1 / 24

AKTIVNOSTI HRVATSKE LIJEČNIČKE KOMORE U OČUVANJU ZDRAVLJA I SIGURNOSTI NA RADU

AKTIVNOSTI HRVATSKE LIJEČNIČKE KOMORE U OČUVANJU ZDRAVLJA I SIGURNOSTI NA RADU. Prim.Katarina Sekelj-Kauzlarić,dr.med. liječnik specijalist fizikalne medicine i rehabilitacije Članica Izvršnog odbora Hrvatske liječničke komore Predsjednica Povjerenstva za ostale liječničke djelatnosti

Download Presentation

AKTIVNOSTI HRVATSKE LIJEČNIČKE KOMORE U OČUVANJU ZDRAVLJA I SIGURNOSTI NA RADU

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript


  1. AKTIVNOSTI HRVATSKE LIJEČNIČKE KOMORE U OČUVANJU ZDRAVLJA I SIGURNOSTI NA RADU Prim.Katarina Sekelj-Kauzlarić,dr.med. liječnik specijalist fizikalne medicine i rehabilitacije Članica Izvršnog odbora Hrvatske liječničke komore Predsjednica Povjerenstva za ostale liječničke djelatnosti Voditeljica nacionalne delegacije u Vijeću UEMS-a

  2. Specifičnost liječničke profesije • Liječniku je povjerena briga o zdravlju pojedinca i populacije. • Za obavljanje liječničkog zvanja potrebna je dugotrajna izobrazba koja se mora trajno održavati. • Liječnička profesija izuzetno je odgovorna, a u uvjetima sve složenijih tehnoloških mogućnosti posebno je izazovna. • Sudsko-medicinska odgovornost i pritisak javnosti dodatno opterećuju zdravstvene profesionalce.

  3. Ustrojavanje liječničke komore –prije 122 godine 20.11.1891. potpisom Cara Franje Josipa I stupio na snagu Zakon o ustrojavanju liječničke komore u njemačkim,poljskim,češkim, slovenskim i hrvatskim pokrajinama Zadaća: “ Zastupati liječnička stajališta,udijeliti svoj savjet o zdravstvenim poslovima kad bi ga Vlada trebala i pitala,a dopušteno je i to učiniti i svojom inicijativom.”

  4. Poslovi i ovlasti HLK Statut HLK članak 6. i članak 7. www.hlk.hr

  5. HRVATSKA LIJEČNIČKA KOMORA ustanova s javnim ovlastima (tijelo javne vlasti) samostalna, neovisna, staleška i strukovna organizacija svih liječnika - doktora medicine na području Republike Hrvatske štiti prava i zastupa profesionalne interese svojih članova, koji obavljaju liječničku djelatnost u sustavu zdravstva ili izvan njega unaprjeđuje liječničku djelatnost, brine se o ugledu liječnika i o pravilnom i etičnom obavljanju liječničkog zvanja

  6. JAVNE OVLASTI HLK Zakon o zdravstvenoj zaštiti Zakon o liječništvu Statut Hrvatske liječničke komore vodi Imenik liječnika u Republici Hrvatskoj, daje, obnavlja i oduzima odobrenje za samostalan rad (licenca), obavlja stručni nadzor nad radom liječnika, određuje najnižu cijenu rada privatnih liječnika, odobrava pojedinačne cijene liječničkih usluga privatnih liječnika, - najava nove ovlasti :priznavanje stručnih kvalifikacija, iznimno važno za mobilnost radne snage

  7. Poslovi komore (članak 38. Zakona o liječništvu) Osim javnih ovlasti Komora obavlja i ove poslove: čuva i unapređuje društveni položaj i ugled liječnika donosi Kodeks medicinske etike i deontologije te prati i nadzire njegovo provođenje i sankcionira kršenje u suradnji s medicinskim fakultetima te stručnim medicinskim društvima organizira,nadzire i vrednuje trajno stručno usavršavanje liječnika daje mišljenje u postupku osnivanja, preseljenja i prestanka rada privatnih zdravstvenih ustanova i privatnih praksi

  8. Poslovi komore (članak 38. Zakona o liječništvu) zastupa liječnike kod sklapanja ugovora sa HZZO te društvima za osiguranje u cilju vrednovanja liječničkog rada u postupku formiranja cijena zdravstvenih usluga predlaže osnovnu mrežu zdravstvene djelatnosti daje prijedloge i stručna mišljenje kod pripreme propisa koji imaju utjecaj na razvoj medicinske struke,zdravstvene zaštite i liječničkog zvanja obavlja i druge poslove i zadaće u skladu sa zakonom i drugim propisima

  9. Broj liječnika u RH i struktura ( na dan 1.06. 2013.) • Ukupan broj članova Hrvatske liječničke komore : 19 044 • Ukupan broj licenciranih liječnika u RH: 18 802 (100%) • Broj doktora medicine zaposlenih u sustavu zdravstva RH: 13 431 (71% od ukupnog broja licenciranih liječnika) • Specijalisti u bolničkom sustavu : 5697 (30% lic.dr.med.) • Privatnici u ugovornom odnosu s HZZO-om : 3451 (18% ) • Privatnici u svojoj ordinaciji, bez ugovora s HZZO-om : 301 (2%) • Doktori medicine u poliklinikama,privatnim bolnicama i trgovačkim društvima: 684 (4%) • Doktori medicine u zavodima za hitnu medicinu: 540(3%) • Doktori medicine (specijalisti i opća medicina) izvan zdravstvenih ustanova (ostale djelatnosti), ubrajaju se i zaposleni u Zavodima, MORH-u, HZZO, farmaceutika, dr. med. na radu u inozemstvu, državna i javna uprava, fondovi i sl.: 2226 (12%) • Umirovljeni liječnici koji povremeno rade (licencirani): 3208 (17%) • Doktori medicine na specijalizaciji : 1874 ( 10%) • Doktori medicine, stranci, na radu u RH : 111 (0,6% u sustavu)

  10. Nacionalna strategija razvoja zdravstva 2012.- 2020. • Prosječna dob svih zdravstvenih radnika u zdravstvu 49,5 godina, u odnosu na 1995. povećala se za 5,9 godina. • Broj liječnika u dobi između 25- 29 godina je manji od broja liječnika u dobnoj skupini od 55- 59 godina.

  11. Aktivnosti i inicijative HLK • HLK stalno naglašava značenje i specifičnost liječničke struke . • HLK ističe potrebu utvrđivanja jasnih kriterija i standarda rada liječnika na svim razinama kako bi se osigurali primjereni uvjeti rada i dovoljno vremena za kvalitetan rad s pacijentima.

  12. Aktivnosti i inicijative HLK HLK ukazuje da nije dovoljno vrednovan liječnički rad, posebice u odnosu na veliku odgovornost i neprekidnu dostupnost. HLK koristi svoje zakonske ovlasti za poboljšanje položaja liječnika. HLK je pokrenula projekt istraživanja utjecaja stresa na zdravlje liječnika, još 2007. HLK organizirala je simpozij “ Zdravlje na radu i zdrav radni okoliš- ključ kvalitete rada liječnika” u ožujku 2010.

  13. Projekt : Stres u liječničkoj profesiji • Liječnička profesija ubraja se među desetak najstresnijih profesija (zajedno s policijskim djelatnicima, novinarima, ratnim reporterima, probnim pilotima, i dr.).

  14. Projekt : Stres u liječničkoj profesiji • Neke specijalističke struke i radilišta posebno se izdvajaju : onkolozi, kirurzi, opstetričari, anesteziolozi, psihijatri, zatim rad u hitnoj službi,rad na rukovodećim radnim mjestima i u primarnoj zdravstvenoj zaštiti.

  15. Brojna istraživanja provedena u svijetu pokazuju porast stresom uzrokovanih poremećaja u liječničkoj profesiji. Dominiraju psihički poremećaji (anksiozni poremećaji, depresivni poremećaji uz povišen rizik od samoubojstva, povećana konzumacija psihoaktivnih tvari (alkohol, lijekovi), kao i stresom uzrokovani poremećaji (PTSP).

  16. U istraživanjima o konzumaciji alkoholnih pića postoje raznoliki podaci u literaturi, no većina ih ukazuje da je prekomjerna konzumacija alkoholnih pića (abusus i ovisnost) u liječničkoj populaciji niža nego u općoj populaciji, ali je viša u odnosu na ostalu visokoobrazovanu populaciju. Prema podacima iz literature prisutnija je u liječnika primarne zdravstvene zaštite nego u bolničkih liječnika. • Liječnici su također skloni samopropisivanju lijekova. Od psihofarmaka najčešće konzumiraju hipnotike, anksiolitike i antidepresive.

  17. Projekt HLK sukladno odluci Vijeća HLK • Referentni centar Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi Republike Hrvatske za poremećaje uzrokovane stresom • Regionalni centar za psihotraumu KB Dubrava, Zagreb • Voditeljica: prof. dr. sc. Mirjana Grubišić-Ilić • Pilot projekt dovršen,a i dio istraživanja među bolničkim liječnicima općih/županijskih bolnica

  18. Projekt : Stres u liječničkoj profesiji • U istraživanju se primjenjuje upitnik koji sadrži sljedeće skupine podataka: demografski podaci, stresori čiji intenzitet se procjenjuje na temelju Likertove skale, samoprocjena zdravstvenih poremećaja i konzumacije psihoaktivnih tvari, te upitnik o burnoutu (MBI –HSS Maslach Burnout Inventory – Human Services Survey), čije korištenje je odobrio izdavač. • Očekuje se objava rezultata u stručnim časopisima koji se bave psihotraumom.

  19. Najčešći stresori u liječnika • Prekapacitiranost poslom • Prekratki rokovi za izvođenje aktivnosti • Odgovornost ( negdje i 24 sata) • Nepredvidive situacije • Prevelika očekivanja od strane bolesnika i njegove obitelji • Izloženost neprimjerenoj javnoj kritici • Loši međuljudski odnosi na radnom mjestu • Nedostatno plaćanje i nedostatna sredstva za rad, te loši uvjeti rada • Psihička i fizička agresija od strane pacijenta i njegove obitelji

  20. Posljedice stresa na radnom mjestu Smanjena radna učinkovitost i kvaliteta izvršenog posla Razvoj psihičkih i tjelesnih bolesti,učestala bolovanja i izostanci s radnog mjesta Učestale promjene radnog mjesta Trajni invaliditet i rana umirovljenja Gubitak stručnjaka u najproduktivnijoj dobi Smanjenje kvalitete socijalnog življenja i funkcioniranja Ogromni troškovi države vezani uz gore navedene posljedice stresa

  21. Simpozij “Zdravlje na radu i zdrav radni okoliš- ključ kvalitete rada liječnika” • Organizacija 4.simpozija HLK na temu psihičkog i fizičkog zdravlja liječnika, Opatija, ožujak 2010. • Suorganizatori su bile ugledne institucije koje se bave zaštitom zdravlja na radu, pokrovitelj je bilo Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi RH. • Pozvani predavači i gosti ovog skupa bili su uvaženi stručnjaci iz Hrvatske i inozemstva, a na suradnju su pozvane i liječničke komore iz regije. • Zaključci simpozija i svi izloženi radovi objavljeni su u Zborniku radova, u Liječničkim novinama, travanj 2010.

  22. Zaključci • potrebno je načiniti procjenu zdravlja liječnika te temeljem toga predložiti strategiju preventivnih aktivnosti • uspostaviti suradnju u regiji na području istraživanja koja bi dovela do zaštite i poboljšanja zdravlja na radu naših liječnika i drugih zdravstvenih radnika • raditi na poboljšanju uvjeta i načina rada liječnika u cilju očuvanja njihovog zdravlja • nastojati osigurati da liječnička profesija u Hrvatskoj i u praksi ima skrb kao profesija s povećanim rizikom

  23. Zaključci • Globalni akcijski plan zaštite radnika SZO za razdoblje 2008.-2017. potvrđuje brigu za zdravlje zdravstvenih radnika i upućuje na sustavne aktivnosti. • Potrebno je razraditi način registriranja svih ozljeda na radu i faktora koji utječu na psihičko i fizičko zdravlje liječnika te objavljivati redovita izviješća kako bi se utvrdile i poduzele odgovarajuće mjere.

  24. HVALA NA POZORNOSTI! katarina.sekelj-kauzlaric@hlk.hr www.hlk.hr

More Related