Ivotinje afrike
Sponsored Links
This presentation is the property of its rightful owner.
1 / 59

ŽIVOTINJE AFRIKE PowerPoint PPT Presentation


  • 154 Views
  • Uploaded on
  • Presentation posted in: General

ŽIVOTINJE AFRIKE. FILIP ( I ĐURĐICA) COHA 6.c OŠ SESVETSKA SOPNICA. FAUNA AFRIKE. Fauna Afrike najbogatija je i najraznovrsnija na svijetu.

Download Presentation

ŽIVOTINJE AFRIKE

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation

Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author.While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server.


- - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - E N D - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - -

Presentation Transcript


IVOTINJE AFRIKE

FILIP (I URICA) COHA6.cO SESVETSKA SOPNICA


FAUNA AFRIKE

  • Fauna Afrikenajbogatija je i najraznovrsnija na svijetu.

  • Vladaju goleme klimatske raznolikosti, od velike vruine do jake hladnoe, a razliitost tamonje vegetacije omoguuje ivot cijelom nizu ivotinja, meu kojima su sisavci, ptice, gmazovi, ribe i kukci.

  • u Africi ivi najbra kopnena ivotinja -gepard, najvea ptica -noj, te najvea kopnena ivotinja -slon.


NAJPOZNATIJE AFRIKE IVOTINJE


LAV kralj ivotinja

Kralj ivotinja jedan je od najjaih

predatora na planeti i najbolji

lovac ivotinjskog svijeta.

Urlik lava moe doi i do 100 decibela, to je ekvivalent glasnoi sirene ili uzlijetanja aviona na udaljenosti od 300 m, a uje se i do osam kilometara u daljinu.


Lavovi su meu najveima afrikim mesoderima, a mogu ubijati i slonove, irafe i nilske konje. Jedini su rod maaka koji ubija u oporima, a plijen love timskim radom, razvijenim strategijama i brzinom. Lavica obavlja vie od 90% lova.

Lavovi su smrtni neprijatelji divljih pasa i hijena. Lavovi "mrze" svoju konkurenciju i ubijaju ih drukije od ostatka plijena koji namjeravaju jesti. esto grizu divlje pse i hijene po kraljenici ostavljajui ih paralizirane da ekaju smrt.


S obzirom na to da su izolirani i dovedeni na rub nestajanja, bijele lavove moete pronai samo na jednome mjestu na Zemlji, u Timbavatiju u Junoj Africi. Njihovo posebno krzno nastalo je udnom genetskom promjenom. Bijeli lavovi prema Svjetskom savezu za ouvanje nisu zatieni zakonom.


Kad nomadski lavovi naiu na krdo, poubijaju svu mladunad. Iako je obiaj da ih lavovi ubijaju, vrlo ih rijetko jedu. Lavice se esto bore kad novi lavovi pokuavaju ubiti njihovu mladunad. To je jedan od glavnih razloga da lavice ive u oporima.


LEOPARD

Dobro maskirani leopard poznat je po svojoj sposobnosti prikrivanja kao i po savreno razvijenim osjetilima.

Sluh leoparda dvostruko je bolji od sluha ovjeka, a vid je u sumraku ak esterostruko bolji.


  • Poznati su kao dobri plivai, a ribe su esto sastavni dio njihove prehrane.

Ubijeni plijen esto nosi u kronje stabala da bi ga zatitio od hijena i drugih velikih grabeljivaca.

  • Vodu pije najradije svaki dan, ali bez nje moe izdrati i itavih mjesec dana.


GEPARD

  • Gepard najbra kopnena ivotinja na svijetu.

U jednom sprintu moe dosegnuti brzine i do 100 km/h.

Maksimalnu brzinu od preko 100 km/h moe postii u roku od samo 3 sekunde.


Ve 3000 godina prije Krista ljudi se dresirali geparde za lov.

Uplaeni gepard upozorava pokazujui zube.


HIJENA

Postoje prugasta, smea i pjegava hijena.

Pjegava hijena se smije dok jede tek ubijenu lovinu i tako esto privue lavove koji ih onda rastjeraju i zbog toga ih se naziva kukavicama.


Smea hijena velikom spretnou otvara nojeva jaja i jede njihovu unutranjost, dok ih pjegava hijena razbija o pod kako bi pojela njihov sadraj.

Kada je prugasta hijena napadnuta, esto se pretvara mrtvom, ali se podigne i pobjegne im proe opasnost. Ne bira hranu i jede sve to naie.


IRAFA

are na krznu irafe kod svakog su pojedinog primjerka drugaije.

irafaje najvia kopnena ivotinja.

Moe narasti i do est metara, trati gotovo 100 km/h, a udarac kopita moe biti smrtonosan.

Jedna je od rijetkih ivotinja koja se raa s rogovima


Odrasla irafa na dan pojede oko 60 kg lia i izdanaka, to ini tridesetinu njezine tjelesne teine.

Spavaju samo oko 1,9 sati (30 minuta dubokog sna) dnevno, a i taj san je podijeljen u nekoliko odvojenih intervala.

Istanano osjetilo vida i iznimna visina omoguuju da zamijete svakog mogueg napadaa.

irafa moe ivjeti bez vode due nego deve.


ZEBRA

Zebrine pruge unikatne su poput otiska prsta, ali svaka vrsta ima svoj uobiajeni uzorak.

U zatoenitvu moe ivjeti vie od 20 godina.

Glasa se kao magarac.


  • Prije se vjerovalo da su zebre bijele, s crnim prugama (jer neke zebre imaju bijel trbuh). Embrioloki dokazi ipak pokazuju da su zebre crne, sa bijelim prugama i bijelim trbuhom.


GNU

Rije gnu potjee iz dijalekta Hotentota a opis je glasanje ivotinja koje zvui kao lajavo dahtanje.

Ima glavu vola, grivu i rep konja te rogove bivola ali je zapravo vrsta antilope.


Svake godine u svibnju i lipnju velika krda gnuovaizebrase uputi od sredinjih ravnicaSerengetijaprema zapadnim velikim trajnim lokvama vode. To je najvea seobasisavacana svijetu, koju esto zovu Deseto svjetsko udo prirode.


SLON

Na dan mogu pojesti oko 225 kg biljne hrane i popiti do 136 l vode odjednom.

Bre tri od ovjeka, brzinu od 8-10 km/h moe odravati satima.

Slonovi su najvei kopneni sisavci na Zemlji, visoki preko dva metra i teki oko pet tona.


  • Mirna, njena i brina stvorenja, osim to posjeuju posljednje prebivalite svojih uginulih lanova krda zabiljeeno je da ak znaju zaplakati kada ugine mladune.

  • Moe doivjeti najveu starost meu kopnenim sisavcima: 70 godina.

  • Slonovi su jedine ivotinje koje ne mogu skoiti.

  • Slonova kljova vra je od kosti, a moe narasti do tri metra i teiti do 100 kilograma.


  • Mladune slona trai pomo krda time to isputa razne zvukove. U sluaju da se krdo vrati po izgubljenog lana, slonovi mogu biti vrlo agresivni prema svemu to stoji izmeu njih i mladunadi.

  • Slonovi skrive smrt 600 ljudi godinje, ako se uplae ne gledaju tko se nalazi ispod njihovih gorostasnih tijela.


VODENKONJ

Nilski konj jedna je od najopasnijih ivotinja u Africi i tei preko 3 tone s golemim zagrizom od 2,5 tone i kljovama koje mogu narasti i do 1,5 metra.

Moe razjapiti eljusti pod kutem i do 150 stupnjeva.

Da bi se rashladio, u vodi provede i do 18 sati dnevno.


Nilski konj moe trati bre od ljudi, uprkos injenici da sama njihova koa moe biti teka i do pola tone.

Uzrokuje vie od 200 smrti godinje na afrikom kontinentu, poznat je po loem temperamentu i velikoj snazi kojom povlai amce i manje brodove.


NOSOROG

Postoje crni i bijeli nosorozi. Bijeli se nosorog razlikuje od crnog po grbi na proirenom dijelu vrata i irokim uglatim usnama.

Nosoroga od neprijatelja tite rogovi na nosu koji ulijevaju strah te debela koa.

Ubraja se u ugroene vrste jer je zbog vrlo cijenjenih rogova izloen nemilosti.


Nosorog ne podnosi vatru! Kada se usljed velikih ega i visokih temperatura bunje i rastinje u savani zapali, nosorog se "pretvara" u vatrogasca - im primjeti vatru ili dim, hitno se trkom pribliava vatri i krupnim stopalima gazi zapaljeno bunje sve dok ne ugasi i najmanju eravicu. Pritom vatra nosorogu ne moe nita, jer ga njegova hladna, debela i tvrda koa potpuno titi od opekotina.


KROKODIL

Krokodili su najblii ivui srodnici ptica.

Krokodili su stari koliko i dinosauri. ive na ovom planetu milijunima godina.

Krokodil ne moe micati jezik i ne moe vakati hranu. Ali zato ima toliko snanu probavnu kiselinu da moe probaviti i elini avao.


Oni su jedna od najstarijih i najuspjenijih vrsta grabeljivaca na svijetu. Krokodilov ugriz moe pritisnuti i do 2720 kg, a skae iz vode i do 1,5 metra visine.

Izuzetno krvolona zvijer ne razlikuje ovjeka od ivotinje, a godinje krokodili ubiju oko 2000 ljudi. Nemogue se otrgnuti iz krokodilovih ralja koje su za usporedbu pet puta jae nego kod krvolone hijene.


NOJ

Afriki nojje najvea ptica na svijetu.

Jedina ptica koja ima dva prsta na stopalima.

Njegova visina iznosi 2,7 metara, a tei do 120 kg.

  • Ima vee oko od mozga.


Tri bre od bilo kojeg dvonoca.

  • Nese i najvea jaja (do 1,6 kg - kao 25 kokoja!).

  • Vjerovanje da noj od straha gura glavu u pijesak potpuno je netono, jede kamenie.

  • Neka afrika plemena koriste ljuske nojevih jaja kao posude za vodu, dok neka druga vjeruju da one posjeduju magina svojstva.


SEKRETAR

Svoje neobino ime sekretar dobio je po crnoj perjanici na glavi. Pera imaju oblik gujih pera kakva su nekada sudski sekretari ili tajnici stavljali u svoje perike.

Neprobavljene ostatke hrane povrati u vidu loptica i izbacuje ih ispod mjesta gdje spava i gnijezdi se.


Ova ptica je visoka gotovo jedan metar, ima neobino duge noge nalik barskim pticama. Zahvaljujui njima "sekretar" veoma brzo tri i tako se spaava u opasnosti. Zanimljivo je da je ova ptica jedina koja ivi na tlu, a da pritom veoma dobro leti.

Dok hvata plijen kree se po tlu i kljunom skuplja sitne ivotinje, a plijen esto ubija tako da ga snanim nogama izgazi do smrti.


BRADAVIASTA SVINJA

Istog su roda kao i domae svinje.

  • Donje kljove divlje svinje due su i otrije od lavovih onjaka.

Kad su u trku visoko podignu rep.

Moe izdrati i vie mjeseci bez vode.


Mogu se initi vrlo opasnima zbog krzna i otrih kljova, ali zapravo se hrane travom, biljkama i korovom.

Najee pokuavaju izbjei sukob traei brloge drugih ivotinja u koje bi se sakrili. Povuku se i kljovama pokuavaju ustraiti neeljene goste.


PUSTINJSKA LISICA

Nona pustinjska ivotinja najmanji lan porodice pasa.

Pustinjska lisica ili fenek ima okrugle zjenice.

Moe se munjevitom brzinom ukopati, tako da se ini kao da je nestala u pijesku.


U odnosu na veliinu tijela pustinjska lisica ima najvee ui od svih pustinjskih ivotinja. Njima ne samo da otkriva i najtie umove, ve joj slue i za regulaciju tjelesne topline jer preko njih moe otputati prekomjernu toplinu.


MERKAT

Merkat ivi u drutvenim skupinama s jasno definiranom raspodjelom zadataka.

Merkati mogu preivjeti ubode tipavaca ili ugrize zmija od ijeg bi otrova ovjek umro.

Odrasli merkat moe za samo nekoliko sekunda iskopati koliinu pijeska ija teina odgovara njegovoj tjelesnoj teini.


Ujutro izau iz svog brloga i izdvoje strau koja na prvi znak opasnosti lajanjem upozorava pripadnike skupine.

Kada su napadnuti brane se tako da se stisnu jedan uz drugoga i ponu divljaki kopati.


DIKOBRAZ

Njegovo tijelo prekriveno je dugim, prema natrag okrenutim otrim bodljama kojima neprijatelju moe nanijeti teke ozljede.

Dikobraz je jedan od najveih glodavaca na svijetu.


U njegovoj nastambi moe se nai kosti i tvrde grane koje on stalno gloe kako mu zubi ne bi previe narasli.

Domoroci su nekada bodlje dikobraza koristili za vrhove svojih strelica.

Mogu u potpunoj tiini popiti velike koliine vode, a takoer su i zauujue dobri plivai.


DVOBOJNI JAZAVAC

Jedna je od najagresivnijih i najneustraivih ivotinja.

Lovi zmije otrovnice i sisavce ak i viestruko vee od sebe.

Njegovo je tijelo obavijeno debelim slojem sala pa se koa iznad njega doima kao gumena ovojnica. Zbog toga ga napada ne moe ugristi, a dvobojni se jazavac moe gotovo okrenuti ispod vlastite koe i ugristi neprijatelja.


VELIKIMRAVOJED

Veliki mravojedi mogu narasti i do 1,5 m, a teina varira izmeu 29 i 65 kg.

Posjeduju prosjenutjelesnu temperaturuod 32,7C to je jedna od najniih temperatura kod svih ivuihsisara.

Hrane semravimai termitima.


Jezikvelikog mravojeda moe dosei duinu do 60 cm, a irok je u prosjeku 12,5 mm. Jezik je prekriven ljepljivom pljuvakomna koju se lijepe mravi. Prilikom hvatanja mrava, veliki mravojed uvlai i izvlai jezik i do 150 puta u minuti.


LEMUR

Dug, kitnjasti rep pomae lemuru pri odravanju ravnotee dok skau po stijenama ili drveu.

Lemur raspolae irokim irokim repertoarom glasanja kao to su skvianje, dahtanje, isputanje pucketavih glasova te urlikanje, a kad ga se gladi, prede poput make.


Novoroeni mladunci imaju plave oi i tek kada odrastu njihove arenice poprimaju intenzivno utu boju.

Pri komunikaciji s moguim suparnicima mujak uzdie rep premazan mirisnom tvari kao vizualni signal te kao mirisni tapi s kojega se iri njegov miris.


GORILA

Gorile su najvei ivui primati (mujaci su visoki do 1,7 metara, a enke 1,5 metara).

Gorile su iskljuivo biljojedi koji se hrane liem i voem. Da bi zadovoljili dnevne potrebe za hranom dnevno moraju pojesti do 25 kilograma lia.

Dok su enke teke izmeu 70 i 90 kg, mujaci znaju teiti i do 275 kg.


Gorile nisu agresivne ivotinje. Kada uoe opasnost napravit e puno buke kako bi otjerali nepozvanog gosta, ali rijetko se tuku, osim ako to ba nije nuno.

Meusobno komuniciraju sloenim sustavom zvukova i gesti koje ukljuuju gunanje, urlike, reanje, smijeh, lupanje po prsima, plaenje jezika, dizanjem na dvije noge i mnogim drugim gestama.


Kad gorila pije, to se dogaa vrlo rijetko ini to tako da u vodu uroni krzno na hrptu ruke i zatim s njega sie vodu.

Gorile s ljudima i ivotinjama mogu podijeliti cijeli niz emocija: ljubav, mrnju, strah, tugu, radost, pohlepu, velikodunost, ponos, sram, suosjeanje i ljubomoru. Kad su sretne gorile se smiju, a kada su tune plau (zvukovima, a ne suzama).


Kod meusobne njege krzna gorila se tako oputa da katkad pada u stanje neke vrste transa.

Stariji mujaci koji su obino i voe skupina imaju na leima samo srebrnastosivo krzno.


IMPANZA

Roditelji impanze jednako se brinu za svoju djecu kao i ljudi. Oni nisi odgovorni samo da ih donesu na svijet ve ih poduavaju o tom svijetu, ue ih i oblikuju njihovu osobnost. Pokazalo se da su jedinke koje se drue s agresivnijim roditeljima i agresivnijim grupama kasnije su jednako tako agresivne.


impanze se glasaju, ali vei dio njihove komunikacije zapravo je neverbalan. Mnogo gestikuliraju i pokazuju licem. Mnogo se dodiruju, grle odnosno vaan im je fiziki dodir.


Drvene tapie, koje su pripremili i obradili upavo za tu svrhu, koriste da njima ulaze utermitnjakeza koje se termiti uhvate, a impanze ih sa tapia skinu ustima i pojedu.

Ponekad koriste komade grana da bi njima udarale po granama stabala i stresli tako zrelovoe, ili ih koriste u borbi s drugim grupama impanza ili s drugim ivotinjama.


KAMELEON

Kameleon se od ostalih ivotinja iz razreda gmazova razlikuje po tome to svako oko moe zasebno okretati te na taj nain istodobno gledati dvije razliite slike.

Kada se njime ne slui, kameleon smota rep.


Kameleon je majstor u prikrivanju, on moe mijenjati boju pa se time koristi da bi se stopio s okoliem.

Skriven na drvetu ili u grmu eka ne miui se dok pogledom trai kukce i pauke.


CRNA MAMBA

  • Ime je dobila po karakteristinom crnom nepcu koje pokazuje prije nego to napadne.

Brzinu koju moe postii u lovu od oko 20km/h, najbra je zmija na svijetu. U sluaju opasnosti, ona e pokuati pobjei. No kad je ugroena, vrlo brzo postaje vrlo agresivna.


Ugrizom izbacuje oko 100 miligrama svog smrtonosnog otrova - to je oko deseterostruko vie od smrtonosne koliine za odraslog ovjeka (10-15 miligrama). rtva se ugui jer otrovparaliziradinemiie. Moe podii jednu treinu svojeg tijela, koje dosee etiri i po metra duine, tako da su esti ugrizi ak i u vrat i glavu.

Veliinom koja moe biti i vea od 4 metra, to je najvea otrovnica Afrike.


BUMSLENG

Bumsleng na jeziku June Afrike, znai "zmija sa drveta".

  • Najvei dio ivota bumsleng provodi nepomino sklupan meu granama. Njegova kamuflaa je toliko efikasna da se deava da ptice, koje predstavljaju znaajan dio njegove prehrane, sijede na njemu.

Otrov koji proizvodi bumsleng jai je od otrova mamba i kobri.


  • Literatura:

  • National geographic


KRAJ


  • Login