1 / 28

Što je Alternativni izvještaj o pravima djece?

STANJE DJEČJIH PRAVA U HRVATSKOJ ALTERNATIVNI IZVJEŠTAJ DJECE IZ DJEČJIH VIJEĆA O KONVENCIJI UN-a O PRAVIMA DJECE. Što je Alternativni izvještaj o pravima djece?.

Download Presentation

Što je Alternativni izvještaj o pravima djece?

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript


  1. STANJE DJEČJIH PRAVA U HRVATSKOJ ALTERNATIVNI IZVJEŠTAJ DJECE IZ DJEČJIH VIJEĆA O KONVENCIJI UN-a O PRAVIMA DJECE

  2. Što je Alternativni izvještaj o pravima djece? • Republika Hrvatska je obvezna svake četiri godine Odboru za prava djeteta UN-a iz ŽenevedostavitiIzvještajostanjudječjihpravauHrvatskoj. Osim tog službenog Vladinog dokumenta, Odbor preporučuje državama i pisanje alternativnih izvještaja od strane nevladinih udruga, a posebno su im interesantna izvorno dječja iskustva i razmišljanja o ostvarivanju njihovih prava. • “Alternativni izvještaj o stanju prava djece u Hrvatskoj – pravo na sudjelovanje”, za koje će prijedloge dati djeca iz Dječjih vijeća, bit će dostavljen Odboru u Ženevi koji će ga uzeti u razmatranje povodom razmatranja Izvješća koje je podnijela Vlada RH. Tom prilikom u hrvatskoj delegaciji bit će i jedno dijete - predstavnik/ica Dječjeg vijeća

  3. DJEČJA VIJEĆA U HRVATSKOJ • U okviru akcije “Gradovi i općine – prijatelji djece”, Savez DND Hrvatske u suradnji s DND, Dječjim forumima i gradovima i općinama potiče osnivanje i djelovanje Dječjih vijeća kako bi se bolje ostvarivala dječja prava u određenoj lokalnoj zajednici • 24 Dječja gradska i općinska vijeća u 16županija, u čiji rad je uključeno više od 350-ero djece u dobi od 9-15 godina ČAKOVEC ČAZMA DONJI MIHOLJAC DUBROVNIK KOPRIVNICA KRAPINA KRIŽ KUTINA MALI LOŠINJ NOVA GRADIŠKA OGULIN OMIŠ OPATIJA OSIJEK POŽEGA PRELOG SISAK SLAVONSKI BROD ŠIBENIK TUHELJ VARAŽDIN VELIKA GORICA VINKOVCI ZABOK

  4. SUDJELOVANJE DJECE • Polazište za definiciju– Konvencija UN-a o pravima djeteta – kontinuirani proces koji uključuje dijeljenje informacija i dijalog između djece i odraslih temeljen na obostranom povjerenju, suradnji i partnerstvu • Načela participacije: • Djeca i mladi imaju pravo da se njihovo mišljenje uvažava – osvijestiti važnost i potrebu sudjelovanja • Djeca i mladi najbolje znaju svoje potrebe i probleme • Participacija je proces i omogućuje stjecanje novih vještina • Uključivanje djece i mladih treba učiniti dijelom kulture institucija i šireg društva “Planirati nešto za djecu bez da se njih pita o tome je apsolutna glupost” (dječak iz Norveške, 11 godina)

  5. O PROJEKTU • NAZIV PROJEKTA:Stanje dječjih prava u Hrvatskoj - Alternativni izvještaj djece iz Dječjih vijeća o Konvenciji UN-a o pravima djece • NOSITELJ PROJEKTA:Savez DND Hrvatske u partnerstvu s Uredom UNICEF-a u Hrvatskoj • STRUČNI PARTNER:Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet Zagreb • PROGRAMSKO PODRUČJE: Zagovaranje i partnerstva za prava djece • RAZDOBLJE PROVEDBE:od 1. kolovoza do 31. prosinca 2011. • OPĆI CILJ: unaprijediti aktivno sudjelovanje djece u Hrvatskoj • SPECIFIČNI CILJEVI: povećana kompentencija djece iz Dječjih vijeća da se njihova mišljenja ugrađuju u važne dokumente (nacionalne izvještaje o stanju djece); povećana mreža i suradnja Dječjih vijeća u Hrvatskoj; • povećana i razvijenija suradnja i partnerstvo između djece iz Dječjih vijeća i odraslih koji odlučuju o pitanjima koja se tiču djece u zajednici • KORISNICI: a)Izravni korisnici: djeca i voditelji iz Dječjih vijeća; b) Neizravni korisnici: ostala djeca, lokalna vlast, stručna javnost, lokalni koordinatori akcije G/O, mediji

  6. AKTIVNOSTI • Edukacija mentora-voditelja za provedbu istraživanja djece za izradu Alternativnog izvještaja • Istraživanje djece iz DV-a za prikupljanje mišljenja • Održavanje 7. Susreta Dječjih vijeća Hrvatske • Obrada rezultata istraživanja kao dio “Alternativnog izvještaja djece” • Izrada konačnog teksta “Alternativnog izvještaja”

  7. TIJEK ISTRAŽIVANJA I RAZINE PARTICIPACIJE Priprema istraživanja – predparticipativna razina Edukacija, 23.9.2011., sudjelovalo 17 mentora iz 15 Dječja vijeća, voditeljica: dr. sc. Ivana Jeđud Borić • Edukacija voditelja o primjeni metode fokus-skupine za prikupljanje dječjeg mišljenja(teme: upoznavanje s metodom fokusne skupine u odnosu na djecu kao ciljanu skupinu, demonstracija i vježbanje razgovora u fokusnoj skupini • Rad na definiranju pitanja i izradi uputa za provedbu razgovora u fokusnim skupinama(stručan tim Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet)

  8. O ISTRAŽIVANJU CILJ čuti i prikupiti iskustva i mišljenja dječjih vijećnika o zastupanju djece i sudjelovanjuu životu lokalne zajednice SUDIONICI 15 fokus grupa s članovima DV iz 15 gradova i općina ukupno 95-ero djece u dobi od 9 do 15 godina u DV od 1-2 mjeseca do 6 i više godina

  9. PARTICIPATIVNA RAZINA Provedba razgovora s djecom u fokusnim grupama Prijepis razgovora (odgovora i analiza odgovora)

  10. PARTICIPATIVNA RAZINA Predstavljanje rezultata djeci na 7. Susretu Dječjih vijeća u Prelogu Rad u manjim skupinama i plenumu – provjera razumijevanja i dobivanja suglasnosti djece

  11. ZAVRŠNA OBRADA PODATAKA IZVJEŠĆE SAVEZU DND HRVATSKE PREDSTAVLJANJE REZULTATA Korisnicima – djeci iz Dječjih vijeća i voditeljim Drugoj djeci i odraslima Državnim i lokalnim vlastima i institucijama, stručnoj javnosti, medijima • “Sudjelovanje djece u Dječjim vijećima u Hrvatskoj” – u okviru pripreme Alternativnog izvještaja djece o stanju dječjih prava u Hrvatskoj • Pripremile: prof. dr. sc. Nivex Koller-Trbović, dr. sc. Ivana Jeđud Borić, prof. dr. sc. Antonija Žižak

  12. Tko izvještava od dječjim pravima u Hrvatskoj? • Dio sudionika ne zna tu informaciju • Ostali kažu: • Pravobraniteljica za djecu • Savez društava Naša djeca Hrvatske • Gradovi i općine • Ministarstva • UNICEF/ UN • Sama djeca

  13. Poruke djece Djeci Odraslima Nužnost slušanja i uvažavanja djece Radite zajedno s djecom! Kao što djeca trebaju čuti i slušati odrasle, tako i odrasli trebaju čuti i slušati djecu • Poticanje djece na veći angažman i prezentacije i provedbe svojih ideja • Potreba za boljom pripremom, razumijevanjem, upornosti i određenim „pritiscima“ na odrasle • Ohrabrivanje,podrška i povjerenje Da se uključe u sve u kaj se mogu uključiti i da bez straha vele svoje mišljenje Dječja prava su tu s razlogom, nisu za ukras i svi bi se trebali bolje angažirati oko dječjih prava

  14. REZULTATI

  15. Što je Dječje vijeće Znaju li druga djeca što je Dječje vijeće? Različita mišljenja- od toga da ne bi znali što je to Dječje vijeće, preko mišljenja da bi znali općenito, ali ne i konkretno čime se bavi, do toga znaju neki, ali ne svi nedovoljan interes druge djece nedovoljna informiranost • DV= mjesto na kojem se sastaju predstavnici sve djece u gradu, iznose svoja i mišljenja druge djece, raspravljaju i dogovaraju o problemima i prijedlozima djece, planiraju i sudjeluju u konkretnim aktivnostima te sudjeluju u gradskom vijeću sa svojim idejama i prijedlozima.

  16. Što znači imati pravo iznijeti svoje mišljenje i sudjelovati u donošenju odluka u svojoj zajednici • Imati vlastito mišljenje koje se može razlikovati od mišljenja odraslih • Pravo i sloboda iznošenje vlastitog mišljenja s ciljem da se život za djecu u gradu/općini poboljša • Moć da se zajedno s odraslima donose odluke - svojima aktivnostima i prijedlozima utjecati na donošenje odluka • Doživljaj vlastite važnosti, odgovornosti i ponosa

  17. Je li važno da djeca sudjeluju u donošenju odluka? • Svi odgovorili da je važno ili jako važno da djeca sudjeluju u donošenju odluka zajedno s odraslima • Važnost upoznavanja i razumijevanja dječje perspektive od strane odraslih • Djeca vjeruju da sama najbolje znaju koje su njihove potrebe i koji su to problemi s kojima se suočavaju

  18. Jesu li djeca ravnopravna s odraslima u predlaganju i donošenju odluka? Jesu Nisu Djeca manje zrela, manje odgovorna, imaju manje iskustva i znanja Odrasli djecu doživljavaju manje zrelom, manje pametnom i sl. • Djece i odrasli ravnopravni su u odlučivanju, ALI samo o odlukama koje se tiču djece Djeca mogu i trebala bi biti ravnopravna s odraslima, ali nisu Djeca izražavaju sumnju kada je riječ o ravnopravnosti u donošenju odluka

  19. Koliko odrasli uvažavaju mišljenje djece? • Odgovori i iskustva sudionika različiti, ovisno o konkretnoj situaciji u zajednici u kojoj djeluju (koliko dugo DV djeluje u gradu/općini; ovisno o aktualnoj situaciji u gradu/općini) • Većina odgovora negativna u odnosu na uvažavanje sugovornika od strane odraslih u njihovoj zajednici ili pak djelomično pozitivna • Mišljenje se više uvažava kada nastupaju kao Vijeće, a manje kao pojedinci • Mišljenja uvažavaju ako su ozbiljna, ako ga dobro objasne • Razlozi za neuvažavanje mišljenja- odrasli misle da su nezreli, premali, ne shvaćaju ih ozbiljno, čak im i ne vjeruju ponekad, misle da previše maštaju itd.

  20. Koliko odrasli uvažavaju mišljenje djece? • Prihvaćanje prijedloga djece dovodi do pozitivnih emocija: sreća, veselje, ponos • Osjećaj važnosti i potrebe da ubuduće još više rade • Kako znati da te odrasli uvažavaju: kad nas slušaju, postavljaju pitanja, pokazuju interes, trude se oko realizacije prijedloga

  21. Sposobnost i spremnost za zadatke dječjih vijećnika • Svi sudionici pozitivno odgovorili • Djeca navode i neke svoje osobine i prednosti za koje vjeruju da ih čine sposobnima za ulogu dječjih vijećnika: odlučnost; hrabrost; odgovornost; komunikativnost; dobar govornik; znam saslušati druge i uvažiti njihovo mišljenje; sklonost zajedničkom radu; • Uz vlastitu spremnost očekuju i pomoć odraslih ili drugih članova vijeća • Važno iskustvo u DV- oni koji su sudjelovali u više aktivnosti do sada imaju vrlo sigurne stavove o svojim kompetencijama, dok oni s manje iskustva govore o svojoj spremnosti, o tome da će se potruditi

  22. Problemi u sudjelovanju djece • Neravnopravnost odraslih i djece • Osobine djece koja su sramežljiva, povučena ili se boje izraziti vlastito mišljenje • Nezainteresiranost druge djece za takvu vrstu aktivnosti • Nedovoljna informiranost druge djece o tome čime se Dječja vijeća bave • U nekim slučajevima dječji vijećnici govore o neprihvaćenosti od strane vršnjaka (zbog svoje uloge) • Više se usmjeriti na suradnju s djecom koju zastupaju, kao i na edukaciju djece o njihovim pravima sudjelovanja

  23. Što bi pomoglo da djeca više sudjeluju? Kod odraslih Kod djece Vjerovati u sebe i ne odustajati pred teškoćama, više informirati i animirati drugu djecu na suradnju, pokazati odraslima i drugoj djeci da su odgovorni i sposobni, pa sve do predlaganja nekih konkretnih aktivnosti kako bi se to moglo ostvariti • Bolje razumijevanje, međusobno poštovanje i uvažavanje, poticanje djece na sudjelovanje te imanje vjere i povjerenja u djecu

  24. Tko izvještava od dječjim pravima u Hrvatskoj? • Dio sudionika ne zna tu informaciju • Ostali kažu: • Pravobraniteljica za djecu • Savez društava Naša djeca • Gradovi • Ministarstva • UNICEF/ UN • Sama djeca

  25. Dobici od uloge dječjeg vijećnika • Razvoj vlastite ličnosti i identiteta • Samopouzdanje, samopoštovanje, razumijevanje i poštovanje drugih • Želja za aktivnim sudjelovanjem u budućem životu, posebno u okviru zajednice u kojoj žive • Neki smatraju da to neće imati utjecaja na njihovu budućnost jer ne žele biti političari (baviti se politikom)

More Related