Blaga svjetlost zvijezda – priča s Harvarda

1. Da se zvijezde mogu vidjeti.. seneka Blaga svjetlost zvijezda – priča s Harvarda

2. Antun Branko Šimić 1898. – 1925. ... pusti da cijelog tebe prođe blaga svjetlost zvijezda... (Opomena)

3. .. Harvardska zvjezdarnica Pickeringov harem .. o zvjezdanoj svjetlosti spektroskopija i fotometrija .. istraživanja danas arhivska fotometrija povratnih nova

4. Harvard College Observatory, Cambridge, MA, Jan, 2011

5. “Pickeringov harem” ili “harvardska računala” Edward Charles Pickering direktor HCO (1877. -1919. ) sa svojim djelatnicama

6. Kućna pomoćnica koja to može obaviti bolje Williamina Paton Stevens Fleming Dundee, Scotland 1857. – Boston, Massachusetts1911.

7. W. P. S. Fleming • Henry Draper katalog • Katalogizirala • više od 10 000 zvijezda • 59 maglica • preko 310 promjenljivih zvijezda • 10 nova

8. W. P. S. Fleming 1888. Otkriće maglice Konjska glava na Harvardskoj ploči B2312

9. W. P. S. Fleming Harvardska ploča B2312

10. “Popisivačica neba” U današnjim burnim vremenima dobro je za utočište imati nešto izvan našega planeta, nešto fino i udaljeno. A. J.Cannon Annie Jump Cannon Dover, Delaware 1863. - Wellesley, Massachusetts 1941.

11. A. J. Cannon • “Njezin” HD katalog ima 230 000 • zvijezda • otkrila 300 promjenljivih zvijezda

12. Spektroskopija

13. Emisijska linija l Apsorpcijska linija l Kontinuirani spektar

14. Emisijski spektar Emisijska linija H Fe l Apsorpcijska linija Apsorpcijski spektar l

15. A. J. Cannon Klasifikacija zvjezdanih spektara

16. A. J. Cannon Harvardska klasifikacija zvjezdanih spektara OB A FGKM heineirlisse

17. A. J. Cannon O B A FGKM 10000 7500 6000 5000 4000 3000 T/K L/ Lo HR Dijagram

18. Život zvijezde RGB - grana crvenih divova ZAMS- nulto doba glavnog niza Glavni niz

19. Klasificiranje zvijezda je izravno utjecalo na cjelokupna istraživanja strukture svemira. Čovjek je spoznao svoje relativno malo mjesto u nastanku svega, jedinstvo Prirode i svoju povezanost s Prirodom sposobnošću da je shvati. A. J. Cannon

20. Žena koja je otkrila kako izmjeriti svemir Imala je sretnu osobinu da cijeni sve što je vrijedno i milo u ljudima, a priroda ju je obdarila s toliko svjetlosti da joj je sve u životu bivalo prekrasno i ispunjeno smislom. George Johnson Henrietta Swan Leavitt Lancaster, Massachusetts 1868. – Cambridge, Massachusetts 1921.

21. New England Magazine, 1892 C.E.Pickering W.P.Fleming A.J.Cannon H.S.Leavitt HSL, volonterka 1892. kasnije “kao računalo” za $10,50 tjedno.

22. Prividna zvjezdana veličina m 1,79 Dubhe 2,23 3,32 Mizar Megrez Merak Alioth 2,34 Elkeid 1,76 Phecda 1,85 2,41 g UMa - Ursa Major Hiparh iz Nikeje 190? – 120 pr. Kr.

23. M = m + 5 ­- 5 log rpc apsolutna zvjezdana veličina udaljenost zvijezde izražena u parsecima (1 pc = 3,26 g.s.) prividna zvjezdana veličina

24. Prividna m i apsolutna zvjezdana veličina M m M 1,79 -0,22 Dubhe 2,23 -1,09 3,32 Mizar Megrez -0,60 Merak Alioth 2,34 0,33 Elkeid 1,76 Phecda 1,85 2,41 0,41 g 0,36 -

25. H.S. Leavitt Otkriće relacije veze perioda i sjaja Cefeida

26. H.S. Leavitt Cefeide m Krivulja sjaja 3,7 3,9 4,1 4,3 4,5 0 5 P / dan

27. H.S. Leavitt m m Leavitt, H. S. Pickering, E. C., Periods of 25 Variable Stars in the Small Magellanic Cloud, Harvard College Obs.Circular, 173 (1912) 1 log P M = m + 5 ­- 5 log rpc M udaljenosti zvijezda Malog Magellanovog oblaka približno jednake

28. H.S. Leavitt • Određivanje udaljenosti galaksije 1. pronaći u njoj cefeidu m • izmjeriti prividnu zvjezdanu veličinu m • 3. mjeriti sjaj cefeide u vremenu, odrediti period pulsacija P M log P • 4. s grafa M=f(P) očitati apsolutnu zvjezdanu veličinu M • 5. iz relacije - izračunati r M = m + 5 ­ 5 log rpc

29. H.S. Leavitt ...Henrietta S. Leavitt pronašla je ključ za određivanje veličine svemira, a Edwin P. Hubble je taj ključ stavio u ključanicu i svojim otkrićima ga zavrnuo. David H. and Matthew D.H. Clark, Measuring the Cosmos

30. HCO “logbooks” – dnevnici mjerenja

35. “Papirnate lutkice” S lijeva na desno: Ida Woods, Evelyn Leland, Florence Cushman, Grace Brooks, Mary Van, Henrietta Leavitt, Mollie O'Reilly, Mabel Gill, Alta Carpenter, Annie Jump Cannon, Dorothy Black, Arville Walker, Frank Hinkely, and Prof. Edward King.

36. Harvard Smithsonian Center for Astrophysics, Jan, 2011

37. GRUPA KLASA TIP Tip I - Klasične Tip II – W Virginis Cefeide RR Lyrae RV Tauri Dugoperiodičke PERIODIČKI PROMJENLJIVE Mire Polupravilne INTRINZIČNO Supernove Nove Povratne nove Patuljaste nove Simbiotske R Coronae Borealis ERUPTIVNE (KATAKLIZMIČKE EKSPLOZIVNE) PROMJENLJIVE ZVIJEZDE POMRČINSKE DVOJNE EKSTRINZIČNO ROTIRAJUĆE PROMJENLJIVE http://outreach.atnf.csiro.au/education/senior/astrophysics/variable_types.html#

38. Što su novae?

39. De Nova Stella Tycho Brahe (1546. - 1604.) ...1572. godine, jedanaesti studenog, poslije Sunčeva zalaza. ... spazih točno nad glavom, neobičnu zvijezdu, znatno sjajniju od ostalih. Poznavao sam, međutim, još od djetinjstva sve zvijezde vrlo dobro, te se odmah sjetih da prije na tome mjestu nije bilo zvijezde ni najslabijeg, a kamoli tako uočljiva sjaja… Bilo je to pravo čudo...

40. Nova Cyg 1975 (HST)

41. Tycho novae remnants, composite X+IR Chandra X-Ray Observatory, Spitzer Space Telescope, Calar Alto Observatory

42. m vrijeme

43. Dvojni sustav zvijezda

44. masivnija zvijezda postaje crveni div

45. prijenos mase s diva na pratioca

46. zajednička ovojnica ostatka diva i pratioca

47. Nova Cyg 1992 (HST) 31.5.1993. 14.1.1994. Izbacivanje, ekspanzija ovojnice, udaljavanje para

48. rasplinjavanje ovojnice jezgra diva postaje bijeli patuljak

49. novae pratioc evoluira u diva prijenos mase na bijelog patuljka

50. Supernovae tip I masa bijelog patuljka se povećava do kritične, kad eksplodira