1 / 20

Upravljanje profitom

Upravljanje profitom. Neki aspekti iskazivanja profita Raspodjela profita. Ekonomski vs računovodstveni profit. Ekonomski profit = ex ante = usmjeren u budućnost (prirast u kapitalizovanoj vrijednosti) = dugoročan Konvencionalno računovodstvi = ex post mjerenje.

tod
Download Presentation

Upravljanje profitom

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript


  1. Upravljanje profitom Neki aspekti iskazivanja profita Raspodjela profita

  2. Ekonomski vs računovodstveni profit • Ekonomski profit = ex ante = usmjeren u budućnost (prirast u kapitalizovanoj vrijednosti) = dugoročan • Konvencionalno računovodstvi = ex post mjerenje. • Potrebno: alokacija ekonomskog profita na računovodstvene obračunske periode. • Postiže se: računovodstvenim ex ante pristupom = obračun rezultata unaprijed + praćenje toga od strane periodičnih ex poste obračuna = zajednička primjena.

  3. Nije važna samo informacija o tome šta će se desiti u budućnosti... • Kontrola pozicije i razvoja. • Finansijska i zarađivačka snaga. • Kreditorima info o finansijskom položaju, solventnosti i izgledima. • Ulagačima info o očekivanjima dividende. • Kreditorima i budućim zaposlenima info o izgledima rentabilnosti i solidnosti.

  4. Profit kao rezultat u bilansu uspjeha • Načelo konzervatizma (opreznosti): “ne anticipirati nikakve dobitke i osigurati se za sve gubitke”. • To znači: radije podcijeniti nego precijeniti periodični rezultat. • Da – zaštita povjerilaca  spriječiti raspodjelu previsoko odmjerenih rezultata  going on concern • Ne – fiskus?

  5. Dolazimo do pitanja latentnih rezervi • Opravdavamo ih: “izraz su računovodstvene opreznosti”. • Fleksibilan instrument za obilkovanje rezultata u oba pravca. • One su ostvareni a neiskazani dio dobitka  međuperiodično pomjeranje dobitka (u okvirima prava, principa...)

  6. Daju mogućnosti: • Oprezno odmjeravanje periodičnog rezultata. • Prikazivanje povoljine rentabilnosti u periodima povremenog pada prinosne snage. • Izbjegavanje iskazivanja povremenih gubitaka aktiviranjem rezervi. • Veće zadržavanje dobitka kada akcionari akcentiranju veću isplatu dividendi na uštrb dugoročnih interesa. • Stvaranje rezervi za lakše pariranje konkurenciji. • Itd.

  7. Raspodjela dobiti

  8. Akcionar • Podvojenost davaoca kapitala od bitisanja društva. • Neposredno ne raspolaže uloženim sredstvima ali je vlasnik. • Biraju upravu. • Nose najveći rizik.

  9. Dividenda • Jedini regularni kanal za prenošenje korporativne imovine na akcionare. • Raspoloživi dobitak ≠ stvarno transferirani. • Zašto se pravi politika dividendi? • Visina • Stabilne vs fluktuirajuće • Način plaćanja • Pravila: • Neto profita. • Održanja uloženog kapitala. • Insolventnosti.

  10. Procedura isplate • Datum objave • Datum evidentiranja vlasništva • Datum plaćanja

  11. Najkotroverzniji problem u finansijskoj teoriji i praksi • Koji dio podijeliti akcionarima a koji zadržati? • Najvažnija komponenta dugoročne finansijske strategije preduzeća  direktan uticaj na tržišnu vrijednost. • Plus: prikazani dobitak za raspodjelu nije uvijek moguće isplatiti?? • DPS < EPS < CFPS. Onda da! • Budžet gotovine!!!

  12. Vječna dilema • Da li isplata dividendi direktno utiče na tržišnu vrijednost akcija? • Politika rezidualnih dividendi  nema uticaj! Ona je “ostatak” nakon finansiranja profitabilnih projekata. • Aktivna politika dividendi  direktan uticaj

  13. Stabilnost plaćanja dividendi • Politika stabilnih dividendi. • Politika fluktuirajućih dividendi. • Politika stabilnih periodičnih dividendi plus ekstra dividenda na kraju.

  14. Stabilne dividende • Najčešće. • Postiže se poslovnom aktivnošću, mjerama bilansne politike i odlukama iz domena dividendne politke. • Pomjeranje dividendnih isplata prema trendu neto dobitka. • Isplata zavisi od tekućeg i akumuliranog dobitka  da bi se obezbijedila stabilnost.

  15. Izbjegavaju se mogući negativni efekti koje ima smanjenje dividendi. • Sigurnost ulagačima  prati manji rizik  niža zahtijevana stopa prinosa  veća tržišna vrijednost. • Pouzdane informacije o dugoročnoj zarađivačkoj moći. • Akcionari ne dezinvestiraju. • Preko g faktora u modelu za procjenu vrijednosti utiče na tržišnu cijenu akcije. • Indikator finansijskog zdravlja u dobrim i lošim vremenima.

  16. Fluktuirajuća • Ređa. • Zavisi od dobitka ali i investicionog ulaganja. • Kakva su informacija o sigurnosti tržišne cijene? • Zato prihvatljiva za: • Korporacije koje nemaju nepredvidiva, česta i velika odstupanja u zaradama. • Male korporacije.

  17. Manje kvartalne plus ekstra na kraju godine • Kompromis. • Atraktivna za preduzeća sa: • Varijabilnim profitom. • Promjenjivim zahtjevima za samofinansiranjem.

  18. Način isplata dividendi • Gotovina – najčešći. • Dividende u obliku akcija (20% znači za pet postojećih dobije jednu novu): • Nema dovoljno gotovine. • Nove akcije – signal menadžmenta na povećanje profitabilnosti. • Kapitalizacija neraspoređenog dobitka.

More Related