1 / 100

SIROMAŠTVO I SOCIJALNA ISKLJUČENOST

SIROMAŠTVO I SOCIJALNA ISKLJUČENOST. Zoran Šućur, prof. dr. sc. E-mail: zsucur@yahoo.com Konzultacije: Studij socijalnog rada, Nazorova 51, soba 9 Ponedjeljak: 13-14 Četvrtak: 12-13. 6) SIROMAŠTVO MLADIH. Mladost kao razdoblje ključnih tranzicija.  završetak redovnog obrazovanja.

yehuda
Download Presentation

SIROMAŠTVO I SOCIJALNA ISKLJUČENOST

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript


  1. SIROMAŠTVO I SOCIJALNA ISKLJUČENOST Zoran Šućur, prof. dr. sc. E-mail: zsucur@yahoo.com Konzultacije: Studij socijalnog rada, Nazorova 51, soba 9 Ponedjeljak: 13-14 Četvrtak: 12-13

  2. 6) SIROMAŠTVO MLADIH

  3. Mladost kao razdoblje ključnih tranzicija  završetak redovnog obrazovanja  pronalazak zaposlenja  stvaranje vlastite obitelji  Tranzicija u odraslost u modernom društvu se produžila i postala složenija (ranjivost mladih)

  4. Pojam i razdoblja mladosti = 15 – 29 godina  15-19 (kasna adolescencija)  20 -24 (mladi punoljetnici)  25 -29 (stariji mladi)

  5. Determinante siromaštva mladih  obiteljska struktura  nezaposlenost  niske zarade

  6. Stope relativnog siromaštva prema dobi: VB i Irska

  7. Stope relativnog siromaštva prema dobi: Nizozemska, Finska i Danska

  8. Stope relativnog siromaštva prema dobi: Austrija, Belgija, Francuska i Njemačka

  9. Stope relativnog siromaštva prema dobi: Grčka, Portugal, Italija i Španjolska

  10. Udio (%) mladih koji su napustili roditeljsku kuću

  11. Stope siromaštva mladih ovisno o tome žive li s roditeljima (16-19)

  12. Stope siromaštva mladih ovisno o tome žive li s roditeljima (20-24)

  13. Stope siromaštva mladih ovisno o tome žive li s roditeljima (25-29)

  14. Stope siromaštva mladih s obzirom na sastav kućanstva (20-24)

  15. Stope siromaštva mladih s obzirom na prisutnost djece (20-24)

  16. Stope siromaštva mladih s obzirom na prisutnost djece (25-29)

  17. Stope siromaštva mladih s obzirom na zaposlenički status (20-24)

  18. Stope siromaštva mladih s obzirom na zaposlenički status (25-29)

  19. Faktori koji štite od siromaštva u mladosti  živjeti u roditeljskoj kući  biti zaposlen  imati partnera koji radi • Mjere smanjenja siromaštva mladih: - tržište rada, porezni sustav, socijalne naknade, tržište stanovanja

  20. Iznos linije siromaštva za samca (2007., u Eur)

  21. 7) INTERGENERACIJSKA TRANSMISIJA SIROMAŠTVA Pojam:  pojava kada pojedinci koji su kao djeca živjeli u siromaštvu postaju, isto tako, roditelji siromašne djece, odnosno kada se siromaštvo prenosi s generacije na generaciju (za ovu vrstu siromaštva se koristi izraz “kronično” ili “perzistentno” siromaštvo)

  22. Sposobnosti/ vještine Nasljeđe Proces intergeneracijske transmisije siromaštva Roditeljske sposobnosti i vještine Kvaliteta utrošenog vremena Kvantiteta utrošenog vremena Kvaliteta utrošenih dobara Kvantiteta utrošenih dobara Obiteljska/ roditeljska investiranja Razina završenog obrazovanja Dohodak Obrazovanje roditelja Ulaganja u usavršavanje i izobrazbu Obiteljski dohodak

  23. Što se i kako prenosi u intergeneracijskoj transmisiji siromaštva

  24. Modeli objašnjenja intergeneracijske transmisije siromaštva  Model ekonomskih resursa  Model obiteljske strukture  Model “kulture ovisnosti”  Model socijalne izolacije

  25. Intergeneracijska transmisija siromaštva i kultura siromaštva Kako prekinuti krug siromaštva: • Obrazovanje • Uloga socijalne države • “Izmještanje” djece iz obiteljskog okruženja • Promjena kulture i vrijednosnog sustava siromašnih (američki recept: rad, brak, religija)

  26. 8) ETIKETIRANJE SIROMAŠNIH Povijesna dihotomija siromašnih u kršćanskom svijetu: “siromašni po izboru” (siromašni s Petrom) “siromašni po nuždi” (siromašni s Lazarom) Dominantna povijesna dihotomija u anglosaksonskom svijetu: Zaslužni (dostojni) siromasi Nezaslužni (nedostojni) siromasi

  27. Najčešće korištena imena za siromašne kroz povijest: • Pauperi • Skitnice • Prosjaci • Opasna klasa

  28. Razlozi odvajanja zaslužnih od nezaslužnih siromašnih: • nije bilo jasne razlike između siromašnih i nezaposlenih • angloamerička protestantska tradicija • oskudni materijalni resursi • Opasnosti etiketiranja siromašnih • “borba protiv siromaštva” pretvara se u “borbu protiv siromašnih” • zadržavanje siromašnih u siromaštvu

  29. - termin “potklasa” pripisuje se švedskom ekonomistu G. Myrdalu (=siromašni na marginama tržišta rada, ekonomski suvišni uslijed tehnološkog progresa) 9) POTKLASA (UNDERCLASS) - tema potklase počinje dominirati u raspravama o siromaštvu u SAD tijekom 1980-ih Obilježja potklase koja izazivaju pozornost javnosti: seksualna ponašanja (maloljetničke trudnoće) obrasci obiteljskog života (rast broja obitelji koje vode žene) ovisnost o državnoj pomoći odbijanje poslova s niskim zaradama  sklonost drogama i nasilničkom kriminalitetu

  30. Potklasa u masovnim medijima - K. Auletta (“Underclass”, 1982.) razlikuje 4 kategorije potklase (rasne i etničke manjine): pasivni siromašni – čine ih dugotrajni korisnici socijalne pomoći (samohrane majke) neprijateljski raspoloženi ulični kriminalci koji teroriziraju gradove (pojedinci koji su često napustili obrazovni proces i ovisnici su o drogama) „hustlers“ (prevaranti, prostitutke, makroi i sl.) koji, kao i ulični kriminalci ne moraju biti siromašni, zarađuju za život u kriminalnom podzemlju, ali rijetko čine nasilne zločine traumatizirani alkoholičari, skitnice, beskućnici, otpušteni mentalni bolesnici koji tumaraju gradskim ulicama

  31. Znanstveno objašnjenje potklase - J. Wilson (1987): “The Truly Disadvantaged” "pojedinci kojima nedostaju obrazovanje i kvalifikacije i koji proživljavaju dugotrajnu nezaposlenost ili nisu članovi radne snage, pojedinci koji su upleteni u ulični kriminal i druge oblike devijantnog ponašanja, i obitelji koje prolaze kroz dugotrajno siromaštvo i/ili su socijalno ovisne“ (teritorij, zanimanje, ponašanje i povijesne okolnosti) Dvije ključne odrednice potklase: Marginalni ekonomski položaj (promjene u ekonomskim strukturama, smanjena potražnja na nekvalificiranom radnom snagom) Socijalna izolacija (klasna stratifikacija i eksodus crne srednje i radničke klase, homogenost getta)

  32. Prema Robertsu, četiri su obilježja potklase: • potklasa bi trebala predstavljati sloj koji se nalazi u nepovoljnijem položaju od najniže klase u populaciji zaposlenih. • nepovoljna situacija pripadnika potklase mora ostati takvom kroz duže vrijeme (često kroz cijeli život i kroz generacije) • potklasa bi trebala biti socijalno i kulturno odvojena od drugih društvenih skupina (članovi potklase trebali bi se razlikovati od onih koji su samo nezaposleni ili siromašni po stilu života, vrijednostima i socijalnim mrežama) • trebala bi postojati kultura potklase, koja bi bila prepreka ponovnom ulasku u redovnu radnu snagu, čak i onda kada bi druge barijere bile uklonjene.

  33. Pristupi potklasi: • 1) Individualno-kulturalistički i konzervativni pristup (potklasa ugrožava socijalni i moralni poredak; potklasa kao neka vrsta “moralne izopačenosti”) • Strukturalni pristup • (prednost strukturalnim nad kulturnim faktorima: potklasa je posljedica socioekonomskih promjena) • Agnostički pristup • (ne prihvaća da potklasa empirijski postoji; potrebna su daljnja znanstvena istraživanja koncepta potklase) • “Ateistički” pristup • (odbacuje se u potpunosti teza o potklasi; tvrdi se da akademska rasprava o potklasi služi interesima povlaštenih i vladajućih slojeva)

  34. Četiri načina mjerenja (operacionalizacije) potklase: • potklasa kao najsiromašniji segment siromašnih (npr. kao oni koji žive u siromaštvu pet i više godina) • potklasa kao populacija koja živi u područjima koncentriranog siromaštva (područja s 20% ili 40% siromašnih) • potklasa kao heterogena kategorija obitelji ili pojedinaca koji žive u istim zajednicama i imaju slične socijalne probleme • potklasa kao populacija s višestrukim socijalnim problemima, bez obzira na prostorni aspekt.

  35. 10) SOCIJALNA ISKLJUČENOST KAO NOVI PRISTUP NEZAPOSLENOSTI I SIROMAŠTVU(Dimenzije isključenosti i empirijska istraživanja)

  36. Nova obilježja siromaštva i nezaposlenosti u zapadnim društvima 1) u skoroj budućnosti ekonomski rast neće biti tako snažan da može apsorbirati ponudu radne snage (visoka nezaposlenost kao trajno društveno stanje) 2) promijenio se povijesni kontekst za one koji su najviše pogođeni nezaposlenošću (kvalifikacije postaju sve važnije s aspekta ulaska i izlaska s tržišta rada, što vodi značajnijim podjelama unutar zaposlenih i nezaposlenih; nezaposlenost kao kratkotrajno iskustvo pogađa čak i obrazovanu radnu snagu, ali dugoročno iskustvo nezaposlenosti pogađa nekvalificiranu radnu snagu) 3) nezaposlenost, siromaštvo i isključenost iz tržišta rada događaju se u situaciji povijesno neviđene akumulacije bogatstva i socijalne mobilnosti

  37. Definicija socijalne isključenosti EK: “Isključenost je proces koji gura određene pojedince na margine društva i sprječava da u potpunosti sudjeluju u društvu zbog osobnog siromaštva, nedostatka osnovnih kompetencija, šansi za cjeloživotno učenje ili zbog diskriminacije. Na ovaj se način oni udaljavaju od zaposlenja, dohotka, obrazovanja i obučavanja, kao i od socijalnih mreža i aktivnosti. Oni imaju slab pristup moći i tijelima odlučivanja, pa se osjećaju nemoćno i nisu u stanju kontrolirati odluke koje utječu na njihov svakodnevni život”

  38. Kontinuum uključenost-isključenost

  39. Skupine isključenih na međunarodnoj razini: • Rasne i etničke manjine (crnci i hispanici u SAD) • Nezaposlena i marginalizirana mladež, uglavnom druge generacije imigranata (Francuska) • 3. Dugotrajno nezaposleni (EU) • 4. Različite marginalne skupine u tradicionalnom smislu riječi (siromašni i beskućnici) • 5. Ilegalni migranti (EU)

  40. Skupine isključenih prema različitim kriterijima (studija UNDP Hrvatska):

  41. Skupine isključenih (UNDP): nastavak

  42. Središnje dimenzije socijalne isključenosti: (M. Kronauer) • 1. Isključenost iz tržišta rada • Ekonomska isključenost • 3. Kulturalna isključenost • 4. Socijalna isključenost (socijalna izolacija) • 5. Prostorna isključenost • 6. Institucionalna isključenost

  43. Empirijski pristup isključenosti kao kombinaciji dimenzija: Distribucijske dimenzije (raspodjela financijskih/materijalnih dobara i “društvenih nagrada”) Relacijske dimenzije (socijalne veze i odnosi)

  44. Dimenzije socijalne isključenosti

  45. Operacionalizacija socijalne isključenosti (I) “Začarani krug” socijalne isključenosti Napomena: Strelice s punim linijama ukazuju na čvršću prirodu veze, dok strelice s isprekidanim linijama označavaju slabije i varijabilne veze.

  46. ( 60% medijana dohotka - 1996.) Stope siromaštva nezaposlenih

  47. Razine društvenosti (socijabilnosti) • primarna društvenost • sekundarna društvenost • tercijarna društvenost

  48. Socijabilnost dugotrajno nezaposlenih

  49. Zaposlenički status i samački život

  50. Zaposlenički status prijatelja zaposlenih i nezaposlenih (EU - 1996.)

More Related