1 / 9

Mikroprocesorski sistemi i nformacione tehnologije

Mikroprocesorski sistemi i nformacione tehnologije. Uvod u ra~unarski hardver Mikrora~unari i mikrora~unarski sistemi Neki primeri mikroprocesorskih generacija Osnove standardizacije mikroprocesorskih sistema primer kako ne treba raditi prezentaciju - pogledajte za{to?

yuri-dean
Download Presentation

Mikroprocesorski sistemi i nformacione tehnologije

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript


  1. Mikroprocesorski sistemi i nformacione tehnologije • Uvod u ra~unarski hardver • Mikrora~unari i mikrora~unarski sistemi • Neki primeri mikroprocesorskih generacija • Osnove standardizacije mikroprocesorskih sistema • primer kako ne treba raditi prezentaciju - pogledajte za{to? • Sadrzajno (9 slajda, bez literature...)? • Formalno (poglavlje 2, pa 1, pa 4...) ? • Vizuelno (pretrpano, samo tekst ...)? Djurcilov Aleksandar

  2. 1.0 Uvod u ra~unarski hardver Hardver (ISO 2382-01.01.07): deo,ili svi delovi fizi~kih komponenti sistema za obradu informacija( na primer: ra~unari, spoqa{wa oprema ). U periferijsku (spoqa{wu) opremu , koja uglavnom slu`i za potrebe unosa, pregleda, prenosa i {tampawa rezultata obrade podataka, spadaju : {tampa~i (printeri, ploteri) jedinice traka,disketne jedinice i drugo. Ra~unar (ISO/IEC 2382-01.03.03IT re~nik) : to je funkcionalna jedinica koja mo`e izvoditi zna~ajne prora~une , uklju~uju}i mnogobrojne aritmeti~ke i logi~ke operacije bez qudske intervencije . Vrste ra~unara : kalkulator, supera~unar, meinfrejm, hibridni ra~unar, anal- ogni ra~unar , digitalni ra~unar. U digitalne ra~unare spadaju : minira~unar, mikropa~unar (digitalni ra~unar ~ija procesorska jedinica sadr`i jedan ili vi{e mikro procesora i obuhvata memoriju i U/I blok ). Mawi mikrora~unari iza 80-ih su ; personalni ra~unar, (prenosivi) portabl ra~unar, laptop ra~unar. U funkcionalne jedinice ra~unarskog hardvera globalno spadaju : fun. jed. za ra~unarsku grafiku , sistem interfejs procesa, terminali, procesorske jedi- nice,memorijske jedinice. Djurcilov Aleksandar

  3. 2.1 Mikrora~unari i mikrora~unarski sistemi Mikrora~unar se sastoji od mikrora~unarskog sistema, perifernih ure|aja,ko- mandnog pulta i upravqa~kog softvera. CPU ( centralna procesorska jedinica ); procesna jedinica (01.03.01) je funkci- onalna jedinica za obradu podataka koja se sastoji od jednog ili vi{e proceso- ra i wihovih unutra{wih memorija. Procesor (11.01.01) funkcionalna jedinica u ra~unaru, koja tuma~i i izvr{ava instrukcije (procesor je sastavqen najmawe od jedinice za upravqawe nare - dbama , aritmeti~ke jedinice i logi~ke jedinice) Unutra{wa memorija (11.01.14) memorrijska jedinica kojoj procesor pristupa bez kori{}ewa ulazno izlaznih kanala (unutra{wa memorija mo`e ukqu~ivati i druge vrste memorijskih jedinica, kao {to su priru~na memorija I registri) Upravqa~ka jedinica (za naredbe) (11.01.02) deo procesora koji pretra`uje naredbe odgovaraju}im redosledom ,prevodi (tuma~i) svaku naredbu i upu}uje odgovaraju}e signale aritmeti~koj i logi~koj jedinici , kao i drugim delovima u skladu sa ovim tuma~ewem. Aritmeti~ka (logi~ka;aritmeti~ko-logi~ka) jedinica;ALU deo procesora koji obavqa aritmeti~ke operacije ili aritmeti~ke i logi~ke operacije . Mikroprocesor(11.01.19) procesor ~iji su delovi minijaturizovani i sme{teni u jedno ili nekoliko integrisanih kola. Djurcilov Aleksandar

  4. 2.2 Mikrora~unari i mikpoprocesorski sistemi Pretvara~i (11.04) su (standardizovane) funkcionalne jedinice . Razlikujemo: pretbvara~ podataka, pretvara~ kodova, koder-enkoder, dekoder,serijsko parale- lni pretvara~,paralelno serijski pretvara~. Prihvatna memorija (bafer-11.01.17) memorijska jedinica ili oblast odre}ene naamene, koja privremenim uno{ewem i ~uvawem omogu~uje prenos podataka izme|u dveju funcionalnih jedinicaza razli~itih prenosnih karakteristika ( prihvatna memorija se koristi za posredovawe izme}u me|usobno nesinhro- nizovanih ure|aja ,izme|u serijskog i paralelnog prenosa ili tamo gde se brzi- ne prenosa razlikuju). Priru~na memorija (ke{11.01.18) prihvatna memorija posebne namene, mawa i br`a od glavne memorije , za koje postoji verovatno}a da }e neposredno biti po- trebne procesoru. Mikroprocesorski sistem je integracija visokog (LSI –100 do 500 elm.)ili veoma visokog(VLSI-5000 do 50000 elm.) ili ultra visokog (ULSI- vi{e od 100000 elm.) LSI = Large Scale Integration, tehnologija proizvodwe integrisanih kola sa vi- {e hiqada tranzistora u jednom ~ipu”Si” ~ipu ili “GaAs” ~ipu tj. integrisano kolo koje odgovara procesoru velikog ra~unara. Djurcilov Aleksandar

  5. 2.3 Mikrora~unari i mikpoprocesorski sistemi • Pored mikroprocesora u sastav mikrora~unara ulaze i jo{(u posebnim inte- grisanim kolima) : RAM memorija za podatke ( ili kopija RAM-a {edou Ram),ROM ili (E) PROM memorija za sme{taj instrukcije radnog i nadzornog (monitor) programa(ili kopije ROM-a nekih ra~unara sa procesorom 80h86) • ,oscilator taktnih impulsa (ako nije u mikroprocesoru) koji generi{e • signal frekvncije od 8, 12, 16, 25, 33, 40, 50, 66, 100, 23, 600 MHz ili vi{e), • U/ I blok za razmenu informacija izme|u mikroprocesora i perifernih ure}aja. • Sa funkcionalnog aspekta mikroprocesor se mo`e gledati kroz : registre • broja~a, upravqa~ku (kontrolnu jedinicu, aritmeti~ko-logi~ku jedinicu(ALU) ,logi~ke sklopove,pretvara~e, (ili dekodere),sabirnice kao intepfejs itd. • Mikroprocesor mo`e imati u istom ~ipu i malu memoriju i/ili oscilator taktnih impulsa. Glavni takt ili naprava ~ija je glavana funkcija da upravqa ostalim taktovima.Dava~ takta naprava koja upravqa procesorskim operacijama, generi{e prekide i periodi~ne signale za sinhronizovawe. Mikroprocesori se razlikuju po arhitekturi hardvera, ma{. jeziku i skupu asemblerskih instrukcija.Zajedni~ko im je da su sme{teni u jednom LSI kolu ( do sada sa najv.40 prikqu~aka)i da se pored aritmet. log. i upravwa~ke jedinice skoro svi sastoje od brojnih registara. Mikroprocesori mogu da vr{e slede}e fje : ~itawe podataka iz interne memorije, upis podataka u • internu memoriju ~itawe/upis podataka u /iz U / I ure|aja, aritmeti~ko logi~ke operacije nad podacima Djurcilov Aleksandar

  6. 1.3 Neki primeri mikroprocesorskih generacija Razvoj mikroprocesora 1978. Godine Intel je proizveo mikpoprocesor prve generacije 8088 sa magistra lom 8 bita za PCXT ra~unar ,1982 mikroprocesor druge generacije INTEL80286 sa magistralom16 bita za PCAT, 1985 mikroprocesor tre}e generacije INTEL 80386 sa magistralom 32 bita .1989 ~etvrta generacija procesora 32 bitni pro- cesor INTEL 80486 za PC486 ra~unare , 1993 proizvod ~eetvrte generacije je nazvan Pentium,petoj generaciji procesora pripada INTELOV 64 bitni Pentium2 iz 1998 .godine ura|en u 35 mikronskoj tehnologiji od 330-350MHz .Ve} druga vrsta Pentium2 je ra|ena u 25 mikronskoj tehnologiji i omogu}ila 330-500MHz. Pentium3 je1999 omogu}io 500 MHz. Ppimeri konfigurisanja i rada mre`e Ikste ra~unari su imali skromnu propusnu mo} magistrale.U to vreme Ethernet mre`e radile su sa dosta velikom propusnom mo}i od 19 megabita. Isti taj Ethernet od 10 Mbps ispratio AT,386,486 i prve Pentjum ra~unare, sve dok nije postao usko grlo sistema.Potom je usledio Fast Ethernet 100Mbps, dizajniran za magistralu PCI INTEL –ovu 32 bitnu magistralu podataka i brzinom prenosa podataka od 132 Mbps .Pokazalo se da je ova tehnologija i{la korak ispred uz rezervu prihvatanja br`ih ra~unara koji su se pojavili naredne godine. Paral- elno sa hardverskim potrebama mre`e rasli su i zahtevi sistemskog softvera. Djurcilov Aleksandar

  7. 1.3.1 WINDOWS 95 Kpajem 1995. Godine pojavio se novi operativni sistem Windows 95 koji po- staje potpuno nezavistan od MSDOS OS. Windows 95 je potpuno 32 bitni OS i zahteva min 386 procesor i 8 MB RAM–a . Sredinom1988. god oper.sis. Windows 98 pru`io je neke dodatke zbog kojih su sledili 32 MB RAM–a i oko 200 MB hard diska .Pojavom oper. sis. Windows NT5.0 i Windows 2000 ,tokom 2000-te pru`ene su dodatne mre`ne mogu}nosti , a istovremeno usledili novi hardverski zahtevi 64 MB RAM–a , 1 GB hard diska. 1.3.2 MULTIMEDIJALNE PLATFORME I (MPC) STANDARD Veliki doprinos Windowsa je {to je wegov prenos i instalacija zahtevao nove Tehnologije hardvera i nosilaca podataka {to je razvilo kompak disk tehno- ogije, multimedije, a time i procesorsku platformu. Pepsonalni komjuter zasnovan na familijama Intelovih procesora 80h86 i oper. sist. Vindous kao ra~unarska platforma postao je op{ti standard koji se inovirao.Jo{ 1990 god. Savet za marketing pers.kompj. postavio je propise za ra~unarsku platformu za multimedije MPC 1 Level1 / Level2 standard. Multimedijalne konfiguracije po deqene su u vi{e grupa zasnovanih na procesorima :386,486SX,486DX,Pentium i OS.Hardverske karakteristike 2000 su procesor Pentjum3,RAM/hard disk(256 MV / 30 GB u konfiguraciji),CD ROM (48XCD-ROM,brzina prenosa podataka >600Kb/s), Audio(Soundblaster 32 PCI,3D,Full duplex),Interfejsi(MIDI / O,modem56 K) Djurcilov Aleksandar

  8. 4.0 OSNOVE STANDARDIZACIJE MIKROPROCESORSKIH SISTEMA Registri su standardizovani u tri izvora me|unarodnom standardu ISO2382-11:1987i Jugoslovenskom standardu JUS I.A0.021: 1992 segment registri,kao i JUS I.A0.022:1985 segment memorija (4.3h-4.4h). Postoji 16 standardizovanih termina:registar za naredbe,adresni reg. naredbe, indeksni reg., reg. osnovne bazne adrese,reg. indikatora stawa, reg. prekida,pomera~ki reg. , reg.op{te namene reg.pokretnog zareza itd. Na bazi re~nika IT , ISO 2382-11:1987 I JUS I.A0.021:1985, a koji se posebno odnose na odeqak aritmeti~ke jedinice(11.03),stardizovani su brojni termini iz kojih se mogu izdvojiti neki: sabira~, serijski sabira~,paralelni sabira~ , sabira~ bez prosle|ivawa prenosa, polusabira~, puni sabira~ , oduzima~, poluoduzima~, puni oduzima~, sabira~-oduzima~ itd. Primeri standardizacije logi~kih ure|aja mogu se sagledati na bazi re~nika IT, kroz odeqak logi~ki ure|aji (03.04) .Postoji 17 standardizovanih termina kao:logi~ki sklop,sekvencijalno kolo,kombinacijsko kolo,logi~ko kolo itd. Djurcilov Aleksandar

  9. 4.0 UMESTO ZAKQU^KA O RAZVOJU I STANDARDIZACIJI MIKROPROCESORA Pri izboru mikroprocesora treba porediti vi{e karakteristika primer za proizvo|a~a AMD / INTEL, Radna frekvencija 1GHz / 1GHz, Podr`. rad magistrale 200MHz / 133MHz , Podr`.RAM brzzine SDRAM 100 MHZ / SDRAM 400 MHZ, Ke{ 333MHz / 1GHz, Pristup grafici 0.5 MBps / 1 MBps. Veliki je broj novih modela sve br`ih procesora ,a predwa~e firme AMD, IBM, Kompak.Pored 32 bitnih procesora 2000 te sa radnom frekvencijom od 1GHz,ve} rade procesori pentjum4 na 2.4 GHz.Vepzija 0.13 mikronskih pro -cesora u bakarnoj tehnologiji firmi IBM i Kompak rade na taktu od 1.2GHz. Tehnologiju 0.25 mikronsku je zamenila 0.18 mikronska, a slede}i korak je 0.13 mikronska. Na kraju dvadesetog veka procesori imaju ~etvrtast oblik kao rezultat potrebe za minijaturizacijom i maksimalnim iskori{}ewem silicijumske plo~e. Budu}e generacije procesora kao kombinacija ele- ktronskih i opti~kih delova ima}e izgled pravilnog {estougla u ciqu {to br`eg komunicirawa sa ke{ memorijom koja }e ga okru`ivati putem prste- na (o~ekuje se 1GB ke{a i 256 GB potpuno opti~kog –holografskog RAMA. Otklawawem metalnih veza koje ga zagrevaju i spre~avaqu pove}awa takta, brzina procesora }e pre}i 100GHz . S druge strane opti~ka magistrala bi bez problema radila na taktu procesora od 100 GHz. Iako najnoviji JUS standard iz 1998,je Ekvivalentan IEC jo{ iz 1991. Tako|e svi ostaliJUS standardi su ekvivalentni ili neodgovaraju}im IEC ili ISO iz 1991. godine ili ranije. Djurcilov Aleksandar

More Related