1 / 8

KADA ČESTICA NIJE ČESTICA?

KADA ČESTICA NIJE ČESTICA?. Uvod u nanoznanost. Marija Kozina Marta Norac-Kljajo Štefica Vlahović Antonio Zemunik. Uvod. Na što mislimo kada kažemo da se nešto ponaša kao val ili kao čestica? Svjetlost kao val i svjetlost kao čestica

archer
Download Presentation

KADA ČESTICA NIJE ČESTICA?

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript

  1. KADA ČESTICA NIJE ČESTICA? Uvod u nanoznanost Marija Kozina Marta Norac-Kljajo Štefica Vlahović Antonio Zemunik

  2. Uvod • Na što mislimo kada kažemo da se nešto ponaša kao val ili kao čestica? • Svjetlost kao val i svjetlost kao čestica • Isaac Newton – čestična teorija svjetlosti (svjetlost se sastoji od malih čestica koje se gibaju pravocrtno i velikom brzinom) • Christiaan Huygens – valna teorija svjetlosti (svjetlosni valovi se šire poput valova nastalih na mirnoj vodi kada u nju ubacimo kamen

  3. Svjetlost kao val • pokušalo se objasniti preko ogiba svjetlosti na pukotini • 1801.godine Young izvodi pokus

  4. ulazna svjetlost dolazi na prvu prepreku na kojoj se nalazi tanka pukotina • val koji nastaje dolazi do druge plohe koja sadrži dvije tanke paralelne pukotine koje služe kao koherentni izvori • svjetlost iz tih dviju pukotina tvori na zastoru svijetle i tamne pruge • te pruge su produkt konstruktivne i destruktivne interferencije • da je svjetlost čestica prošla bi samo kroz gornju ili donju pukotinu i ne bi došlo do interferencije • koncem 19.stoljeća smatralo se da se sve zna o svjetlu i njegovoj prirodi

  5. Svjetlost kao čestica • dokazao je Albert Einstein fotoelektričnim učinkom i za to dobio Nobelovu nagradu 1921. godine • pojedini elektron može napustiti metal ako mu se preda minimalna energija zvana izlazni rad

  6. Elektron – val ili čestica? • elektron je subatomska čestica • valna priroda elektrona je dokazana pokusom sličnim Youngovom

  7. De Broglieova hipoteza • “Ako svjetlost osim valnih posjeduje i čestična svojstva, da li onda česticama supstancije, kao što su na primjer elektroni, treba također osim čestičnih pridružiti i valna svojstva?” • primjena eletronskih mikroskopa koji koriste valnu prirodu elektrona, te njihov ogib i interferenciju • jedan od osnovnih postulata nove valne ili kvantne mehanike

  8. Zaključak • U našem svakodnevnom životu stvari su opisane Newtonovim zakonima kretanja, ali kada dođemo do malih veličina tu stupaju na snagu kvantni zakoni. • Subatomske čestice imaju dvostruku prirodu, te ovisno o tome kako ih promatramo, one se mogu ponašati i kao čestice i kao valovi.

More Related