1 / 28

KONFERENCIJA BOLONJSKI PROCES U SRBIJI: Prva godina primene Zakona o visokom obrazovanju

KONFERENCIJA BOLONJSKI PROCES U SRBIJI: Prva godina primene Zakona o visokom obrazovanju. Beograd, Sava Centar 9. novembar 2006. Prof. dr Miroslav Plančak , UNIVERZITET U NOVOM SADU. GODINA PRVA. Inte nzivne aktivnosti na planu reformi, na svim univerzitetima u Srbiji

umed
Download Presentation

KONFERENCIJA BOLONJSKI PROCES U SRBIJI: Prva godina primene Zakona o visokom obrazovanju

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript


  1. KONFERENCIJABOLONJSKI PROCES U SRBIJI:Prva godina primene Zakona o visokom obrazovanju Beograd, Sava Centar 9. novembar 2006. Prof. dr Miroslav Plančak, UNIVERZITET U NOVOM SADU

  2. GODINA PRVA... • Intenzivne aktivnosti na planu reformi, na svim univerzitetima u Srbiji • Na većini studijskih programa primenjeni principi Bolonjske deklaracije

  3. ALI... ... proces reformi nije završen onog trenutka kada su prvi put uvedeni elementi Bolonjske Deklaracije tj. Zakona o visokom obrazovanju (ECTS, trostepeno studiranje, dodatak diplomi...). To je samo: “PRVA ITERACIJA” Očekuje nas: • evaluacija • akreditacija

  4. EVALUACIJA • Nakon prvog i svakog sledećeg izvođenja datog elementa studijskog programa (npr. predmeta, modula...) potrebno je izvršiti EVALUACIJUuz dominantnu ulogu studenata, koja može voditi do određenih podešavanja-izmena u npr. broju ECTS kredita za pojedine predmete • Ova veoma bitna procedura, koja predstavlja sastavni element Bolonjske paradigme, nije precizno definisana ni na jednom univerzitetu u Srbiji

  5. BOLONJSKA DEKLARACIJA • Usvajanje sistema lako razumljivih i upoređujućih akademskih zvanja • Usvajanje sistema visokog obrazovanja sa tri nivoa: BSc i MSc (3 min 4 max +1 ili 2) i PhD • Uspostavljanje kreditnog sitema ECTS i DS • Unapređenje mobilnosti studenata i nastavnika • Unapređenje evropske saradnje u oblasti kvaliteta tj. evaluacije i akreditacije

  6. AKADEMSKAZVANJA Baccalaureus, Magister, Doctor • Latinski nazivi koji važe od stvaranja prvih univerziteta u srednjemveku u Francuskoj, Italiji, Engleskoj… • Dominantni nazivi za univerzitetska zvanja na većini evropskih univerziteta uEvropi do XIX veka • Snaženje nacionalnih ideja uticalo je na promenu / preimenovanje latinskihnaziva u lokalne nazive. Jedino u Engleskoj, Irskoj i SAD ti nazivi su ostalinepromenjeni • Stoga, uvođenje naziva Bachelor i Master nije pomodarstvo (“amerikanizacija”) nego vraćanje starim evropskim korenima

  7. THREE-CYCLE SYSTEM OF STUDIES

  8. STRUKTURA UNIVERZITETSKIH STUDIJA

  9. THREE-CYCLE SYSTEM OF STUDIES

  10. Sa porastom obrazovnog nivoa (Bachelor-Master-PhD) raste i udeo istraživačkih aktivnosti

  11. KARAKTER POJEDINIH NIVOA STUDIJA BACHELOR • ovladavanje poznatim, bez značajnijih naučno istraživačkih aktivnosti u studijskom programu MASTER • uključuje i naučno istraživačke aktivnosti na bazi postojećih metodologija i teorijsko eksperimentalnih pristupa PhD (DOKTOR) • težište je na naučno istraživačkom radu na bazi originalnih teorijsko eksperimentalnih rešenja i metodologija

  12. KARAKTER POJEDINIH NIVOA STUDIJA

  13. FORMALISTIČKI PRISTUP PRI FORMIRANJU NOVIH STUDIJSKIH PROGRAMA • Ponekad je u restruktuiranju studijskih programa postupano čisto formalistički. Npr. 5-godišnji integralni programi su jednostavno deljeni na 2 dela (3+2 ili 4+1), bez suštinskih promena u strukturi programa. To nije u duhu Bolonjske deklaracije i novog Zakona • Primer za inženjerske studije (Siemens)

  14. unutar fakultetska • unutar univerzitetska • među univerzitetska NACIONALNA INTERNACIONALNA MOBILNOST

  15. PREDUSLOVI ZA USPEŠNU MOBILNOST STUDENATA • postojanje ECTS-a • postojanje informacionog paketauniverziteta/fakulteta: podaci o svim relevantnim pitanjima i uslovima studiranja na datom univerzitetu • diploma supplement • ugovor izmedju partnerskih univerziteta • stručne službe treba da budu obučene za prihvatstranih i odlazak domaćih studenata • definisana finansijska strana mobilnosti

  16. MOBILNOST IZMEĐU RAZLIČITIH STUDIJSKIH PROGRAMA

  17. MOBILNOST • Konkretan primer: projekat CAMPUS EUROPEA • Svojevrsna priprema za ERASMUS program. • Primena ECTS dokumenata (Learning Agreement, Transcript of Records...)

  18. PROCENTUALNO UČEŠĆE BROJA STUDENATA NA UNIVERZITETIMA I VSS

  19. ECTS OCENE (1) • Primena ECTS ocena (grading scale) nije u potpunosti prihvaćena • Ponegde je njena primena pogrešna!

  20. ECTS OCENE (2) • Obzirom na činjenicu da princip dodeljivanja ECTS ocena bazira na statističkim metodama, za korektnu primenu potrebna je kohorta koja broji najmanje 100 studenata. To značida na većini fakulteta na višim godinama nije moguće primeniti ovu metodu. Izlaz iz ove situacije može biti: • u proceduru ECTS ocenjivanja se uključuju studenti koji su položili sličan predmet (isti broj ECTS kredita, ista dužina trajanja...) na istoj godini • uproceduru se uključuju studenti iz predhodne 2-3 generacije (sve dok se ne formira kohorta od 100 studenata)

  21. AKTUELNE AKTIVNOSTI I NOVI IZAZOVI • Akreditaciona komisija, proces akreditacije • Recenzenti Akreditacione komisije • Kvalifikacioni okvir - Qualification Framework • Precizna tranziciona pravila (ekvivalencija, stari – novi nastavni planovi, uslovi prelaza sa starih na nove nastavne planove, zvanja...) • Privatni univerzitet / fakultet • Precizno definisati pravila prelaska sa visokih strukovnih škola na univerzitet

  22. studije Elektrotehnike– 4 ECTS PREDMET: Uvod u računarstvo studije Vizuelne komunikacije–6 ECTS PREDLOZI, MIŠLJENJA, DILEME... • U proces reforme visokog školstva uključiti i van univerzitetske institucije (npr. Društvo inženjera i tehničara, Privredna komora, Akademija nauka, sindikat...) • Jedan isti predmet može na raznim fakultetima imati različiti broj ECTS PRIMER

  23. RANGIRANJE UNIVERZITETA / FAKULTETA U SRBIJI? ZAŠTO DA NE! • Time bi se postiglo: • diverzifikacija ponude studijskih programa • razvijanje pozitivnog takmičarskog duha među institucijama • I sada postoji neka vrsta nezvaničnog rangiranja!

  24. DISKREPANCIJA između zahtevanih kompetencija tržišta rada i kompetencija stečenih na univerzitetima TRŽIŠTE RADA TRAŽI: NAGLASAK PRI OCENJIVANJU: • visoke IT kompetencije • stručno znanje • rad pod stresom • organizovanje • pregovaranje • primena pravila i regulativa • ekonomsko rasuđivanje • komunikacione sposobnosti • preuzimanje odgovornosti idonošenje odluke • strani jezici • usvojene paradigme,teorije i koncepti • redovno pohađanje nastave

  25. SOFT SKILLS • To je katalog sposobnosti kaošto su, na primer: • socijalna kompetentnost • timski rad • sposobnost/spremnost na kompromise • komunikativnost • kompetentnost prezentacije materije/problema • interkulturalna kompetencija • sposobnot brzog i efikasnog pronalaženja rešenja (“probijanje”, “snalaženje” - u pozitivnom smislu) • sposobnost logičnog rezonovanja (thinking skills, Denkvermoegen) DILEMA: Gde i na koji način se stiču soft skills?

  26. HVALA NA PAŽNJI!

More Related