NUŽNO NASLJEDNO PRAVO

1. NUŽNO NASLJEDNO PRAVO • Nužno nasljedno pravo je skup pravnih pravila kojima se određuje krug osoba kojima je oporučitelj dužan ostaviti određeni dio svoje imovine • Osim kod oporučnoga nasljeđivanja dolazi do izražaja i kod darovanja • Nužni je dio određeni dio zakonskoga dijela • Oporučitelj može raspolagati samo s raspoloživim dijelom, ali ne i s nužnim • Nužni je nasljednik univerzalni sukcesor • Nužno nasljeđivanje ima prisilan (kogentan) karakter za razliku od zakonskoga nasljeđivanja • Svrha je nužnoga nasljeđivanja da najbliži srodnici i bračni drug dobiju izvjestan dio ostavine iako nisu navedeni u oporuci • Nužni se dio daje samo na zahtjev, a nikada po službenoj dužnosti

2. U teoriji nasljednoga prava postoje dva shvaćanja o pravnoj prirodi prava na nužni dio 1. nužni je dio jedan oblik nasljednoga prava (prihvaćeno je kod nas i u većini država svijeta) 2. pravo na nužni dio obvezno je pravo (prihvaćeno u Njemačkoj, Švicarskoj i Austriji i u OGZ-u) Prihvaćanje stajališta da je pravo na nužni dio oblik nasljednoga prava ima veliko praktično značenje: - na nužno se nasljeđivanje primjenjuju pravila zakonskoga nasljeđivanja - za nužne nasljednike vrijede pravila o dostojnosti, isključivosti između pojedinih nužnih nasljednih redova, odgovornosti za ostaviteljeve dugove, nasljedničkoj izjavi, fikcija “nasciturus pro iam nato”, načelo reprezentacije itd.

3. KATEGORIJE NUŽNIH NASLJEDNIKA • Apsolutni i relativni nužni nasljednici • Apsolutni nužni nasljednici nasljeđuju bez dodatnih uvjeta • U apsolutne nužne nasljednike ubrajaju se: ostaviteljevi potomci, ostaviteljevi posvojenici i njihovi potomci i ostaviteljev bračni drug • Apsolutni nužni nasljednici imaju pravo na polovicu zakonskoga dijela • Relativni nužni nasljednici nasljeđuju ako se kumulativno ispune dva dodatna uvjeta: 1. moraju biti trajno nesposobni za rad, 2. ne smiju imati nužnih sredstava za život • U relativne nužne nasljednike ubrajaju se: ostaviteljevi roditelji, posvojitelji i ostali pretci (bake i djedovi, prabake i pradjedovi itd.) • Relativni nužni nasljednici imaju pravo na trećinu zakonskoga dijela • Braće i sestre i potomci djedova i baka nisu nužni nasljednici • Prema bivšem ZON-u braća i sestre bili su nužni nasljednici • Moguć je grafički prikaz kategorija nužnih nasljednika

4. NUŽNI NASLJEDNI REDOVI • I. nužni nasljedni red čine ostaviteljevi potomci, posvojenici i njihovi potomci te ostaviteljev bračni drug. Svakome pripada ½ zakonskoga dijela • II. nužni nasljedni red čine ostaviteljevi roditelji (posvojitelji) i bračni drug. Roditeljima pripada 1/3 zakonskoga dijela, a bračnom drugu ½ zakonskoga dijela • III. nužni nasljedni red čine bake i djedovi ostavitelja. Pripada im 1/3 zakonskoga dijela • Teorijski se može govoriti o četvrtom i daljnjim nasljednim redovima • Kod nužnoga nasljeđivanja ne primjenjuje se načelo priraštaja, a načelo reprezentacije se ograničeno primjenjuje samo u prvom nužnom nasljednom redu dok je u daljnjim nasljednim redovima isključeno

5. IZRAČUNAVANJE NUŽNOGA DIJELA • Do izračunavanja nužnoga dijela dolazi na zahtjev nužnih nasljednika u slučaju da je nužni dio povrijeđen ne samo oporukom nego i darovanjima • Od aktive se odbije pasiva, što znači dugovi, troškovi pogreba, popisa i procjene ostavine • Tako se dobije čista vrijednost ostavine • Čistoj ostavini priračunava se vrijednost svih darova koje je ostavitelj učinio nekom zakonskom nasljedniku bilo kada • Priračunava se i vrijednost darova koje je ostavitelj učinio trećim osobama u posljednjoj godini svoga života • Pod darom se podrazumijevaju i tzv. preddavanja (npr. troškovi obrazovanja nasljednika). Ne uračunavaju se darovi učinjeni u opće korisne svrhe kao ni darovi koji se inače ne uračunavaju po zakonu • Tako se dobije obračunska vrijednost ostavine iz koje se određuju nužni dijelovi

6. PRIMJER IZRAČUNAVANJA NUŽNOGA DIJELA • Postoji oporuka kojom se cjelokupna ostavina ostavlja supruzi • Osim supruge ostavitelj ima i dva sina koji su zakonski nasljednici • AKTIVA 300.000,00 KN • PASIVA 90.000,00 KN • TROŠKOVI POGREBA 10.000,00 KN • ČISTA OSTAVINA 200.000,00 KN (nakon oduzimanja od aktive pasive i troškova pogreba) • ČISTA OSTAVINA 200.000,00 KN • STAN DAROVAN SINU +100.000,00 KN • OBRAČUNSKA VRIJEDNOST OSTAVINE 300.000,00

7. Kod zakonskoga nasljeđivanja supruga i svaki od dva sina nasljedili bi 1/3 ostavine Kao nužnim nasljednicima pripada im ½ od zakonskoga dijela što iznosi u konkretnom slučaju 1/6 ukupne ostavine Obračunska vrijednost ostavine 300.000:6=50.000 kn Nasljednici ostvaruju nasljedstva: 150.000 oporučni nasljednik (supruga) 100.000 sin kojem je darovan stan 50.000 nužni dio za drugog sina

8. ISKLJUČENJE NUŽNIH NASLJEDNIKA • 1. nasljednik je povrijedio neku zakonsku ili moralnu obvezu prema ostavitelju koja proizlazi iz njegova obiteljskoga odnosa s ostaviteljem (npr. zakonsku obvezu uzdržavanja ili moralnu obvezu poštovanja njegove osobe) • 2. nasljednik je namjerno počinio neko teže kazneno djelo prema ostavitelju, njegovom bračnom drugu, djetetu ili roditelju • 3. nasljednik je učinio kazneno djelo protiv RH ili vrijednosti zaštićenih međunarodnim pravom • 4. nasljednik se odao neradu i nepoštenom životu • Razlozi isključenja moraju postojati u trenutku sastavljanja oporuke • Izjava o isključenju može se dati jedino u oporuci • Isključenje može biti potpuno i djelomično • Isključenje treba razlikovati od nedostojnosti • Isključeni nužni nasljednik gubi nasljedno pravo u mjeri u kojoj je isključen

9. LIŠENJE NUŽNOGA DIJELA • Lišenje nužnoga dijela je iznasljeđenje ostaviteljevoga potomka u korist njegovih potomaka • Može se dati jedino u oporuci • Pretpostavke lišenja su: 1. prezaduženost potomka ili 2. rasipništvo potomka • Lišenje je u korist lišenikovoga maloljetnoga djeteta ili maloljetnoga unuka od prije umrloga djeteta ili u korist punoljetnoga djeteta ili punoljetnoga unuka koji su nesposobni za rad • Smisao lišenja nužnoga dijela je zaštita i uzdržavanje druge ili treće generacije ostaviteljevih potomaka • Lišenje može biti potpuno i djelomično

10. POVREDA NUŽNOG DIJELA • Nužni dio može biti povrijeđen ostaviteljevim besplatnim raspolaganjima – oporukom i darovanjem. Nužni dio može biti povrijeđen u pogledu njegove veličine i vrijednosti. • Ostaviteljeva besplatna raspolaganja koja vrijeđaju nečiji nužni dio pobojna su (ako žele, nužni nasljednici čiji dio je povrijeđen, mogu pobijati takva raspolaganja, no do toga dolazi samo na njihov zahtjev, nikada sud to neće učiniti po službenoj dužnosti.

11. UMANJENJE OPORUČNIH RASPOLAGANJA I VRAĆANJE DAROVA ZBOG POVREDE NUŽNOGA DIJELA • Najprije se umanjuju oporučna raspolaganja, a ako to nije dovoljno za namirenje nužnoga dijela, vraćaju se darovi • Oporučna se raspolaganja umanjuju u istom omjeru osim ako što drugo ne proizlazi iz oporuke • Vraćanje darova počinje od posljednjega dara pa dalje do prvoga • Darovanjem se smatra i oprost duga • Do umanjenja oporučnih raspolaganja i vraćanja darova nikad ne dolazi po službenoj dužnosti nego isključivo na zahtjev nužnih nasljednika • Tužba za umanjenje oporučnih raspolaganja podnosi se u roku od 3 godine od proglašenja oporuke • Tužba za vraćanje dara podnosi se u roku od 3 godine od smrti ostavitelja

12. OSTAVLJANJE I ODREĐIVANJE NUŽNOGA DIJELA • 1. u obliku zakonskoga nasljednoga dijela (ako u oporuci uopće nije spomenut nužni nasljednik ili je ostavitelj neovlašteno raspolagao darujući svoju imovinu ili je neopravdano isključio nekoga nužnoga nasljednika iz prava na nužni dio • 2. u obliku oporučnoga nasljednoga dijela (ako je ostavitelj u oporuci odredio koji dio ostavine treba pripasti nužnom nasljedniku) • 3. u obliku zapisa

13. UTVRĐIVANJE NUŽNOG NASLJEDNOG PRAVA • Da je neka osoba postala nužnim nasljednikom nakon ostaviteljeve smrti, te veličina njezinog nužnog dijela određuje se u pravilu rješenjem o nasljeđivanju nakon provedenog ostavinskog postupka, a ponekada i presudom, ako je izostao ostavinski postupak (npr. okončan je bez provođenja ostavinske rasprave, odnosno ostavinski postupak je proveden i okončan pravomoćnim rješenjem o nasljeđivanju, no njime nije utvrđeno nasljedno pravo nužnog nasljednika i nije izvršena odgovarajuća redukcija ostaviteljevih oporučnih raspolaganja).

14. ZAŠTITA NUŽNOG NASLJEDNOG PRAVA • Nužno nasljedno pravo štiti se zahtjevom za utvrđenjem nasljednog prava u ostavinskom ili parničnom postupku, a također i nasljedničkim zahtjevom (tužbom) – actio supletoria. • Zaštita nužnog nasljednog prava povezana je sa zahtjevom za umanjenjem oporučnih raspolaganja koja vrijeđaju nužni dio. • Zahtjev zastarjeva u roku od 3 godine od dana proglašenja oporuke.