Zdravlje za sve
This presentation is the property of its rightful owner.
Sponsored Links
1 / 105

Zdravlje za sve PowerPoint PPT Presentation


  • 161 Views
  • Uploaded on
  • Presentation posted in: General

Download Presentation

Zdravlje za sve

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation

Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author.While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server.


- - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - E N D - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - -

Presentation Transcript


Zdravlje za sve

Zdravlje za sve

Henrietta Benevi-Striehl, dr.med.


Zdravlje

ZDRAVLJE

  • jedno od osnovnih prava svakog ovjeka

  • preduvjet blagostanja i kvalitetnog ivota

  • pokazatelj za mjerenje napretka

  • osnova stalnog ekonomskog rasta


Socijalne determinante zdravlja

Socijalne determinante zdravlja

Nejednakosti u stanju zdravlja pojedinaca i populacija neizbjene su. Nastaju kao posljedica genskih razlika, razliitih socijalnih i ekonomskih uvjeta ili su rezultat osobnog izbora naina ivota. Ali, nejednakosti u zdravlju nastaju i kao posljedica razlika u mogunostima (nejednakost u pristupanosti zdr. zatite, razlike u stanovanju, pristupanosti zdravoj prehrani...


Zdravlje za sve

Deaths, by broad cause group and WHO Region, 2000

%

Noncommunicable

conditions

75

Injuries

Communicable diseases, maternal and perinatal conditions and nutritional deficiencies

50

25

EMR

SEAR

WPR

EUR

AFR

AMR


Rudolf ludwig karl virchow 1821 1902 otac socijalne med i cine

Medicina je socijalna znanost, a politika nita drugo do medicina velikih razmjera.R. Virchow, Die Medicinische Reform, 1848

Rudolf Ludwig Karl Virchow (1821-1902)otac socijalne medicine


Uloga socijalne medicine i javnog zdravstva

Uloga socijalne medicine i javnog zdravstva

  • Radikalna struja korjenite drutvene promjene kao preduvjet zdravlja

  • Liberalna struja zatita ovjekove okoline, bolja organizacija...

    Odnos snaga zrcali drutvene, politike, ideoloke okolnosti...


Zdravlje za sve

  • Poslijeratni period tehnoloka rjeenja

  • ezdesete godine planiranje, jaanje birokracije

  • Novi pristup socioloki aspekti razvoja, smanjenje razlika, zdravlje za sve

  • Devedesete godine - pragmatski pristup od svega uzeti koliko je u praksi korisno.

  • Novo javno zdravstvo


Zdravlje za sve

SZO

  • 7. travnja 1948.god. osnovana Svjetska zdravstvena organizacija

  • Svjetska zdravstvena organizacija meunarodna organizacija, djeluje u sustavu Ujedinjenih naroda kao upravlja i koordinator zdravstvenih akcija, te jedinstveni instrument meunarodne zdravstvene suradnje meu dravama.


Zdravlje za sve

  • Cilj djelovanja Svjetske zdravstvene organizacije je dostignue najvieg stupnja zdravlja svih naroda zdravlje kao temeljno ljudsko pravo


Zdravlje za sve

  • Dr. tampar upotrijebio je izraz da e se boriti za zdravlje za svakoga (Health for everyone , health for everybody). kasnije, zdravlje za sve


Zdravlje za sve

  • 1977. god. Skuptina SZO je meunarodnoj zajednici i zemljama lanicama uputila izazov: postii Zdravlje za sve

  • pokree se preispitivanje temelja zdravstvene politike

  • 1984. su zemlje lanice prihvatile 38 ciljeva regionalne strategije Zdravlje za sve


Ottawa 1986

Ottawa 1986.

  • Pet strategija postavljenih u Ottawskoj povelji za unapreenje zdravlja. Neophodno je za uspjeh:

    izgradnja drutvene politike zdravlja

    stvaranje okoline koja podrava zdravlje

    jaanje akcije zajednice

    razvijanje osobnih vjetina

    preusmjeravanje zdravstvenih slubi.


Preduvjeti za zdravlje iz povelje o unaprije enju zdravlja ottawa 1986

MIR

DOM

OBRAZOVANJE

HRANA

PRIHODI

STABILNI EKOSUSTAV

DODATNA SREDSTVA

SOCIJALNA

PRAVDA

JEDNAKOPRAVNOST/JEDNAKOST

Preduvjeti za zdravlje iz povelje o unaprijeenju zdravljaOTTAWA, 1986.


Smanjivanje razlika izme u zemalja

SMANJIVANJE RAZLIKA IZMEU ZEMALJA

  • siromatvo je glavni uzrok naruavanja zdravlja

  • -SZO treba obnaati 5 kljunih uloga:

  • 1) Zdravstvena savjest

  • 2) Informacijski centar za zdravlje i razvoj zdravlja

  • 3) Promotor politike zdravlja

  • 4) Davati uinkovite instrumente

  • 5) Djelovati kao katalizator za akciju


Zdravlje za sve

  • 1820. razlike izmeu bogatih i siromanih bile su 3:1, a 1992 god. 72:1

  • 2000. samo je 40,8% od ukupne svjetske populacije ivjelo u zemljama koje potuju temeljna politika prava i graanske slobode

  • U 71. zemlji (od 192 koliko ih je danas u svijetu) vladaju nedemokratski izabrane osobe

  • Zemlje razvijene demokracije ostvaruju 86% globalnog BDP

  • 90% istraivako-razvojnih resursa koncentrirano je u razvijenim zemljama


Naj e e spominjani termini

Najee spominjani termini:

  • Jednakost i pravinost. Obveza da se najvea panja posveti onima koji imaju najvee potrebe, onima koji nose najvee breme bolesti te onima koji primaju neprikladnu zdravstvenu zatitu ili su ugroeni siromatvom.


6 na ela zdravlja za sve

6 NAELA ZDRAVLJA ZA SVE

  • smanjenje nejednakosti u zdravlju

  • spreavanje bolesti i unapreenje zdravlja

  • suradnja razliitih sektora u drutvu

  • uee zajednice

  • primarna zdravstvena zatita

  • meunarodna suradnja


Zdravlje za sve

  • unutar SZO, 166 zemalja lanica jednoglasno je prihvatilo program Zdravlje za sve temeljen na:

  • tehnologiji koja mora biti tehniki prikladna

  • spremnosti drutva za unapreenje zdravlja

  • suradnji zdravstvenog sektora s ostalim kljunim subjektima

  • sudjelovanju itavog drutva i pojedinca u potrazi za boljim zdravljem


Zdravlje za sve

  • Deklaracijom o primarnoj zdravstvenoj zatiti iz 1978.god. u Alma-Ati jasno je zacrtan put kojim treba napredovati, ne samo objekti razvoja ve njegovi glavni inioci.

  • u interesu je ovjeanstva ZDRAVLJE ZA SVE=SVE ZA ZDRAVLJE


I z deklaracije iz alma ate 1978

Iz Deklaracije iz Alma Ate 1978.

  • Vlade su odgovorne za zdravlje svojeg naroda, to se moe zadovoljiti tek poduzimanjem odgovarajuih zdravstvenih i drutvenih mjera. Glavni drutveni cilj trebao bi biti postizanje razine zdravlja koja omoguuje drutveno i gospodarski produktivan ivot svim lanovima svih naroda. Primarna zdravstvena zatita klju je postizanja ovog cilja u sklopu razvoja u duhu socijalne pravde.


Jakarta 1997

Jakarta 1997.

  • Deklaracija iz Jakarte identificira 5 prioriteta unaprjeenja zdravlja u 21. stoljeu:

  • Promicati drutvenu odgovornost za zdravlje

  • Poveati ulaganja u razvoj zdravlja

  • Ojaati i proiriti partnerstvo za zdravlje

  • Poveati kapacitet zajednice i opunomoiti pojedinca

  • Osigurati infrastrukturu za promicanje zdravlja


Zdravlje za sve

  • Zdravlje 21 odgovor je europske regije na izazove globalne strategije Zdravlje za sve i kao takav odreuje okvire za akciju za zdravlje regije u cjelini, sluei pri tome i kao nadahnue za uobliavanje ciljeva zdravstvenepolitike na nacionalnoj i lokalnoj razini


21 cilj zdravlja za sve za 21 stolje e

21 cilj "Zdravlja za sve za 21 stoljee"

  • Health for All for 21st Century; World Health Organization, Regional Office for Europe, Copenhagen, 1998.; Strateki dokument Europskog odjela SZO-a


Zdravlje za sve

  • 1 konstantnicilj:

    Ostvariti potpuni zdravstveni potencijal ljudi u Regiji

  • 2 glavna cilja:

    Promovirati i zatititi zdravlje ljudi kroz itav ivot

    Smanjiti incidenciju pobola, ozljeda i olakati patnju


Zdravlje za sve

  • 3 osnovne vrijednosti:

    Zdravlje kao osnovno ovjekovo pravo

    Ravnopravnost i solidarnost u ostvarivanju zdravstvene usluge

    Sudjelovanje i odgovornost za daljnji razvoj zdravlja

  • 4 glavne strategije:

    Znanstvena

    Ekonomska

    Socijalna

    Politika podrka projektu

  • 21 zadani cilj za 21.stoljee


21 cilj

21 Cilj

  • SOLIDARNOST ZA ZDRAVLJE UNUTAR EUROPSKE REGIJE

    • do 2020.godine razlike u zdravstvenom stanju izmeu zemalja lanica Regije treba smanjiti barem za treinu

  • PRAVINOST U ZDRAVLJU UNUTAR ZEMALJA LANICA

    • do 2020. godine razlika u zdravlju izmeu socioekonomskih grupa unutar zemalja treba smanjiti barem za etvrtinu u svim zemljama lanicama


Zdravlje za sve

  • PRAVI POETAK IVOTA

    • do 2020. godine sva novoroena, mala i predkolska djeca u Regiji, trebaju biti zdraviji, osiguravajui im zdraviji poetak ivota.

  • ZDRAVLJE MLADIH

    • do 2020. godine mladi trebaju biti zdraviji i spremniji preuzimati drutvene uloge

  • ZDRAVO STARENJE

    • do 2020. godine starijima od 65 godina treba omoguiti uivanje potpunog zdravstvenog potencijala i obnaanje aktivne drutvene uloge


Zdravlje za sve

  • UNAPREENJE DUEVNOG ZDRAVLJA

    • do 2020. psihosocijalno stanje ljudi treba unaprijediti, te omoguiti cjelovitu skrb i osigurati dostupnost takve skrbi osobama s poremeajima duevnog zdravlja

  • SMANJENJE ZARAZNIH BOLESTI

    • do 2020. godine zdravstvene posljedice zaraznih bolesti bit e znatno smanjene sistematski primjenjenim programima eradikacije, eliminacije ili kontrole obrambenih zaraznih bolesti


Zdravlje za sve

  • SMANJENJE NEZARAZNIH BOLESTI

    • do 2020. godine, morbiditet, dizabilitet i prijevremena smrtnost uslijed najznaajnijih kroninih bolesti treba se smanjiti do najmanje mogue razine

  • SMANJIVANJE POVREDA UZROKOVANIH NASILJEM I NESREAMA

    • do 2020. godine treba postii znaajni i odrivi trend pada povreda, dizabiliteta i smrti uzrokovanih nesreama i nasiljem


Zdravlje za sve

  • ZDRAVA I SIGURNA FIZIKALNA OKOLINA

    • do 2015. godine ljudi bi trebali ivjeti u sigurnijoj fizikoj okolini, ija ekspozicija tvarima opasnim po zdravlje ne bi prelazila meunarodno dogovorene standarde

  • ZDRAVIJE IVLJENJE

    • do 2015. godine ljudi bi trebali usvojiti zdravije navike ivljenja


Zdravlje za sve

  • SMANJIVANJE TETNOSTI UZROKOVANE ALKOHOLOM, OPOJNIM SREDSTVIMA I DUHANOM

    • do 2015. godine u svim zemljama lanicama treba znaajno smanjiti uzimanje zdravlju tetnih tvari koji dovode do ovisnosti, kao to su duhan, alkohol i psihoaktivne droge

  • MJESTA ZA UNAPRIJEIVANJE ZDRAVLJA

    • do 2015. godine ljudima u regiji treba omoguiti bolje uvjete ivljenja osiguranjem zdravog fizikog i drutvenog okruenja u vlastitom domu, u koli, radnom mjestu i lokalnoj zajednici


Zdravlje za sve

  • SUODGOVORNOST ZA ZDRAVLJE RAZLIITIH SEKTORA

    • do 2020. godine svi sektori trebaju spoznati i prihvatiti odgovornost za zdravlje

  • INTEGRIRANI ZDRAVSTVENI SUSTAV

    • do 2020. godine ljudima u regiji treba osigurati dostupniju, obitelji i zajednici usmjerenu, primarnu zdravstvenu zatitu, podranu prilagodljivim i primjerenim sustavom bolnike zatite


Zdravlje za sve

  • RUKOVOENJE ZA KVALITETU ZDRAVSTVENE ZATITE

    • do 2010. godine zemlje lanice trebaju osigurati takvo rukovoenje zdravstvenog sektora, od populacijski orijentiranih programa do individualne zatite temeljen na jednakosti, efikasnosti, solidarnosti i optimalnoj kvaliteti

  • FINANCIRANJE SUSTAVA ZDRAVSTVA I ALOKACIJA RESURSA

    • do 2010. godine zemlje lanice trebaju imati odrivi sustav financiranja i alokacije resursa, mehanizme za sustav zdravstvene zatite temeljen na jednakosti, efikasnosti, solidarnosti i optimalnoj kvaliteti


Zdravlje za sve

  • RAZVOJ LJUDSKIH POTENCIJALA ZA ZDRAVLJE

    • do 2010. godine sve zemlje lanice trebaju osigurati da zdravstveni djelatnici i profesionalno osoblje drugih sektora , usvoje primjerena znanja, stavove i vjetine za zatitu i unaprjeenje zdravlja

  • ISTRAIVANJE I ZNANJE ZA ZDRAVLJE

    • do 2005. godine sve zemlje lanice trebaju imati sustav istraivanja, informacija i komunikacija koji e bolje podrati usvajanje, efikasno koritenje i irenje znanja Zdravlja za sve


Zdravlje za sve

  • MOBILIZIRAJE PARTNERA ZA ZDRAVLJE

    • do 2005. godine primjena politike Zdravlje za sve treba obavezati pojedince, grupe i organizacije javnog i privatnog sektora i civilnog drutva u savezu i partnerstvu za zdravlje

  • POLITIKA I STRATEGIJA ZDRAVLJE ZA SVE

    • do 2010. godine, sve zemlje lanice trebale bi imati i primjenjivati politiku Zdravlja za sve na razini zemlje, regije i lokalne zajednice, podravanu prikladnom institucionalnom infrastrukturom, upravljakim procesima i inovativnim vodstvom


Svjetska deklaracija o zdravlju

Svjetska deklaracija o zdravlju

Ova je deklaracija usvojena na 51. skuptini SZO-a u svibnju 1998.g.

1. lanak: zadovoljstvo postizanja najveeg mogueg standarda zdravlja jedno od temeljnih prava svakog ovjeka.

2. lanak: poboljanje zdravlja i blagostanje ljudi konani cilj socijalnog i ekonomskog razvitka


Zdravlje za sve

3. lanak: o potrebi uvrivanja , prilagoavanja i preoblikovanja zdravstvenog sustava, pogotovo kljune javnozdravstvene funkcije i slube.

4. lanak: radei na ostvarenju zdravlja za sve, svi narodi, zajednice, obitelji i pojedinci postaju ovisni jedni o drugima, te e kao zajednica naroda raditi zajedno kako bi odgovorili na ono to ugroava zdravlje i kako bi promovirali univerzalno blagostanje.


Zdravlje za sve

5. lanak: SZO odluuje promovirati i podrati prava i principe ove deklaracije kroz konkretne akcije, pozivajui sve ljude i institucije da se prikljue sa zajednikom tenjom njene realizacije.


Ostvarivanje strategije zdravlje za sve za 21 stolje e izrazi i pojmovi

OSTVARIVANJE STRATEGIJE ZDRAVLJE ZA SVE ZA 21. STOLJEE(IZRAZI I POJMOVI)

  • 1. Zdravlje za sve: omoguavanjedrutveno i ekonomski produktivnogivota, odnosno proces koji vodiprogresivnom poboljanju zdravlja

  • 2.Globalna strategija zdravlje za sve:

    mjere koje moraju poduzimati pojedinci,

    obitelji i zajednice, zdravstvo i drugisektori


Zdravlje za sve

  • 3. Nacionalna zdravstvena politika:

    skup odluka koje donosi jedna zemljaza postizanje odreenih ciljeva priunapreenju zdravlja

  • 4. Nacionalna strategija: smjernice

    kako ostvariti nacionalnu zdravstvenupolitiku


Zdravlje za sve

  • 5. Regionalne strategije: smjernice za

    zemlje neke regije koje pomau ustvaranju vlastitih nacionalnih strategija

  • 6. Program: skup aktivnosti zapostizanje ciljeva u skladu snacionalnim strategijama (sadripotrebe, tehnologiju, informacije,komunikacije, nain plaanja,ostvarenja i evaluacije, vrijeme zaizvrenje, nain povezivanja dijelovaprograma i cjeline)


Zdravlje za sve

  • 7. Zdravstveni programi zemlje: skup

    svih zdravstvenih programa zemlje

  • 8.Nacionalni plan akcije: plan akcijakoje trebaju provesti zdravstvo i drugisektori (politika, ekonomija,zakonodavstvo, administracija) kakobi se ostvarili postavljeni ciljevi


Zdravlje za sve

  • 9. Ciljevi:

  • Opi - kometreba teiti

  • Krajnjirezultat - koji treba ostvariti nekiprogram

  • Neposrednirezultatu procesuostvarivanja krajnjeg cilja koji se elipostii nekim programom.


Zdravlje za sve

  • 10. Praenje: promatranje aktivnosti i zbivanja koja su odreena programom uzodgovarajuu evidenciju

  • 11.Indikatori: pokazatelji za praenjepojava, kretanja, promjena, te procjenuostvarenosti ciljeva nekog programa(SZO ih dijeli na: indikatore zdravstvenepolitike, indikatore, ekonomskog i socijalnog razvitka, indikatore pruanjazdravstvene zatite, indikatorezdravstvenog stanja) HFA database


Zdravlje za sve

  • 12. Kriteriji (standardi): mjere zaocjenu kvalitete neega

  • 13. Evaluacija programa: procjenakoliko je neki program relevantan,adekvatan, efikasan, efektivan, tekoliko je doprinio napretku

  • 14. Zatita zdravlja: zatita odmoguih rizika po zdravlje


Zdravlje za sve

  • 15. Unapreenje zdravlja: proces kojiobuhvaa unapreenje naina ivota,socijalnih i fizikih faktora okoline

  • 16. Zdravstveno stanje: stanjepojedinca, grupe ili zajednice, mjeri sepokazateljima, standardima i testovima


Zdravlje za sve

  • 17. Zdravstveni razvoj: procespoboljanja zdravlja pojedinca, grupe ili zajednice, podrazumijeva koordinacijuunutar zdravstva i izmeu zdravstva i drugih djelatnosti

  • 18. Zdravstvena situacija: obuhvaa i zdravstveno stanje, zdravstvene mjere,zdravstvene resurse, probleme, njihovorjeavanje, ponaanje i svijest ljudi ostanju


Zdravlje za sve

  • 19. Zdravstveni trendovi: moguirazvitak postojeeg zdravstvenog stanja

  • 20. Zdravstveni resursi: sredstva u

    funkciju zdravstvenog sustava ( kadrovi,

    oprema, znanja)


Zdravlje za sve

  • 21. Zdravstveni sustav: brojni elementiu funkciji zatite zdravlja i zdravstvenezatite, ukljuuje zdravstvo i s njimpovezane sektore3razine: najnia obuhvaa elemente ufunkciji lokalne zajednice, a sredinja Icentralna su u funkciji administrativnoteritorijalneuprave


Zdravlje za sve

  • 22. Infrastruktura sustava zdravstva:

    prostor, oprema, tehnologija, ustanove,

    slube djelatnosti i ljudi

  • 23. Zdravstveni okrug

  • 24. Zdravstveni centar: ustanova koja

    organizira i provodi mjere zdravstvene

    zatite na odreenom podruju


Zdravlje za sve

  • 26. SEKUNDARNA ZDRAVSTVENA

    ZATITA: obuhvaa metode, oblike i sadraje zdravstvene zatitespecijaliziranije od onih na lokalnojrazini. Organizira se uz oblasne bolnice.


Zdravlje za sve

  • 25. PRIMARNA ZDRAVSTVENA

    ZATITA: dio zdravstvene zatitedostupan pojedincima i obiteljima iniintegralni dio zdravstvenog sistema i njegova je jezgra, ali je i segment opegdrutvenog i ekonomskog razvojazajednica


Zdravlje za sve

  • 27. TERCIJARNA ZDRAVSTVENA

    ZATITA: obuhvaa metode, oblike i sadraje zatite koji su specifini, tezahtijevaju specijalistiki usmjerenezdravstvene radnike


Zdravlje za sve

  • 28. Rukovoenje u sustavu zdravstva:

    planiranje, organiziranje i funkcioniranjeelemenata zdravstvenog sustava

  • 29. Upravljanje resursima: postizanje

    najracionalnijeg koritenja zdravstvenihresursa

  • 30. Intersektorska akcija: suradnjazdravstvenog i drugih sektora uostvarenju zajednikog cilja


Zdravlje za sve

  • 31. Koordinacija u zdravstvu:

    suradnja razliitih razina sustavazdravstva i zdravstvenih radnika upruanju zdravstvenih usluga i koritenju resursa

  • 32. Zdravstveni tim: grupazdravstvenih radnika koja ima odreenizadatak i cilj


Zdravlje za sve

  • 33. Ukljuivanje zajednice: aktivno

    ukljuivanje ljudi u planiranje,

    organiziranje, provoenje i kontrolu

    zdravstvene zatite

  • 34. Oslonac na vlastite snage:

    preuzimanje odgovornosti za vlastitizdravstveni razvitak


Milenijski razvojni ciljevi

Milenijski razvojni ciljevi

U rujnu 2000. godine najvee okupljanje efova drava dotad uvelo nas je u novo tisuljee usvajanjem UN-ove Milenijske deklaracije koju jepotpisalo 189 zemalja. Ista izlae ciljeve koje treba ostvariti do 2015. godine.


Osam milenijskih razvojnih ciljeva mdg

Osam milenijskih razvojnih ciljeva (MDG)

  • nadograuje sporazume s konferencija UN-a iz 1990-ih i predstavlja obvezu smanjivanja siromatva i gladi te rjeavanja bolesti, spolne nejednakosti, nedostatka edukacije, nedostatka iste vode i degradiranja okolia.


Zdravlje za sve

  • Poboljanje zdravlja kljuno je da bi napredak bio u skladu s MDG-om.

www.who.int/mdg


Projekt zdravi gradovi

PROJEKT ZDRAVI GRADOVI

  • 1986. povelja iz Ottawe- definicija o unapreenju zdravlja: "proces osposobljavanja ljudi da preuzmu kontrolu nad svojim zdravljem i da ga poboljaju"

  • kljuna uloga temelja za poboljanje zdravlja dodijeljena je javnoj politici zdravlja

  • koncept javne politike zdravlja "Zdravi gradovi", razraen je u Deklaraciji iz Adelaideusvojenoj 1988. godine

  • da bi projekt bio uspjean i da bi uivao povjerenje graana potrebno je ukljuiti lokalne strukture


Zdravlje za sve

  • Idejna okosnica Zdravih gradova nalazi se u socio-ekolokom konceptu zdravlja o kojima govore dokumenti Zdravlje za sve do 2000, a kasnije i strategije Zdravlje za sve za 21. stoljee,


Pokretanje zdravih gradova

Pokretanje zdravih gradova

  • WHO EURO za Europu 1986. godine Zagreb 1987, Rijeka 1990...

  • Kako bi na adekvatan nain odgovorili na zdravstvene potrebe, gradske vlasti moraju izgraditi vlastitu politiku zdravlja.


Osnovni smisao projekta

Osnovni smisao projekta

  • Projekti Zdravih gradova afirmiraju holistiku prirodu zdravlja ukazujui na meuovisnost fizike, duevne, socijalne i duhovne dimenzije zdravlja, zasnovanu na bitnom ljudskom pravu, a to je pravo na zdravlje i kvalitetan ivot.


Strate ka na ela

Strateka naela

  • MULTISEKTORSKI PRISTUP, po kojem pitanje zdravlja nije samo stvar sustava zdravstva ve i srodnih razvojnih sustava u drutvu. Termin intersektorsko ili meusektorsko oznaava proces zajednikog djelovanja na poboljanju zdravlja i ivotnih uvjeta.

  • AKTIVNA PARTICIPACIJA GRAANA, mogunost odluivanja o zdravlju, uzajamna pomo, samopomo i drugo.

  • BRIGA ZA OKOLINSKO ZDRAVLJE (bioloka, fizika i socijalna okolina), pravo i dunost graana da ive u estetski i ekoloki kvalitetnoj okolini.


Osnovna na ela s adr ana su u dokumentima

Osnovna naela sadrana su u dokumentima:

  • Univerzalna deklaracija o ljudskim pravima (Human Rights, Compilation of International Instruments; United Nations, New York, 1988.);

    http://www.amnesty.hr/stranica.php?sifra_str=opca_deklaracija

lanak 29

Svatko ima dunosti u zajedniciSvi imamo odgovornost prema ljudima oko nas, a sami se moemo potpuno razviti kao pojedinci ako brinemo jedni za druge. Sva prava u Opoj deklaraciji o ljudskim pravima mogu biti ograniena jedino zakonom i samo ako je potrebno zatititi prava drugih ljudi, javni moral, poredak i blagostanje drutva kao cjeline.


Zdravlje za sve

  • 19 ciljeva Socijalne povelje (European Social Charter, European Parliamenet, Strasbourgh, 1989.);

  • Vijee Europe pod socijalnom kohezijom podrazumijeva sposobnost jednog drutva da osigura dobrobit svim svojim lanovima, da minimalizira nejednakosti i izbjegne polarizacije. Kohezivno je drutvo solidarna zajednica...


Zdravlje za sve

  • Dusseldorfska deklaracija o ovjekovoj okolini (Charter on Health and Environment, WHO, Regional Office for Europe, Copenhagen, 1990.).


Tri su va na strate ka na ela zdravih gradova

Tri su vana strateka naela zdravih gradova:

  • Multisektorski pristup, po kojem pitanje zdravlja nije samo stvar sustava zdravstva ve i svih srodnih i razvojnih sustava u drutvu;

  • Aktivna participacija graana (samopomo, uzajamna pomo, mogunost odluivanja o zdravlju i dr.);

  • Briga za okolinsko zdravlje (bioloka, fizika i socijalna okolina) - pravo i dunost graana da ive u estetski i ekoloki kvalitetnoj okolini.


Zdravlje za sve

  • Projekt i pokret "Zdravi grad" razvojni je projekt - temelji se na povezivanju svih razvojnih sustava drutva i aktiviranju samih stanovnika u stvaranju "zdravih" naselja - naselja u kojima e svim stanovnicima biti osigurana ovjeka dostojna kvaliteta ivota. Upravo je stoga ovo projekt i pokret koji moe presudno doprinijeti kvaliteti urbane obnove i poslijeratnom razvitku Hrvatske.


Zdravlje u zajednici

Zdravlje u zajednici

  • WHO: zajednica je specifina skupina ljudi koja ivi na zemljopisno definiranom podruju, koja dijeli zajedniku kulturu, sustav vrijednosti i drutvene norme te ima ureenu socijalnu strikturu koja poiva na odnosima to su se unutar nje razvijali tijekom odreenog razdoblja.

  • Pojedinci mogu pripadati brojnim zajednicama


Tri pristupa zajednici

Tri pristupa zajednici

  • Zajednica je mnogo i mnogo ljudi

  • Mjesto podupiranja promijenjenog ponaanja pojedinca

  • Zajednica kao socijalni sustav, odnosno ekosustav s kapacitetom pronalaenja rjeenja za vlastite, u zajednici utvrene probleme


Devedesete godine 20 stolje a

Devedesete godine 20. stoljea

  • Idejni okvir socioekolokog koncepta zdravlja, tijekom devedesetih uobliavaju temeljni dokumenti unaprijeenja zdravlja i Strategija zdravlja za sve...


Ottawa 19861

Ottawa 1986.

  • Pet strategija postavljenih u Ottawskoj povelji za promicanje zdravljaneophodno je za uspjeh:

  • izgradnja drutvene politike zdravlja

  • stvaranje okoline koja podrava zdravlje

  • jaanje akcije zajednice

  • razvijanje osobnih vjetina

  • preusmjeravanje zdravstvenih slubi.


Definicija promocije zdravlja prema szo

Definicija promocije zdravlja prema SZO:

  • Promocija zdravlja je PROCES koji osposobljava ljude u naporima da preuzmu kontrolu i unaprijede svoje zdravlje.


Jakarta 19971

Jakarta 1997.

  • Deklaracija iz Jakarte identificira 5 prioriteta unaprjeenja zdravlja u 21. stoljeu:

  • Promicati drutvenu odgovornost za zdravlje

  • Poveati ulaganja u razvoj zdravlja

  • Ojaati i proiriti partnerstvo za zdravlje

  • Poveati kapacitet zajednice i opunomoiti pojedinca

  • Osigurati infrastrukturu za promicanje zdravlja


Zdravlje za sve za 21 stolje e

Zdravlje za sve za 21. stoljee

  • Postii puni potencijal zdravlja za sve, unaprijediti i ouvati zdravlje tijekom cjelokupnog ivota, smanjiti uetalost vodeih bolesti i ozljeda te ublaiti njima uzrokovanu patnju.


Novi milenij

Novi milenij

  • SOCIJALNI KAPITAL.

    Nain na koji organiziramo svoje drutvo, raspon do kojega jaamo interakciju meu graanima, stupanj do kojega si vjerujemo i meusobno se udruujemo, odnosno stvaramo zajednice koje brinu o svojim lanovima, u stvari predstavlja najvaniju determinantu zdravlja.


Cilj pokreta

Cilj pokreta

Formuliran je na 2. meunarodnoj konferenciji o unapreenju zdravlja odranoj u Adelaidu 1987. godine.

  • IDENTIFICIRATI, USVOJITI I PROVODITI RAZVOJNU POLITIKU GRADOVA KOJA E REZULTIRATI STVARANJEM NE SAMO HUMANIH VRIJEDNOSTI I PODIZANJEM FIZIKIH I PROSTORNIH UVJETA ZA RAZVOJ ZDRAVIH NASELJA U GRADOVIMA, VE I OBOGAIVATI SOCIJALNI MILJE I TAKAV NAIN IVLJENJA I PONAANJA U GRADOVIMA DA KVALITETA IVLJENJA U GRADOVIMA BUDE U STALNOM USPONU, A DA ZAJEDNITVO I HUMANI ODNOSIMEU LJUDIMA BUDU OSNOVNA KARAKTERISTIKA STILA IVLJENJA I PONAANJA.


Da bi se glavni cilj ostvario potrebno je

Da bi se glavni cilj ostvario potrebno je:

  • STVARATI DRUTVENU POLITIKU ZDRAVLJA - stvarati zdravu javnu politiku, neprestano utjecati na buenje zdravstvene i ekoloke svijesti graana.

  • STVARATI POVOLJNU OKOLINU - educirati graane o zdravlju i ekologiji.

  • JAATI AKCIJE ZAJEDNICE - poticati organizirane akcije u vezi s unapreenjem zdravlja i zatitom okoline.

  • RAZVIJATI OSOBNE SPOSOBNOSTI - svijest o osobnoj odgovornosti, komunikacija, novi stilovi ivota, razne vjetine...

  • PROVESTI REORJENTACIJU ZDRAVSTVENE SLUBE preusmjeravanje zdravstvene slube. Raditi na holistikom, ekolokom pristupu zdravlju.


Obilje ja

Obiljeja

  • PREDANOST IDEJI ZDRAVLJA holistika priroda zdravlja.

  • POLITIKO ODLUIVANJE Bitna postavka projekta je spoznaja da pri donoenju politikih odluka na razini gradske vlade treba uvijek obratiti pozornost na njihov mogui utjecaj na zdravlje.

  • INTERSEKTORSKO DJELOVANJE proces kroz koji sektori izvan zdravstva doprinose unapreenju zdravlja.

  • UEE ZAJEDNICE promoviranje aktivnije uloge graana i omoguivanje da oni direktno utjeu na donoenje odluka.

  • INOVACIJA uspjenost projekta ovisi o njegovoj sposobnosti da stvori prilike za inovaciju, za istraivanje novih metoda.

  • JAVNA POLITIKA ZDRAVLJA uspjeh projekta izraava se stupnjem na kojem je u itavoj gradskoj upravi na djelu politika koja stvara uvjete za zdravlje i koliko je to integrirano u stanovnitvo.


Metode rada

Metode rada

  • Drutveni odbori za unapreenje zdravlja

  • Tematske grupe (grupe intersektorskog okupljanja dobno i tematski orjentirane)

  • Europski simpoziji

  • Skuptine zdravlja

  • Bilateralni meunarodni odnosi (Intercity cooperation)

  • Meunarodna aktivnost

  • Informiranje i izvjetavanje javnosti

  • irenje nacionalnih mrea Zdravih gradova


Zdravi grad je dinami an koncept

Zdravi grad je dinamian koncept

  • Aktivnosti globalne mree odvijaju se u petogodinjim fazama. Trenutno je u tijeku etvrta faza aktivnosti zdravih gradova koja traje od 2003. do 2008. godine.

  • etvrtu fazu karakteriziraju tri teme: zdravo starenje, zdravo urbano planiranje i procjena utjecaja na zdravlje (Health impact assessment), te dodatna tema fizike aktivnosti i aktivnog ivljenja.


Zdravlje za sve

  • Zdravi je grad onaj koji unapreuje svoju okolinu i proiruje svoje resurse kako bi ljudi, dajui podrku jedni drugima, mogli dosei svoj najvii potencijal.

  • Proces...


Rezultati projekta zdravi grad

Rezultati projekta Zdravi grad

  • JAVNA POLITIKA ZDRAVLJA

  • INTERSEKTORSKO DJELOVANJE

  • STRATEKO PLANIRANJE

  • UEE ZAJEDNICE

  • SVIJEST O ZDRAVLJU

  • INOVATIVNOST


Zdravlje za sve

Hrvatska mrea "Zdravih gradova" danas okuplja slijedee gradove, opine i upanije: Crikvenica, akovec, Daruvar, Dubrovnik, Gospi, Hrvatska Kostajnica, Karlovac, Koprivnica, Korula, Krapina, Labin, Makarska, Matulji, Metkovi, Opatija, Osijek, Pazin, Pore, Pula, Rijeka, Rab, Sisak, Slatina, Slavonski Brod, Split, Umag, Varadin, Varadinske Toplice, Vinkovci, Zadar, Zagreb...


Zdravlje za sve

Odlike "Zdravog gradaGrad bi trebao teiti(WHO Healthy Cities Papers, No.1, 1988):

1. istoj, sigurnoj i kvalitetnoj fizikoj okolini (ukljuujui kvalitetu stanovanja)

2. Ekosistemu koji je stabilan i dugorono odriv

3. Snanoj zajednici iji se lanovi meusobno podravaju, a ne iskoritavaju

4. Visokoj razini uea i kontrole javnosti nad odlukama koje utjeu na ivote,zdravlje i blagostanje ljudi

5. Udovoljavanju temeljnih potreba (za hranom, vodom, krovom nad glavom,prihodom, sigurnou i radom) za sve ljude u gradu


Zdravlje za sve

6. Postojanju raznolikih iskustava i resursa, uz mogunost ostvarivanja raznolikihkontakata, interakcija i komunikacije

7. Raznolikoj, vitalnoj i inovativnoj gradskoj ekonomiji

8. Poticanju njegovanja veza s prolou grada, kulturnim i biolokim naslijeemstarosjedilaca i drugih skupina i pojedinaca

9. Takvoj formi koja omoguuje i potie navedene znaajke

10. Optimalnoj razini zdravstvene zatite dostupne svima

11. Visokoj razini stanja zdravlja (visokoj razini pozitivnog zdravlja i niskoj razini bolesti)


Programi

Programi

  • NEZAPOSLENOSTOBITELJ I ZDRAVLJE DJECA I MLADIEkoloka edukacija djece i mladihkole koje promiu zdravljekole demokracijeKvaliteta ivota djece s potekoama u razvojuSlobodno vrijeme mladihPrevencija ovisnosti KVALITETA IVOTA STARIHURBANIZAM, EKOLOGIJA, ODRIVI RAZVOJUrbanizam i prostorno planiranjeOdrivi razvojKVALITETA IVOTA OSOBA S INVALIDITETOMMEDIJI I ZDRAVLJEPROCJENA UINKA NA ZDRAVLJE (HIA - HEALTH IMPACT ASSESSMENT)


Zdravlje za sve

  • Mjera uspjenosti projekta "Zdravi grad" jest prihvaanje politike zdravlja na razini grada.

  • Domovi, radna mjesta, kole, ulice - svi dijelovi urbanog okolia - moraju postati zdrava mjesta za ivot.


Zdravog grada nema bez

ZDRAVOG GRADA NEMA BEZ

  • politike podrke

  • uea graana

  • intersektorske suradnje

  • ljudskih resursa entuzijasta

  • svijesti o pozitivnom zdravlju

  • edukacije i usavravanja


Metoda brze procjene zdravstvenih potreba u zajednici

METODA BRZE PROCJENE ZDRAVSTVENIH POTREBA U ZAJEDNICI

  • (RAP Rapid Appraisal Procedure to asses community health needs)

  • PRIMJER GRADA RIJEKE


Zdravlje za sve

  • prikupljanje informacija o problemima zdravlja u zajednici u kratkom razdoblju, s malim utrokom vremena strunjaka i financijskih sredstava

  • saznajemo to su problemi


Metoda brze procjene provodi se tako da se

Metoda brze procjene provodi se tako da se:

  • unaprijed odredi koje su informacije potrebne,

  • procjenu treba provesti tako da rezultati odraavaju lokalne uvjete i specifinosti neke zajednice,

  • ukljui predstavnike zajednice u odreivanju potreba i moguih rjeenja,

  • osigura intersektorska suradnja ukljuivanjem predstavnika lokalne uprave, profesionalnih skupina (zdravstvenih i socijalnih radnika, arhitekata urbanih planera, nastavnika, ekologa i drugih) i zajednice (skupine graana).


Tri su glavna izvora podataka

Tri su glavna izvora podataka

  • postojea pisana dokumentacija

  • promatranje, zapaanje

  • interview s osobama koje raspolau informacijama

    Na primjer, u Rijeci za tu su se svrhu koristili polustrukturirani upitnici: Kakva je to zajednica? (heterogena/homogena, aktivna/pasivna, prosperitetna, to je i kakva je dua te zajednice) Kako ive Rijeani? Tko su najsretniji, a tko najnesretniji itelji Rijeke? to umanjuje ljepotu ivljenja u Vaem gradu? Kakvu Rijeku elite vidjeti za 10 godina? Kako ostvariti Vau viziju Rijeke?


Pisani izvori podataka

Pisani izvori podataka:

  • popis stanovnitva

  • gradski razvojni planovi

  • gradski proraun

  • rutinska zdravstvena dokumentacija

  • ve provedene studije (navike i nain ivota)

  • dokumentacija drugih sektora uprave ili drutvenih djelatnosti ili izvjetaji vladinih ureda i ministarstava ukoliko imaju utjecaja na lokalnu situaciju

  • povijesni dokumenti


Rezultati brze procjene ugra eni su u

Rezultati brze procjene ugraeni su u:

  • gradske slike zdravlja

  • konsenzus predstavnika gradske vlade, strunjaka i graana oko prioriteta za rad na unapreenju zdravlja i podizanju kvalitete ivota

  • dugoroni i kratkoroni plan / program aktivnosti na unapreenju zdravlja

  • zajedniki, koordinirani program , tj. saveznitvo svih interesnih skupina (politiari, strunjaci i zajednica) u unapreenju kvalitete ivljenja u gradu.


Zdrave upanije

Zdrave upanije

RUKOVOENJE i UPRAVLJANJE ZA ZDRAVLJE - ZDRAVE UPANIJE

dio su mree hrvatskih zdravih gradova i metodologija njihova rada uvelike se oslanja na metodologiju zdravih gradova , a razvili su je i prilagodili strunjaci kole narodnog zdravlja Andrija tampar.

U oujku 2006., Odjel za globalno zdravlje, Centra za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC Atlanta, SAD) dodijelio je programu Rukovoenje i upravljanje za zdravlje Zdrave upanije najvee priznanje koje je hrvatsko (ne samo) javno zdravstvo ikada dobilo Nagradu za izvrsnost (Management Trainning Program Excellence Award 2006).


Zdravlje za sve

  • Projekt je osmiljen da podupre upanijska tijela uprave i samouprave u novom procesu decentralizacije te ukae na nunost intersektorskog pristupa u rjeavanju kompleksnih javnozdravstvenih problema.


Vode i ciljevi postizanja statusa zdrava upanija su da s postoje im upanijskim resursima dostignu

Vodei ciljevi postizanja statusa Zdrava upanija su da s postojeim upanijskim resursima dostignu:

  • smanjenje razlika u zdravlju pojedinih jedinica lokalne samouprave (djelovanjem na to vie negativnih initelja) i posebno u kvaliteti zdravstvene zatite,

  • podizanje odgovornosti prema zdravstvenom stanju vlastitog stanovnitva u donoenju odgovarajue zdravstvene i socijalne politike,

  • postizanje vieg stupnja utjecaja cijele zajednice na odabir vodeih problema te podizanja razine zdravstvene zatite.


Upanijski prioriteti u zdravlju

upanijski prioriteti u zdravlju

  • Smanjenje koritenja alkohola kod srednjokolaca

  • Smanjenje umiranja od raka dojke i grlia maternice

  • Sprijeavanje tekih ozljeda i invalidnosti

  • Briga za osobe tree ivotne dobi, (Briga za psihiki oboljele starije osobe)

  • Smanjenje uestalosti kardiovaskularnih bolesti


Zdravlje za sve

Shema razvoja stratekog okvira za zdravlje

SLIKA ZDRAVLJA

Konzultacije


Health impact assesment

Health impact assesment

  • Procjena utjecaja na zdravlje poiva na politici zdravlja za sve i odrivom razvoju. Utemeljena je na demokraciji (pravu graana na sudjelovanje u politikom odluivanju), jednakosti (posebno skrbi o ranjivim, marginaliziranim i rizinim grupama), odrivom razvoju i etikoj uporabi dokaza.

  • To je kompleksan, interdisciplinarni proces, razvijen upravo za potrebe odgovornog odluivanja i dobivanje svih potrebnih informacija kako bi se utjecaj jedne politike odluke ili projekta na znanstveni nain prikazao u jednoj zajednici.


Zdravlje za sve

  • Probir (screening)

  • Planiranje djelokruga rada (scoping)

  • Struna procjena (appraisal)

  • Izvjetavanje (reporting)

  • Donoenje odluke (decision-making)

  • Praenje i evaluacija (monitoring&evaluation)


Zdravlje za sve

  • Go to people

  • Live among the people

  • Start with what they have

  • Build with them

    When the deed is done, the mission accomplished, the people will say We have done it ourselves

    Lao Tze, 600 BC


  • Login