Zdravlje za sve
Download
1 / 105

Zdravlje za sve - PowerPoint PPT Presentation


  • 256 Views
  • Uploaded on

Zdravlje za sve. Henrietta Benčević-Striehl, dr.med. ZDRAVLJE. jedno od osnovnih prava svakog čovjeka preduvjet blagostanja i kvalitetnog života pokazatelj za mjerenje napretka osnova stalnog ekonomskog rasta. Socijalne determinante zdravlja.

loader
I am the owner, or an agent authorized to act on behalf of the owner, of the copyrighted work described.
capcha
Download Presentation

PowerPoint Slideshow about 'Zdravlje za sve' - evelina


An Image/Link below is provided (as is) to download presentation

Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author.While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server.


- - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - E N D - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - -
Presentation Transcript
Zdravlje za sve

Zdravlje za sve

Henrietta Benčević-Striehl, dr.med.


Zdravlje
ZDRAVLJE

  • jedno od osnovnih prava svakog čovjeka

  • preduvjet blagostanja i kvalitetnog života

  • pokazatelj za mjerenje napretka

  • osnova stalnog ekonomskog rasta


Socijalne determinante zdravlja
Socijalne determinante zdravlja

Nejednakosti u stanju zdravlja pojedinaca i populacija neizbježne su. Nastaju kao posljedica genskih razlika, različitih socijalnih i ekonomskih uvjeta ili su rezultat osobnog izbora načina života. Ali, nejednakosti u zdravlju nastaju i kao posljedica razlika u mogućnostima (nejednakost u pristupačnosti zdr. zaštite, razlike u stanovanju, pristupačnosti zdravoj prehrani...


Deaths, by broad cause group and WHO Region, 2000

%

Noncommunicable

conditions

75

Injuries

Communicable diseases, maternal and perinatal conditions and nutritional deficiencies

50

25

EMR

SEAR

WPR

EUR

AFR

AMR


Rudolf ludwig karl virchow 1821 1902 otac socijalne med i cine

Medicina je socijalna znanost, a politika ništa drugo do medicina velikih razmjera.R. Virchow, Die Medicinische Reform, 1848

Rudolf Ludwig Karl Virchow (1821-1902)“otac socijalne medicine”


Uloga socijalne medicine i javnog zdravstva
Uloga socijalne medicine i javnog zdravstva

  • Radikalna struja – korjenite društvene promjene kao preduvjet zdravlja

  • Liberalna struja – zaštita čovjekove okoline, bolja organizacija...

    Odnos snaga zrcali društvene, političke, ideološke okolnosti...


  • Poslijeratni period – tehnološka rješenja

  • Šezdesete godine – planiranje, jačanje birokracije

  • Novi pristup – sociološki aspekti razvoja, smanjenje razlika, “zdravlje za sve”

  • Devedesete godine - pragmatski pristup – od svega uzeti koliko je u praksi korisno.

  • Novo javno zdravstvo


SZO

  • 7. travnja 1948.god. osnovana Svjetska zdravstvena organizacija

  • Svjetska zdravstvena organizacija – međunarodna organizacija, djeluje u sustavu Ujedinjenih naroda kao upravljač i koordinator zdravstvenih akcija, te jedinstveni instrument međunarodne zdravstvene suradnje među državama.





Ottawa 1986
Ottawa 1986. zemljama članicama uputila izazov: postići

  • Pet strategija postavljenih u Ottawskoj povelji za unapređenje zdravlja. Neophodno je za uspjeh:

    • izgradnja društvene politike zdravlja

    • stvaranje okoline koja podržava zdravlje

    • jačanje akcije zajednice

    • razvijanje osobnih vještina

    • preusmjeravanje zdravstvenih službi.


Preduvjeti za zdravlje iz povelje o unaprije enju zdravlja ottawa 1986

MIR zemljama članicama uputila izazov: postići

DOM

OBRAZOVANJE

HRANA

PRIHODI

STABILNI EKOSUSTAV

DODATNA SREDSTVA

SOCIJALNA

PRAVDA

JEDNAKOPRAVNOST/JEDNAKOST

Preduvjeti za zdravlje iz povelje o unaprijeđenju zdravljaOTTAWA, 1986.


Smanjivanje razlika izme u zemalja
SMANJIVANJE RAZLIKA IZMEĐU ZEMALJA zemljama članicama uputila izazov: postići

  • siromaštvo je glavni uzrok narušavanja zdravlja

  • -SZO treba obnašati 5 ključnih uloga:

  • 1) Zdravstvena savjest

  • 2) Informacijski centar za zdravlje i razvoj zdravlja

  • 3) Promotor politike zdravlja

  • 4) Davati učinkovite instrumente

  • 5) Djelovati kao katalizator za akciju


  • 1820. razlike između bogatih i siromašnih bile su 3:1, a 1992 god. 72:1

  • 2000. samo je 40,8% od ukupne svjetske populacije živjelo u zemljama koje poštuju temeljna politička prava i građanske slobode

  • U 71. zemlji (od 192 koliko ih je danas u svijetu) vladaju nedemokratski izabrane osobe

  • Zemlje razvijene demokracije ostvaruju 86% globalnog BDP

  • 90% istraživačko-razvojnih resursa koncentrirano je u razvijenim zemljama


Naj e e spominjani termini
Najčešće spominjani termini: 1992 god. 72:1

  • Jednakost i pravičnost. Obveza da se najveća pažnja posveti onima koji imaju najveće potrebe, onima koji nose najveće breme bolesti te onima koji primaju neprikladnu zdravstvenu zaštitu ili su ugroženi siromaštvom.


6 na ela zdravlja za sve
6 NAČELA ZDRAVLJA ZA SVE 1992 god. 72:1

  • smanjenje nejednakosti u zdravlju

  • sprečavanje bolesti i unapređenje zdravlja

  • suradnja različitih sektora u društvu

  • učešće zajednice

  • primarna zdravstvena zaštita

  • međunarodna suradnja


  • unutar SZO, 166 zemalja članica jednoglasno je prihvatilo program Zdravlje za sve temeljen na:

  • tehnologiji koja mora biti tehnički prikladna

  • spremnosti društva za unapređenje zdravlja

  • suradnji zdravstvenog sektora s ostalim ključnim subjektima

  • sudjelovanju čitavog društva i pojedinca u potrazi za boljim zdravljem



I z deklaracije iz alma ate 1978
I u Alma-Ati jasno je zacrtan put kojim treba napredovati, ne samo objekti razvoja već njegovi glavni činioci.z Deklaracije iz Alma Ate 1978.

  • Vlade su odgovorne za zdravlje svojeg naroda, što se može zadovoljiti tek poduzimanjem odgovarajućih zdravstvenih i društvenih mjera. Glavni društveni cilj trebao bi biti postizanje razine zdravlja koja omogućuje društveno i gospodarski produktivan život svim članovima svih naroda. Primarna zdravstvena zaštita ključ je postizanja ovog cilja u sklopu razvoja u duhu socijalne pravde.


Jakarta 1997
Jakarta 1997. u Alma-Ati jasno je zacrtan put kojim treba napredovati, ne samo objekti razvoja već njegovi glavni činioci.

  • Deklaracija iz Jakarte identificira 5 prioriteta unaprjeđenja zdravlja u 21. stoljeću:

  • Promicati društvenu odgovornost za zdravlje

  • Povećati ulaganja u razvoj zdravlja

  • Ojačati i proširiti partnerstvo za zdravlje

  • Povećati kapacitet zajednice i opunomoćiti pojedinca

  • Osigurati infrastrukturu za promicanje zdravlja


  • Zdravlje 21 u Alma-Ati jasno je zacrtan put kojim treba napredovati, ne samo objekti razvoja već njegovi glavni činioci. odgovor je europske regije na izazove globalne strategije Zdravlje za sve i kao takav određuje okvire za akciju za zdravlje regije u cjelini, služeći pri tome i kao nadahnuće za uobličavanje ciljeva zdravstvenepolitike na nacionalnoj i lokalnoj razini


21 cilj zdravlja za sve za 21 stolje e
21 cilj "Zdravlja za sve za 21 stoljeće" u Alma-Ati jasno je zacrtan put kojim treba napredovati, ne samo objekti razvoja već njegovi glavni činioci.

  • Health for All for 21st Century; World Health Organization, Regional Office for Europe, Copenhagen, 1998.; Strateški dokument Europskog odjela SZO-a


  • 1 konstantn u Alma-Ati jasno je zacrtan put kojim treba napredovati, ne samo objekti razvoja već njegovi glavni činioci.icilj:

    Ostvariti potpuni zdravstveni potencijal ljudi u Regiji

  • 2 glavna cilja:

    Promovirati i zaštititi zdravlje ljudi kroz čitav život

    Smanjiti incidenciju pobola, ozljeda i olakšati patnju


  • 3 osnovne vrijednosti: u Alma-Ati jasno je zacrtan put kojim treba napredovati, ne samo objekti razvoja već njegovi glavni činioci.

    Zdravlje kao osnovno čovjekovo pravo

    Ravnopravnost i solidarnost u ostvarivanju zdravstvene usluge

    Sudjelovanje i odgovornost za daljnji razvoj zdravlja

  • 4 glavne strategije:

    Znanstvena

    Ekonomska

    Socijalna

    Politička podrška projektu

  • 21 zadani cilj za 21.stoljeće


21 cilj
21 Cilj u Alma-Ati jasno je zacrtan put kojim treba napredovati, ne samo objekti razvoja već njegovi glavni činioci.

  • SOLIDARNOST ZA ZDRAVLJE UNUTAR EUROPSKE REGIJE

    • do 2020.godine razlike u zdravstvenom stanju između zemalja članica Regije treba smanjiti barem za trećinu

  • PRAVIČNOST U ZDRAVLJU UNUTAR ZEMALJA ČLANICA

    •  do 2020. godine razlika u zdravlju između socioekonomskih grupa unutar zemalja treba smanjiti barem za četvrtinu u svim zemljama članicama


  • PRAVI POČETAK ŽIVOTA u Alma-Ati jasno je zacrtan put kojim treba napredovati, ne samo objekti razvoja već njegovi glavni činioci.

    • do 2020. godine sva novorođena, mala i predškolska djeca u Regiji, trebaju biti zdraviji, osiguravajući im zdraviji početak života.

  •  ZDRAVLJE MLADIH

    • do 2020. godine mladi trebaju biti zdraviji i spremniji preuzimati društvene uloge

  • ZDRAVO STARENJE

    •  do 2020. godine starijima od 65 godina treba omogućiti uživanje potpunog zdravstvenog potencijala i obnašanje aktivne društvene uloge


  • UNAPREĐENJE DUŠEVNOG ZDRAVLJA  u Alma-Ati jasno je zacrtan put kojim treba napredovati, ne samo objekti razvoja već njegovi glavni činioci.

    • do 2020. psihosocijalno stanje ljudi treba unaprijediti, te omogućiti cjelovitu skrb i osigurati dostupnost takve skrbi osobama s poremećajima duševnog zdravlja

  • SMANJENJE ZARAZNIH BOLESTI

    • do 2020. godine zdravstvene posljedice zaraznih bolesti bit će znatno smanjene sistematski primjenjenim programima eradikacije, eliminacije ili kontrole obrambenih zaraznih bolesti


  • SMANJENJE NEZARAZNIH BOLESTI u Alma-Ati jasno je zacrtan put kojim treba napredovati, ne samo objekti razvoja već njegovi glavni činioci.

    • do 2020. godine, morbiditet, dizabilitet i prijevremena smrtnost uslijed najznačajnijih kroničnih bolesti treba se smanjiti do najmanje moguće razine

  • SMANJIVANJE POVREDA UZROKOVANIH NASILJEM I NESREĆAMA

    • do 2020. godine treba postići značajni i održivi trend pada povreda, dizabiliteta i smrti uzrokovanih nesrećama i nasiljem


  • ZDRAVA I SIGURNA FIZIKALNA OKOLINA u Alma-Ati jasno je zacrtan put kojim treba napredovati, ne samo objekti razvoja već njegovi glavni činioci.

    • do 2015. godine ljudi bi trebali živjeti u sigurnijoj fizičkoj okolini, čija ekspozicija tvarima opasnim po zdravlje ne bi prelazila međunarodno dogovorene standarde 

  • ZDRAVIJE ŽIVLJENJE

    • do 2015. godine ljudi bi trebali usvojiti zdravije navike življenja


  • SMANJIVANJE ŠTETNOSTI UZROKOVANE ALKOHOLOM, OPOJNIM SREDSTVIMA I DUHANOM

    • do 2015. godine u svim zemljama članicama treba značajno smanjiti uzimanje zdravlju štetnih tvari koji dovode do ovisnosti, kao što su duhan, alkohol i psihoaktivne droge

  • MJESTA ZA UNAPRIJEĐIVANJE ZDRAVLJA 

    • do 2015. godine ljudima u regiji treba omogućiti bolje uvjete življenja osiguranjem zdravog fizičkog i društvenog okruženja u vlastitom domu, u školi, radnom mjestu i lokalnoj zajednici


  • SUODGOVORNOST ZA ZDRAVLJE RAZLIČITIH SEKTORA SREDSTVIMA I DUHANOM

    • do 2020. godine svi sektori trebaju spoznati i prihvatiti odgovornost za zdravlje

  • INTEGRIRANI ZDRAVSTVENI SUSTAV

    • do 2020. godine ljudima u regiji treba osigurati dostupniju, obitelji i zajednici usmjerenu, primarnu zdravstvenu zaštitu, podržanu prilagodljivim i primjerenim sustavom bolničke zaštite


  • RUKOVOĐENJE ZA KVALITETU ZDRAVSTVENE ZAŠTITE SREDSTVIMA I DUHANOM

    •  do 2010. godine zemlje članice trebaju osigurati takvo rukovođenje zdravstvenog sektora, od populacijski orijentiranih programa do individualne zaštite temeljen na jednakosti, efikasnosti, solidarnosti i optimalnoj kvaliteti

  • FINANCIRANJE SUSTAVA ZDRAVSTVA I ALOKACIJA RESURSA

    • do 2010. godine zemlje članice trebaju imati održivi sustav financiranja i alokacije resursa, mehanizme za sustav zdravstvene zaštite temeljen na jednakosti, efikasnosti, solidarnosti i optimalnoj kvaliteti


  • RAZVOJ LJUDSKIH POTENCIJALA ZA ZDRAVLJE  SREDSTVIMA I DUHANOM

    • do 2010. godine sve zemlje članice trebaju osigurati da zdravstveni djelatnici i profesionalno osoblje drugih sektora , usvoje primjerena znanja, stavove i vještine za zaštitu i unaprjeđenje zdravlja

  • ISTRAŽIVANJE I ZNANJE ZA ZDRAVLJE

    • do 2005. godine sve zemlje članice trebaju imati sustav istraživanja, informacija i komunikacija koji će bolje podržati usvajanje, efikasno korištenje i širenje znanja Zdravlja za sve


  • MOBILIZIRAJE PARTNERA ZA ZDRAVLJE  SREDSTVIMA I DUHANOM

    • do 2005. godine primjena politike Zdravlje za sve treba obavezati pojedince, grupe i organizacije javnog i privatnog sektora i civilnog društva u savezu i partnerstvu za zdravlje

  • POLITIKA I STRATEGIJA ZDRAVLJE ZA SVE

    • do 2010. godine, sve zemlje članice trebale bi imati i primjenjivati politiku Zdravlja za sve na razini zemlje, regije i lokalne zajednice, podržavanu prikladnom institucionalnom infrastrukturom, upravljačkim procesima i inovativnim vodstvom


Svjetska deklaracija o zdravlju
Svjetska deklaracija o zdravlju SREDSTVIMA I DUHANOM

Ova je deklaracija usvojena na 51. skupštini SZO-a u svibnju 1998.g.

1. članak: zadovoljstvo postizanja najvećeg mogućeg standarda zdravlja jedno od temeljnih prava svakog čovjeka.

2. članak: poboljšanje zdravlja i blagostanje ljudi konačni cilj socijalnog i ekonomskog razvitka


3. članak: o potrebi učvršćivanja , prilagođavanja i preoblikovanja zdravstvenog sustava, pogotovo ključne javnozdravstvene funkcije i službe.

4. članak: radeći na ostvarenju zdravlja za sve, svi narodi, zajednice, obitelji i pojedinci postaju ovisni jedni o drugima, te će kao zajednica naroda raditi zajedno kako bi odgovorili na ono što ugrožava zdravlje i kako bi promovirali univerzalno blagostanje.


5. članak: SZO odlučuje promovirati i podržati prava i principe ove deklaracije kroz konkretne akcije, pozivajući sve ljude i institucije da se priključe sa zajedničkom težnjom njene realizacije.


Ostvarivanje strategije zdravlje za sve za 21 stolje e izrazi i pojmovi
OSTVARIVANJE STRATEGIJE ZDRAVLJE ZA SVE ZA 21. STOLJEĆE principe ove deklaracije kroz konkretne akcije, pozivajući sve ljude i institucije da se priključe sa zajedničkom težnjom njene realizacije. (IZRAZI I POJMOVI)

  • 1. Zdravlje za sve: omogućavanjedruštveno i ekonomski produktivnogživota, odnosno proces koji vodiprogresivnom poboljšanju zdravlja

  • 2.Globalna strategija zdravlje za sve:

    mjere koje moraju poduzimati pojedinci,

    obitelji i zajednice, zdravstvo i drugisektori


  • 3. Nacionalna zdravstvena politika: principe ove deklaracije kroz konkretne akcije, pozivajući sve ljude i institucije da se priključe sa zajedničkom težnjom njene realizacije.

    skup odluka koje donosi jedna zemljaza postizanje određenih ciljeva priunapređenju zdravlja

  • 4. Nacionalna strategija: smjernice

    kako ostvariti nacionalnu zdravstvenupolitiku


  • 5. Regionalne strategije: principe ove deklaracije kroz konkretne akcije, pozivajući sve ljude i institucije da se priključe sa zajedničkom težnjom njene realizacije. smjernice za

    zemlje neke regije koje pomažu ustvaranju vlastitih nacionalnih strategija

  • 6. Program: skup aktivnosti zapostizanje ciljeva u skladu snacionalnim strategijama (sadržipotrebe, tehnologiju, informacije,komunikacije, način plaćanja,ostvarenja i evaluacije, vrijeme zaizvršenje, način povezivanja dijelovaprograma i cjeline)


  • 7. Zdravstveni programi zemlje: principe ove deklaracije kroz konkretne akcije, pozivajući sve ljude i institucije da se priključe sa zajedničkom težnjom njene realizacije. skup

    svih zdravstvenih programa zemlje

  • 8.Nacionalni plan akcije: plan akcijakoje trebaju provesti zdravstvo i drugisektori (politika, ekonomija,zakonodavstvo, administracija…) kakobi se ostvarili postavljeni ciljevi


  • 9. Ciljevi: principe ove deklaracije kroz konkretne akcije, pozivajući sve ljude i institucije da se priključe sa zajedničkom težnjom njene realizacije.

  • Opći - kometreba težiti

  • Krajnjirezultat - koji treba ostvariti nekiprogram

  • Neposrednirezultatu procesuostvarivanja krajnjeg cilja koji se želipostići nekim programom.


  • 10. Praćenje: principe ove deklaracije kroz konkretne akcije, pozivajući sve ljude i institucije da se priključe sa zajedničkom težnjom njene realizacije. promatranje aktivnosti i zbivanja koja su određena programom uzodgovarajuću evidenciju

  • 11.Indikatori: pokazatelji za praćenjepojava, kretanja, promjena, te procjenuostvarenosti ciljeva nekog programa(SZO ih dijeli na: indikatore zdravstvenepolitike, indikatore, ekonomskog i socijalnog razvitka, indikatore pružanjazdravstvene zaštite, indikatorezdravstvenog stanja) “HFA database”


  • 12. Kriteriji (standardi): principe ove deklaracije kroz konkretne akcije, pozivajući sve ljude i institucije da se priključe sa zajedničkom težnjom njene realizacije. mjere zaocjenu kvalitete nečega

  • 13. Evaluacija programa: procjenakoliko je neki program relevantan,adekvatan, efikasan, efektivan, tekoliko je doprinio napretku

  • 14. Zaštita zdravlja: zaštita odmogućih rizika po zdravlje


  • 15. Unapređenje zdravlja: principe ove deklaracije kroz konkretne akcije, pozivajući sve ljude i institucije da se priključe sa zajedničkom težnjom njene realizacije. proces kojiobuhvaća unapređenje načina života,socijalnih i fizičkih faktora okoline

  • 16. Zdravstveno stanje: stanjepojedinca, grupe ili zajednice, mjeri sepokazateljima, standardima i testovima


  • 17. Zdravstveni razvoj: principe ove deklaracije kroz konkretne akcije, pozivajući sve ljude i institucije da se priključe sa zajedničkom težnjom njene realizacije. procespoboljšanja zdravlja pojedinca, grupe ili zajednice, podrazumijeva koordinacijuunutar zdravstva i između zdravstva i drugih djelatnosti

  • 18. Zdravstvena situacija: obuhvaća i zdravstveno stanje, zdravstvene mjere,zdravstvene resurse, probleme, njihovorješavanje, ponašanje i svijest ljudi ostanju


  • 19. Zdravstveni trendovi: principe ove deklaracije kroz konkretne akcije, pozivajući sve ljude i institucije da se priključe sa zajedničkom težnjom njene realizacije. mogućirazvitak postojećeg zdravstvenog stanja

  • 20. Zdravstveni resursi: sredstva u

    funkciju zdravstvenog sustava ( kadrovi,

    oprema, znanja…)


  • 21. Zdravstveni sustav: principe ove deklaracije kroz konkretne akcije, pozivajući sve ljude i institucije da se priključe sa zajedničkom težnjom njene realizacije. brojni elementiu funkciji zaštite zdravlja i zdravstvenezaštite, uključuje zdravstvo i s njimpovezane sektore3razine: najniža obuhvaća elemente ufunkciji lokalne zajednice, a središnja Icentralna su u funkciji administrativnoteritorijalneuprave


  • 22. Infrastruktura sustava zdravstva: principe ove deklaracije kroz konkretne akcije, pozivajući sve ljude i institucije da se priključe sa zajedničkom težnjom njene realizacije.

    prostor, oprema, tehnologija, ustanove,

    službe djelatnosti i ljudi

  • 23. Zdravstveni okrug

  • 24. Zdravstveni centar: ustanova koja

    organizira i provodi mjere zdravstvene

    zaštite na određenom području


  • 26. SEKUNDARNA ZDRAVSTVENA principe ove deklaracije kroz konkretne akcije, pozivajući sve ljude i institucije da se priključe sa zajedničkom težnjom njene realizacije.

    ZAŠTITA: obuhvaća metode, oblike i sadržaje zdravstvene zaštitespecijaliziranije od onih na lokalnojrazini. Organizira se uz oblasne bolnice.


  • 25. PRIMARNA ZDRAVSTVENA principe ove deklaracije kroz konkretne akcije, pozivajući sve ljude i institucije da se priključe sa zajedničkom težnjom njene realizacije.

    ZAŠTITA: dio zdravstvene zaštitedostupan pojedincima i obiteljima; činiintegralni dio zdravstvenog sistema i njegova je jezgra, ali je i segment općegdruštvenog i ekonomskog razvojazajednica


  • 27. TERCIJARNA ZDRAVSTVENA principe ove deklaracije kroz konkretne akcije, pozivajući sve ljude i institucije da se priključe sa zajedničkom težnjom njene realizacije.

    ZAŠTITA: obuhvaća metode, oblike i sadržaje zaštite koji su specifični, tezahtijevaju specijalistički usmjerenezdravstvene radnike


  • 28. Rukovođenje u sustavu zdravstva: principe ove deklaracije kroz konkretne akcije, pozivajući sve ljude i institucije da se priključe sa zajedničkom težnjom njene realizacije.

    planiranje, organiziranje i funkcioniranjeelemenata zdravstvenog sustava

  • 29. Upravljanje resursima: postizanje

    najracionalnijeg korištenja zdravstvenihresursa

  • 30. Intersektorska akcija: suradnjazdravstvenog i drugih sektora uostvarenju zajedničkog cilja


  • 31. Koordinacija u zdravstvu: principe ove deklaracije kroz konkretne akcije, pozivajući sve ljude i institucije da se priključe sa zajedničkom težnjom njene realizacije.

    suradnja različitih razina sustavazdravstva i zdravstvenih radnika upružanju zdravstvenih usluga i korištenju resursa

  • 32. Zdravstveni tim: grupazdravstvenih radnika koja ima određenizadatak i cilj


  • 33. Uključivanje zajednice: principe ove deklaracije kroz konkretne akcije, pozivajući sve ljude i institucije da se priključe sa zajedničkom težnjom njene realizacije. aktivno

    uključivanje ljudi u planiranje,

    organiziranje, provođenje i kontrolu

    zdravstvene zaštite

  • • 34. Oslonac na vlastite snage:

    preuzimanje odgovornosti za vlastitizdravstveni razvitak


Milenijski razvojni ciljevi
Milenijski razvojni ciljevi principe ove deklaracije kroz konkretne akcije, pozivajući sve ljude i institucije da se priključe sa zajedničkom težnjom njene realizacije.

U rujnu 2000. godine najveće okupljanje šefova država dotad uvelo nas je u novo tisućljeće usvajanjem UN-ove Milenijske deklaracije koju jepotpisalo 189 zemalja. Ista izlaže ciljeve koje treba ostvariti do 2015. godine.


Osam milenijskih razvojnih ciljeva mdg
Osam milenijskih razvojnih ciljeva (MDG) principe ove deklaracije kroz konkretne akcije, pozivajući sve ljude i institucije da se priključe sa zajedničkom težnjom njene realizacije.

  • nadograđuje sporazume s konferencija UN-a iz 1990-ih i predstavlja obvezu smanjivanja siromaštva i gladi te rješavanja bolesti, spolne nejednakosti, nedostatka edukacije, nedostatka čiste vode i degradiranja okoliša.



Projekt zdravi gradovi
PROJEKT ’’ZDRAVI GRADOVI’’ skladu s MDG-om.

  • 1986. povelja iz Ottawe- definicija o unapređenju zdravlja: "proces osposobljavanja ljudi da preuzmu kontrolu nad svojim zdravljem i da ga poboljšaju"

  • ključna uloga temelja za poboljšanje zdravlja dodijeljena je javnoj politici zdravlja

  • koncept javne politike zdravlja "Zdravi gradovi", razrađen je u Deklaraciji iz Adelaide usvojenoj 1988. godine

  • da bi projekt bio uspješan i da bi uživao povjerenje građana potrebno je uključiti lokalne strukture



Pokretanje zdravih gradova
Pokretanje “zdravih gradova” skladu s MDG-om.

  • WHO EURO za Europu 1986. godine – Zagreb 1987, Rijeka 1990...

  • Kako bi na adekvatan način odgovorili na zdravstvene potrebe, gradske vlasti moraju izgraditi vlastitu politiku zdravlja.


Osnovni smisao projekta
Osnovni smisao projekta skladu s MDG-om.

  • Projekti «Zdravih gradova» afirmiraju holističku prirodu zdravlja ukazujući na međuovisnost fizičke, duševne, socijalne i duhovne dimenzije zdravlja, zasnovanu na bitnom ljudskom pravu, a to je pravo na zdravlje i kvalitetan život.


Strate ka na ela
Strateška načela skladu s MDG-om.

  • MULTISEKTORSKI PRISTUP, po kojem pitanje zdravlja nije samo stvar sustava zdravstva već i srodnih razvojnih sustava u društvu. Termin intersektorsko ili međusektorsko označava proces zajedničkog djelovanja na poboljšanju zdravlja i životnih uvjeta.

  • AKTIVNA PARTICIPACIJA GRAĐANA, mogućnost odlučivanja o zdravlju, uzajamna pomoć, samopomoć i drugo.

  • BRIGA ZA OKOLINSKO ZDRAVLJE (biološka, fizička i socijalna okolina), pravo i dužnost građana da žive u estetski i ekološki kvalitetnoj okolini.


Osnovna na ela s adr ana su u dokumentima
Osnovna načela s skladu s MDG-om.adržana su u dokumentima:

  • Univerzalna deklaracija o ljudskim pravima (Human Rights, Compilation of International Instruments; United Nations, New York, 1988.);

    http://www.amnesty.hr/stranica.php?sifra_str=opca_deklaracija

Članak 29

‘Svatko ima dužnosti u zajednici’Svi imamo odgovornost prema ljudima oko nas, a sami se možemo potpuno razviti kao pojedinci ako brinemo jedni za druge. Sva prava u Općoj deklaraciji o ljudskim pravima mogu biti ograničena jedino zakonom i samo ako je potrebno zaštititi prava drugih ljudi, javni moral, poredak i blagostanje društva kao cjeline.


  • 19 ciljeva Socijalne povelje skladu s MDG-om. (European Social Charter, European Parliamenet, Strasbourgh, 1989.);

  • Vijeće Europe pod socijalnom kohezijom podrazumijeva sposobnost jednog društva da osigura dobrobit svim svojim članovima, da minimalizira nejednakosti i izbjegne polarizacije. Kohezivno je društvo solidarna zajednica...



Tri su va na strate ka na ela zdravih gradova
Tri su važna strateška načela zdravih gradova: skladu s MDG-om.

  • Multisektorski pristup, po kojem pitanje zdravlja nije samo stvar sustava zdravstva već i svih srodnih i razvojnih sustava u društvu;

  • Aktivna participacija građana (samopomoć, uzajamna pomoć, mogućnost odlučivanja o zdravlju i dr.);

  • Briga za okolinsko zdravlje (biološka, fizička i socijalna okolina) - pravo i dužnost građana da žive u estetski i ekološki kvalitetnoj okolini.


  • Projekt i pokret "Zdravi grad" skladu s MDG-om.razvojni je projekt - temelji se na povezivanju svih razvojnih sustava društva i aktiviranju samih stanovnika u stvaranju "zdravih" naselja - naselja u kojima će svim stanovnicima biti osigurana čovjeka dostojna kvaliteta života. Upravo je stoga ovo projekt i pokret koji može presudno doprinijeti kvaliteti urbane obnove i poslijeratnom razvitku Hrvatske.


Zdravlje u zajednici
Zdravlje u zajednici skladu s MDG-om.

  • WHO: zajednica je specifična skupina ljudi koja živi na zemljopisno definiranom području, koja dijeli zajedničku kulturu, sustav vrijednosti i društvene norme te ima uređenu socijalnu strikturu koja počiva na odnosima što su se unutar nje razvijali tijekom određenog razdoblja.

  • Pojedinci mogu pripadati brojnim zajednicama


Tri pristupa zajednici
Tri pristupa zajednici skladu s MDG-om.

  • Zajednica je mnogo i mnogo ljudi

  • Mjesto podupiranja promijenjenog ponašanja pojedinca

  • Zajednica kao socijalni sustav, odnosno “ekosustav s kapacitetom pronalaženja rješenja za vlastite, u zajednici utvrđene probleme


Devedesete godine 20 stolje a
Devedesete godine 20. stoljeća skladu s MDG-om.

  • Idejni okvir socioekološkog koncepta zdravlja, tijekom devedesetih uobličavaju temeljni dokumenti unaprijeđenja zdravlja i Strategija zdravlja za sve...


Ottawa 19861
Ottawa 1986. skladu s MDG-om.

  • Pet strategija postavljenih u Ottawskoj povelji za promicanje zdravljaneophodno je za uspjeh:

  • izgradnja društvene politike zdravlja

  • stvaranje okoline koja podržava zdravlje

  • jačanje akcije zajednice

  • razvijanje osobnih vještina

  • preusmjeravanje zdravstvenih službi.


Definicija promocije zdravlja prema szo
Definicija promocije zdravlja prema SZO: skladu s MDG-om.

  • “Promocija zdravlja je PROCES koji osposobljava ljude u naporima da preuzmu kontrolu i unaprijede svoje zdravlje.”


Jakarta 19971
Jakarta 1997. skladu s MDG-om.

  • Deklaracija iz Jakarte identificira 5 prioriteta unaprjeđenja zdravlja u 21. stoljeću:

  • Promicati društvenu odgovornost za zdravlje

  • Povećati ulaganja u razvoj zdravlja

  • Ojačati i proširiti partnerstvo za zdravlje

  • Povećati kapacitet zajednice i opunomoćiti pojedinca

  • Osigurati infrastrukturu za promicanje zdravlja


Zdravlje za sve za 21 stolje e
Zdravlje za sve za 21. stoljeće skladu s MDG-om.

  • Postići puni potencijal zdravlja za sve, unaprijediti i očuvati zdravlje tijekom cjelokupnog života, smanjiti učetalost vodećih bolesti i ozljeda te ublažiti njima uzrokovanu patnju.


Novi milenij
Novi milenij skladu s MDG-om.

  • SOCIJALNI KAPITAL.

    Način na koji organiziramo svoje društvo, raspon do kojega jačamo interakciju među građanima, stupanj do kojega si vjerujemo i međusobno se udružujemo, odnosno stvaramo zajednice koje brinu o svojim članovima, u stvari predstavlja najvažniju determinantu zdravlja.


Cilj pokreta
Cilj pokreta skladu s MDG-om.

Formuliran je na 2. međunarodnoj konferenciji o unapređenju zdravlja održanoj u Adelaidu 1987. godine.

  • «IDENTIFICIRATI, USVOJITI I PROVODITI RAZVOJNU POLITIKU GRADOVA KOJA ĆE REZULTIRATI STVARANJEM NE SAMO HUMANIH VRIJEDNOSTI I PODIZANJEM FIZIČKIH I PROSTORNIH UVJETA ZA RAZVOJ ZDRAVIH NASELJA U GRADOVIMA, VEĆ I OBOGAĆIVATI SOCIJALNI MILJE I TAKAV NAČIN ŽIVLJENJA I PONAŠANJA U GRADOVIMA DA KVALITETA ŽIVLJENJA U GRADOVIMA BUDE U STALNOM USPONU, A DA ZAJEDNIŠTVO I HUMANI ODNOSIMEĐU LJUDIMA BUDU OSNOVNA KARAKTERISTIKA STILA ŽIVLJENJA I PONAŠANJA».


Da bi se glavni cilj ostvario potrebno je
Da bi se glavni cilj ostvario potrebno je: skladu s MDG-om.

  • STVARATI DRUŠTVENU POLITIKU ZDRAVLJA - stvarati zdravu javnu politiku, neprestano utjecati na buđenje zdravstvene i ekološke svijesti građana.

  • STVARATI POVOLJNU OKOLINU - educirati građane o zdravlju i ekologiji.

  • JAČATI AKCIJE ZAJEDNICE - poticati organizirane akcije u vezi s unapređenjem zdravlja i zaštitom okoline.

  • RAZVIJATI OSOBNE SPOSOBNOSTI - svijest o osobnoj odgovornosti, komunikacija, novi stilovi života, razne vještine...

  • PROVESTI REORJENTACIJU ZDRAVSTVENE SLUŽBE – preusmjeravanje zdravstvene službe. Raditi na holističkom, ekološkom pristupu zdravlju.


Obilje ja
Obilježja skladu s MDG-om.

  • PREDANOST IDEJI ZDRAVLJA – holistička priroda zdravlja.

  • POLITIČKO ODLUČIVANJE –Bitna postavka projekta je spoznaja da pri donošenju političkih odluka na razini gradske vlade treba uvijek obratiti pozornost na njihov mogući utjecaj na zdravlje.

  • INTERSEKTORSKO DJELOVANJE – proces kroz koji sektori izvan zdravstva doprinose unapređenju zdravlja.

  • UČEŠĆE ZAJEDNICE – promoviranje aktivnije uloge građana i omogućivanje da oni direktno utječu na donošenje odluka.

  • INOVACIJA – uspješnost projekta ovisi o njegovoj sposobnosti da stvori prilike za inovaciju, za istraživanje novih metoda.

  • JAVNA POLITIKA ZDRAVLJA – uspjeh projekta izražava se stupnjem na kojem je u čitavoj gradskoj upravi na djelu politika koja stvara uvjete za zdravlje i koliko je to integrirano u stanovništvo.


Metode rada
Metode rada skladu s MDG-om.

  • Društveni odbori za unapređenje zdravlja

  • Tematske grupe (grupe intersektorskog okupljanja dobno i tematski orjentirane)

  • Europski simpoziji

  • Skupštine zdravlja

  • Bilateralni međunarodni odnosi (Intercity cooperation)

  • Međunarodna aktivnost

  • Informiranje i izvještavanje javnosti

  • Širenje nacionalnih mreža «Zdravih gradova»


Zdravi grad je dinami an koncept
Zdravi grad je dinamičan koncept skladu s MDG-om.

  • Aktivnosti globalne mreže odvijaju se u petogodišnjim fazama. Trenutno je u tijeku četvrta faza aktivnosti zdravih gradova koja traje od 2003. do 2008. godine.

  • Četvrtu fazu karakteriziraju tri teme: zdravo starenje, zdravo urbano planiranje i procjena utjecaja na zdravlje (Health impact assessment), te dodatna tema fizičke aktivnosti i aktivnog življenja.


  • Zdravi je grad onaj koji skladu s MDG-om.unapređuje svoju okolinu i proširuje svoje resurse kako bi ljudi, dajući podršku jedni drugima, mogli doseći svoj najviši potencijal.

  • Proces...


Rezultati projekta zdravi grad
Rezultati projekta «Zdravi grad» skladu s MDG-om.

  • JAVNA POLITIKA ZDRAVLJA

  • INTERSEKTORSKO DJELOVANJE

  • STRATEŠKO PLANIRANJE

  • UČEŠĆE ZAJEDNICE

  • SVIJEST O ZDRAVLJU

  • INOVATIVNOST


Hrvatska mreža "Zdravih gradova" danas okuplja slijedeće gradove, općine i županije: Crikvenica, Čakovec, Daruvar, Dubrovnik, Gospić, Hrvatska Kostajnica, Karlovac, Koprivnica, Korčula, Krapina, Labin, Makarska, Matulji, Metković, Opatija, Osijek, Pazin, Poreč, Pula, Rijeka, Rab, Sisak, Slatina, Slavonski Brod, Split, Umag, Varaždin, Varaždinske Toplice, Vinkovci, Zadar, Zagreb...


Odlike "Zdravog grada“ gradove, općine i županije: Crikvenica, Čakovec, Daruvar, Dubrovnik, Gospić, Hrvatska Kostajnica, Karlovac, Koprivnica, Korčula, Krapina, Labin, Makarska, Matulji, Metković, Opatija, Osijek, Pazin, Poreč, Pula, Rijeka,Grad bi trebao težiti(WHO Healthy Cities Papers, No.1, 1988):

1. Čistoj, sigurnoj i kvalitetnoj fizičkoj okolini (uključujući kvalitetu stanovanja)

2. Ekosistemu koji je stabilan i dugoročno održiv

3. Snažnoj zajednici čiji se članovi međusobno podržavaju, a ne iskorištavaju

4. Visokoj razini učešća i kontrole javnosti nad odlukama koje utječu na živote,zdravlje i blagostanje ljudi

5. Udovoljavanju temeljnih potreba (za hranom, vodom, krovom nad glavom,prihodom, sigurnošću i radom) za sve ljude u gradu


6. Postojanju raznolikih iskustava i resursa, uz mogućnost ostvarivanja raznolikihkontakata, interakcija i komunikacije

7. Raznolikoj, vitalnoj i inovativnoj gradskoj ekonomiji

8. Poticanju njegovanja veza s prošlošću grada, kulturnim i biološkim naslijeđemstarosjedilaca i drugih skupina i pojedinaca

9. Takvoj formi koja omogućuje i potiče navedene značajke

10. Optimalnoj razini zdravstvene zaštite dostupne svima

11. Visokoj razini stanja zdravlja (visokoj razini pozitivnog zdravlja i niskoj razini bolesti)


Programi
Programi ostvarivanja raznolikih

  • NEZAPOSLENOSTOBITELJ I ZDRAVLJE  DJECA I MLADIEkološka edukacija djece i mladihŠkole koje promiču zdravljeŠkole demokracijeKvaliteta života djece s poteškoćama u razvojuSlobodno vrijeme mladihPrevencija ovisnosti KVALITETA ŽIVOTA STARIHURBANIZAM, EKOLOGIJA, ODRŽIVI RAZVOJUrbanizam i prostorno planiranjeOdrživi razvojKVALITETA ŽIVOTA OSOBA S INVALIDITETOMMEDIJI I ZDRAVLJEPROCJENA UČINKA NA ZDRAVLJE (HIA - HEALTH IMPACT ASSESSMENT)



Zdravog grada nema bez
ZDRAVOG GRADA NEMA BEZ ostvarivanja raznolikih

  • političke podrške

  • učešća građana

  • intersektorske suradnje

  • ljudskih resursa – entuzijasta

  • svijesti o pozitivnom zdravlju

  • edukacije i usavršavanja


Metoda brze procjene zdravstvenih potreba u zajednici
METODA BRZE PROCJENE ZDRAVSTVENIH POTREBA U ZAJEDNICI ostvarivanja raznolikih

  • (RAP – Rapid Appraisal Procedure to asses community health needs)

  • PRIMJER GRADA RIJEKE



Metoda brze procjene provodi se tako da se
Metoda brze procjene provodi se tako da se: kratkom razdoblju, s malim utroškom vremena stručnjaka i financijskih sredstava

  • unaprijed odredi koje su informacije potrebne,

  • procjenu treba provesti tako da rezultati odražavaju lokalne uvjete i specifičnosti neke zajednice,

  • uključi predstavnike zajednice u određivanju potreba i mogućih rješenja,

  • osigura intersektorska suradnja uključivanjem predstavnika lokalne uprave, profesionalnih skupina (zdravstvenih i socijalnih radnika, arhitekata – urbanih planera, nastavnika, ekologa i drugih) i zajednice (skupine građana).


Tri su glavna izvora podataka
Tri su glavna izvora podataka kratkom razdoblju, s malim utroškom vremena stručnjaka i financijskih sredstava

  • postojeća pisana dokumentacija

  • promatranje, zapažanje

  • interview s osobama koje raspolažu informacijama

    Na primjer, u Rijeci za tu su se svrhu koristili polustrukturirani upitnici: Kakva je to zajednica? (heterogena/homogena, aktivna/pasivna, prosperitetna, što je i kakva je duša te zajednice) Kako žive Riječani? Tko su najsretniji, a tko najnesretniji žitelji Rijeke? Što umanjuje ljepotu življenja u Vašem gradu? Kakvu Rijeku želite vidjeti za 10 godina? Kako ostvariti Vašu viziju Rijeke?


Pisani izvori podataka
Pisani izvori podataka: kratkom razdoblju, s malim utroškom vremena stručnjaka i financijskih sredstava

  • popis stanovništva

  • gradski razvojni planovi

  • gradski proračun

  • rutinska zdravstvena dokumentacija

  • već provedene studije (navike i način života)

  • dokumentacija drugih sektora uprave ili društvenih djelatnosti ili izvještaji vladinih ureda i ministarstava ukoliko imaju utjecaja na lokalnu situaciju

  • povijesni dokumenti


Rezultati brze procjene ugra eni su u
Rezultati brze procjene ugrađeni su u: kratkom razdoblju, s malim utroškom vremena stručnjaka i financijskih sredstava

  • gradske slike zdravlja

  • konsenzus predstavnika gradske vlade, stručnjaka i građana oko prioriteta za rad na unapređenju zdravlja i podizanju kvalitete života

  • dugoročni i kratkoročni plan / program aktivnosti na unapređenju zdravlja

  • zajednički, koordinirani program , tj. savezništvo svih interesnih skupina (političari, stručnjaci i zajednica) u unapređenju kvalitete življenja u gradu.


Zdrave upanije
Zdrave županije kratkom razdoblju, s malim utroškom vremena stručnjaka i financijskih sredstava

RUKOVOĐENJE i UPRAVLJANJE ZA ZDRAVLJE - ZDRAVE ŽUPANIJE

dio su mreže hrvatskih «zdravih gradova» i metodologija njihova rada uvelike se oslanja na metodologiju «zdravih gradova» , a razvili su je i prilagodili stručnjaci Škole narodnog zdravlja «Andrija Štampar».

U ožujku 2006., Odjel za globalno zdravlje, Centra za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC Atlanta, SAD) dodijelio je programu Rukovođenje i upravljanje za zdravlje – „Zdrave županije“ najveće priznanje koje je hrvatsko (ne samo) javno zdravstvo ikada dobilo – „Nagradu za izvrsnost“ (Management Trainning Program Excellence Award 2006).



Vode i ciljevi postizanja statusa zdrava upanija su da s postoje im upanijskim resursima dostignu
Vodeći ciljevi postizanja statusa „Zdrava županija“ su da s postojećim županijskim resursima dostignu:

  • smanjenje razlika u zdravlju pojedinih jedinica lokalne samouprave (djelovanjem na što više negativnih činitelja) i posebno u kvaliteti zdravstvene zaštite,

  • podizanje odgovornosti prema zdravstvenom stanju vlastitog stanovništva u donošenju odgovarajuće zdravstvene i socijalne politike,

  • postizanje višeg stupnja utjecaja cijele zajednice na odabir vodećih problema te podizanja razine zdravstvene zaštite.


Upanijski prioriteti u zdravlju
Županijski prioriteti u zdravlju da s postojećim županijskim resursima dostignu:

  • Smanjenje korištenja alkohola kod srednjoškolaca

  • Smanjenje umiranja od raka dojke i grlića maternice

  • Spriječavanje teških ozljeda i invalidnosti

  • Briga za osobe treće životne dobi, (Briga za psihički oboljele starije osobe)

  • Smanjenje učestalosti kardiovaskularnih bolesti


Shema razvoja strateškog okvira za zdravlje da s postojećim županijskim resursima dostignu:

SLIKA ZDRAVLJA

Konzultacije


Health impact assesment
Health impact assesment da s postojećim županijskim resursima dostignu:

  • Procjena utjecaja na zdravlje” počiva na politici “zdravlja za sve” i održivom razvoju. Utemeljena je na demokraciji (pravu građana na sudjelovanje u političkom odlučivanju), jednakosti (posebno skrbi o ranjivim, marginaliziranim i rizičnim grupama), održivom razvoju i etičkoj uporabi dokaza.

  • To je kompleksan, interdisciplinarni proces, razvijen upravo za potrebe odgovornog odlučivanja i dobivanje svih potrebnih informacija kako bi se utjecaj jedne političke odluke ili projekta na znanstveni način prikazao u jednoj zajednici.


  • Probir (“screening”) da s postojećim županijskim resursima dostignu:

  • Planiranje djelokruga rada (“scoping”)

  • Stručna procjena (“appraisal”)

  • Izvještavanje (“reporting”)

  • Donošenje odluke (“decision-making”)

  • Praćenje i evaluacija (“monitoring&evaluation”)


  • Go to people da s postojećim županijskim resursima dostignu:

  • Live among the people

  • Start with what they have

  • Build with them

    When the deed is done, the mission accomplished, the people will say ”We have done it ourselves”

    Lao Tze, 600 BC


ad