjila čovjek i društva teže privređivanju
  • Dobro možemo definirati kao stvar ili uslugu koja ima korisna svojstva i može zadovoljiti neku potrebu
slide4

ZAKON OGRANIČENOSTI

PROBLEM OSKUDNOSTI

PROBLEM IZBORA

DA

NE

KUPUJEMO DOBRO

OPORTUNITETNI TROŠAK

slide5

DOBRA

NEOGRANIČENA ILI OGRANIČENA ILI

SLOBODNA DOBRA EKONOMSKA DOBRA

(ZRAK, SUNČEVA ENERGIJA, MORE) (SVE STVARI KOJE SU

TRAŽENE I OGRANIČENE)

slide6

Ekonomska dobra mogu se dijeliti na više načina:

1. proizvodi i usluge

2. privatna i javna dobra

3. kapitalna dobra (namijenjena daljnjoj

proizvodnji kao npr. strojevi, alati,

sirovine)

4. potrošna dobra (namijenjena neposrednoj

potrošnji (hrana, odjeća i sl.)

slide7

Problem ograničenosti postoji u svim gospodarskim sustavima.

  • Iako tehnološki napredak omogućuje stalno povećanje proizvodnje dobara i usluga, ljudske želje i potrebe rastu još brže.
  • Ne postoji društvo u kojem je moguće zadovoljiti sve potrebe ljudi (uvijek će postojati bogati i siromašni)
  • Najčešće zemlje obiluju jednom vrstom prirodnog bogatstva, a drugom oskudjevaju pa ga moraju uvoziti.
proizvodni imbenici
PROIZVODNI ČIMBENICI
  • Ekonomska dobra moramo proizvesti, a to činimo trima proizvodnim čimbenicima:

1. prirodni izvori - prirodna bogatstva koja

ljudi iskorištavaju u procesu proizvodnje

(voda, sunčeva energija, zemlja, nafta, ...)

2. rad – sve fizičke i intelektualne

sposobnosti

3. kapital – sva proizvedena trajna dobra

upotrebljavaju za proizvodnju drugih dobara

koja se (oprema, alat, zgrade, novac, ...)

u inkovitost efikasnost
UČINKOVITOST (EFIKASNOST)
  • Jedan od temeljnih problema u ekonomiji je postići što veću učinkovitost (efikasnost).
  • Efikasnost – uz što manja ulaganja (input) postići što veći rezultat (output).
  • Cilj svakog proizvođača je proizvesti output (gotov proizvod) uz što niže troškove inputa

(sredstva uložena u proizvodnju)

oportunitetni tro ak
OPORTUNITETNI TROŠAK
  • Svaki poduzetnik, država, gospodarstvo u cjelini nalazi se pred problemom izbora između mogućnosti: koje dobro proizvesti odnosno za koju se uslugu odlučiti
  • Znamo da su ekonomska dobra ograničena.
  • Stoga izbor jedne mogućnosti znači odustajanje od neke druge.
  • Takva se pojava u ekonomiji naziva oportunitetni trošak.
  • Oportunitetni trošak definiramo kao vrijednost mogućnosti od koje smo odustali.
slide11

Kupovina ili posudba knjige

Izbor je posudba knige

Ograničeni

dohodak

Oportunitetni trošak je odustajanje od kupovine knjige

primjer na makrorazini
Primjer na makrorazini
  • Država odluči nvestirati sredstva u povećanje turističkih kapaciteta
  • Zbog toga nema dovoljno sredstava za ulaganje u zdravstvo u kojem se stoga smanjuje zdravstveni standard pacijenata
temeljna gospodarska pitanja
TEMELJNA GOSPODARSKA PITANJA
  • Svako gospodarstvo susreće se sa tri ista gospodarska pitanja:
  • 1. Što proizvoditi?
  • U tržišnim gospodarstvima tržište daje odgovor na to pitanje: proizvodit će se ono što se na tržištu traži.
  • Primjer na mikrorazini: hoćemo li otvoriti tvornicu odjeće ili uredskog materijala?
  • Ako se odlučimo za tvornicu odjeće, hoćemo li proizvoditi jeftiniju odjeću za šire mase ili kvalitetniju i skuplju za uže tržište?
slide14

U komandnim ili planskim gospodarstvima, država daje odgovore na sva pitanja (država odlučuje što će se proizvoditi, po kojoj cijeni, ...)

  • Tržište nema utjecaja na donošenje gospodarskih odluka (bez obzira što se na tržištu traži više robe široke potrošnje, država ulaže u sektor proizvodnje oružja)
slide15

2. Kako proizvoditi?

  • Ovo je pitanje tehničke prirode.
  • Jedan proizvod se može proizvesti uz veći udio tehnologije, a manji udio ljudskog rada ili obrnuto.
  • Koja kombinacija će prevladati zavisi o troškovima proizvodnje i tržištu (prevladat će ona kombinacija koja daje manje troškove proizvodnje).
primjer na mikrorazini
Primjer na mikrorazini
  • Ako želimo proizvoditi vrhunsku odjeću za uski krug kupaca, možemo se odlučiti za ručno šivanje, a ako želimo veću količinu jeftinije odjeće, možemo se odlučiti za masovnu strojnu proizvodnju
slide17

3. Za koga proizvoditi

  • Riječ je o tome u kojem će omjeru pojedinac sudjelovati u raspodjeli nacionalnog dohotka
  • Nacionalni dohodak je mjera novčane vrijednosti dobara i usluge koje su na raspolaganju naciji, a proistječu iz gospodarske aktivnosti.
slide18

Zavisno od udjela u raspodjeli nacionalnog dohotka, zavisit će i naša kupovna moć.

  • Kako se raspodjela nacionalnog dohotka ne može prepustiti samo tržišnim mehanizmima, država također ima svoju ulogu u reguliranju te raspodjele.
  • Država svojim mjerama (najviše poreznim sustavom) utječe na to tko će imati više, a tko manje
primjer na mikrorazini1
Primjer na mikrorazini
  • Vlasnik tvornice odjeće može odlučiti da radnike i dizajnere drži na minimalcu, a sebi uzme što više
  • Ili može bogato nagraditi dizajnere za njihove ideje, a može i odlučiti nagraditi radnike za strojevima za njihov rad
  • Zavisno od poslovne politike koju primjeni i zavisno od mjera države, zavist će i udio radnika, dizajnera i vlasnika u ukupnoj raspodjeli nacionalnog dohotka