Upravljanje profitom

1. Upravljanje profitom Trošak kapitala kao osnova za vođenje politike dobiti Mjerenje rezultata

2. Pojam finansijske strukture • Vlasnički kapital, dugoročni i kratkoročni dugovi (krediti, zajmovi, obveznice) na koje plaćamo kamatu. • Obaveze prema dobavljačima, državi, zaposlenima spontane su prirode i zato ih ne uključujemo u pojam finansijske strukture, kod izračunavanja njenog troška. • Struktura kapitala • Finansijska struktura = struktura kapitala + kratkoročni finansijski dugovi.

3. Politika dobiti i troškovi kapitala • Zahtijevana stopa prinosa na različite oblike finansiranja (vrste izvora finansiranja). • Troškovi kapitala moraju biti inkorporirani u politiku projektovanja dobiti: • Mehanizam zaštite od preuzimanja nerentabilnih projekata. • Politika dobiti je sredstvo za dostizanje ciljne funkcije preduzeća. • Trošak kapitala usmjeren u maksimiranje tržišne vrijednosti preduzeća. • Rezultat = dvosmjerna povezanost troškova kapitala i dobiti.

4. Prenisko određeni troškovi kapitala  neprivlačno preduzeće za investitore (akcionare)  nema dovoljno kapitala za planirane aktivnosti. • Previsoko određeni troškovi kapitala  veće opterećenje  preko politike zadavanja dobiti povećanje cijena  gubitak kupaca... • U oba slučaja: udaljavanje od ostvarenja postavljenih ciljeva.

5. Planirani dobitak mora da bude najmanje toliki da pokrije troškove finansiranja. • Trošak kapitala zaštita od nerentabilnih investicija = zaštita dobitka. • I krug se ponovo zavrti....

6. Kako pristupamo izračunu? • identifikacija vrsta i veličine (iznosa) pojedinih izvora finansiranja kompanije, • procjena troška zaduženosti (jedna vrsta izvora finansiranja), • procjena troška vlasničkog kapitala (druga vrsta izvora finansiranja), • izračun ponderisanog prosjeka oba troška WACC – Weighted Average Cost of Capital

7. Trošak duga • Zanemarujemo obaveze koje nemaju eksplicitni trošak kamata • Znači = trošak duga je kamata koju plaćamo za servisiranje duga i to efektivnakamatna stopa • VAŽNO: poreski štit!

8. Trošak zadržane dobiti • Zabluda o besplatnom izvoru finansiranja. • Oportunitetni trošak ulaganja za vlasnike • Cijena akcionarskog kapitala korigovana za količnik stopa poreza na isplaćenu dobit i kapitalnu dobit.

9. Trošak preferencijalnih akcija • Njihov karakter: hibrid duga i akcije. • Zato i trošak računamo slično kao kod duga (unaprijed znana visina dividende) i akcije (u odnosu na cijenu akcije) – odnos dividende i tržišne vrijednosti akcije.

10. Trošak običnih akcija Najteže izračunati! • Model diskontovanja dividendi • Trošak duga + premija za rizik (približno 3%) • CAPM model

11. Capital Asset Pricing Model • Model određivanja cijene financijskoj imovini. • Daje nam odgovor na pitanje: Koliko bi mogao (će) investitor zahtijevati prinosa za ulaganje u neke akcije. • Sistemski i nesistemski rizik • RRF – Bezrizična stopa prinosa • RM – Rizična stopa prinosa • β–Mjera sistematskog rizika

12. Dalje o beti... • Da bi upoznali Betu, moramo pomenuti SML – Karakterističan smjer akcije Karakterističan smjer predstavlja očekivanu vezu između dodatnog prinosa na akciju i dodatnog prinosa na tržišni portolio • Nagib na liniji karakterističnog smjera je BETA

14. Koraci u izračunu • Korak 1: određivanje nerizične stope prinosa (RRF) – cijena državne obveznice. • Korak 2: ocjena koeficijenta beta (β) za akciju (kompaniju), • Korak 3: ocjena očekivanog prinosa ukupnog tržišta (RM) –kao aproksimaciju uzimamo prinos berzanskog indeksa berze na kojoj kotira i akcija kompanije koju proučavamo, • Korak 4: izračun po navedenoj formuli.

15. I konačna formula za CAPM Tržišnapremija za rizik Kretanje akcije u odnosu na tržište Premija za rizik akcije • CAPM će se promijeniti ako se neka od varijabli promijeni, ili se promijeni naklonost investitora prema riziku.

17. Često postavljana pitanja u vezi sa troškom FS: • Da li je metoda upotrebljiva i za procjenu kompanije koja nije akcionarsko društvo? Da, a trošak vlasničkog kapitala računamo pomoću referentne kompanije (veći je malo od nje). • Budući da je trošak zaduženosti niži od troška vlasničkog kapitala, mogu li smanjiti trošak FS povećavajući udio zaduženosti? Ne beskonačno  veća poluga, rizičniji smo za zajmodavce, povećavaju svoju maržu za rizik a nama viša kamatna stopa. Zbog povećanog rizika i vlasnici zahtijevaju viši prinos.

18. Mjerenje vrijednosti

19. Strateški cilj kompanije • Stvaranje ekonomske dodane vrijednosti za ulagače • Ključno pitanje za ulagače: najpovoljnija alternativa • Neophodno pronalaženje pokazatelja koji ukazuju u kojoj mjeri kompanija ostvaruje tu dodanu vrijednost.

20. Nove metode – mjere dodane vrijednosti: • Diskontovani novčani tok kog zagovara LEK/Alcar Consulting Group • Gotovinski prinos na investiciju (CFROI) kog zagovara BCG-HOLT • Prinos na investirani kapital (ROIC) kog zagovara McKinsey & Co. • Ekonomska dodana vrijednost (EVA) kog zagovara Stern Stewart & Co..

21. Svim metodama zajedničko: • Menadžeri kompanije kreiraju vrijednost kada donose odluke koje daju koristi koje su veće od troškova: • Koristi su raspoređene u različitim periodima • Troškovi su direktni i indirektni Ključ: TROŠKOVI KAPITALA

22. Peter Drucker: • “Ono što nazivamo dobit, novac koji ostaje na korist glavnici, obično uopšte nije dobit. Ukoliko kompanija ne ostvari dobit koja je veća od troškova kapitala, ona radi s gubitkom. Nije pri tome bitno što plaća poreze kao da ostvaruje stvarnu dobit. Poduzeće vraća ekonomiji manje nego što uzima u obliku resursa. Ono dakle ne stvara, nego uništava vrijednost.” (Novak 2002, 272).

23. EVA • Mjerarealnogdobitkajer ne uzima u obzirsamoračunovodstvenoiskazanunetodobitnegopoštujeiukupnetroškovefinansijskestrukture. • “Odbijamo” ne samo trošak servisiranja dugovanja nego i ...? • Ekonomskadobit je razlikaizmeđuoperativnedobitiitroškovakapitala

24. Ekonomska dobit = (Neto operativna dobit nakon poreza) – (Trošak kapitala x Kapital) • EVA = NOPAT – (Investirani kapital × WACC) • U vrednovanju učinaka kompanije u datom periodu, ekonomska dobit pokazuje da li je vrijednost dodana (pozitivna ekonomska dobit) ili smanjena (negativna ekonomska dobit).

26. Poslovni dobitak poslije poreza smo računali ovako: • Investirani kapital je sljedeći: • Trošak kapitala računamo pomoću WACC formule i uz pretpostavku da je porez na dobit 10%: • Dakle, EVA je u 2006. godini iznosila: 232.000 – (1.970.000 × 11,66%) = 2.470 KM, što je ostvarena vrijednost za vlasnika. Računovodstvena dobit je bila 160.000 KM. • U 2007. godini se situacija pogoršala i EVA iznosi: 189.000 – (2.080.000 × 11,77%) = – 56.000 KM, a računovodstvena dobit je bila 100.000 KM.

27. MVA • Razlika između tržišne vrijednosti kompanije i vrijednosti investiranog kapitala u nju

28. Projekcija slobodnih novčanih tokova  prvo planski bilansi: • procjenu rasta prihoda od prodaje • maržu bruto dobiti • učešće svih ostalih troškova poslovanja (bez amortizacije koju posmatramo odvojeno) u prihodima od prodaje • prosječnu stopu amortizacije stalnih sredstava • Pošto rast prihoda od prodaje (procijenili smo ga u tački 1.) utiče na povećanje obrtne imovine izračunamo koeficijent obrta obrtne imovine u baznoj godini. Da bismo ispoštovali konstitucijsku strukturu sredstava, znamo da promjene u visini obrtne imovine prati i promjena u visini stalne imovine koja je potrebna u poslovnom ciklusu, pa zato izračunamo u baznoj godini i koeficijent obrta ukupne imovine kako bismo mogli projecirati i promjenu vrijednosti stalne imovine. • Rastom obrtne imovine rastu i izvori njenog finansiranja, što znači da prvo moramo pogledati za koliko će se povećati obaveze prema dobavljačima, za šta koristimo koeficijent obrta obaveza prema dobavljačima iz bazne godine i upotrebljavamo ga u budućim periodima. • Ako prenesane dobit i povećane obaveze prema dobavljačima ne budu dovoljne za finansiranje povećanja vrijednosti sredstava u budućim periodima, moramo planirati i dodatno zaduživanje. • Napravimo amortizacioni plan dugovoročnih zajmova koje trenutno imamo kako bismo vidjeli koliki su nam rashodi kamata u budućim periodima ali i koliko glavnice otplaćujemo u tim budućim periodima.

29. Izračun slobodnog novčanog toka:

31. Povećanje obrtnih sredstava (potrebno dodatno ulaganje u viši iznos) minus povećanje obaveza prema dobavljačima (tim “povećanjem” finansiramo dio povećanja obrtne imovine a za preostali dio nam treba dodatni izvor finansiranja. Povećanje vrijednosti stalnih sredstava u planskom bilansu plus obračunata amortizacija jer je ona po definiciji alokacija sredstava radi prikupljanja i ulaganja u zamjenu sredstava koja se obrabljuju upotrebom u poslovnom procesu preduzeća.

32. Sada možemo izračunati tržišnu dodanu vrijednosti preduzeća, znajući da je prosječna ponderisana cijena njegove finansijske strukture 15,5%: • Tržišna vrijednost preduzeća u cjelini = 39.291 + 3.500 = 42.791 hKM. • Pošto smo prethodno izračunali vrijednost investiranog kapitala u prvoj godini simulacije, možemo utvrditi tržišnu dodanu vrijednost na kraju prve godine simulacije: • MVA = 42.791 – 38.850 = 3.941 hKM. • Možemo zaključiti da preduzeća stvara odnosno povećava vrijednost za svoje vlasnike. Spontani izvori finansiranja